Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine objavila je nove podatke o iznosu prosječnih plaća, koji pokazuju da su lipanjske zarade neznatno niže od svibanjskih. Prosječna neto plaća u lipnju je iznosila 1570 KM, što je za četiri KM, odnosno 0,25 posto, manje u odnosu na prethodni mjesec. U posljednjih godinu dana prosječna plaća povećana je za gotovo 200 KM. Prosječna neto plaća u BiH u lipnju 2024. iznosila je 1374 KM, što je za 14,26% manje u odnosu na isti mjesec ove godine, piše Večernji list BiH.
Službeni pokazatelji
Programeri i dalje zarađuju najviše. Radnici u sektoru računalnog programiranja i savjetovanja imaju najvišu prosječnu neto i bruto plaću. Prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2025. iznosila je 2755 KM, što je za 82 KM, odnosno 2,97 posto, manje u odnosu na prethodni mjesec. Usporedbe radi, prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2024. iznosila je 2574 KM, što je za 7,03 posto manje u odnosu na isti mjesec ove godine. Iako im plaće rastu, radnice i radnici u tekstilnoj industriji i dalje su najslabije plaćeni u BiH. Prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2025. iznosila je 1064 KM, što je za 11 KM, odnosno 1,04 posto, više u odnosu na prethodni mjesec. Usporedbe radi, prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2024. iznosila je 847 KM, što je za 20,60 posto manje u odnosu na isti mjesec ove godine.
Nažalost, dvije trećine radnika u BiH primaju minimalac. Javni sektor čini oko 54 posto radnih mjesta u BiH, prema podacima poreznih uprava, a plaće izabranih i imenovanih dužnosnika, policije, vojske i činovnika podižu prosjek. Iako su prosječne bruto plaće posljednjih deset godine u svim sektorima rasle, to se nije događalo istom dinamikom te može biti dobar uvid u konkurentnost zanimanja, brzinu razvoja, atraktivnosti za investicije i slično. Tako je, primjerice, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 2015. godine prosječna bruto plaća iznosila 1150 KM, 2016. -1181 KM, 2017. - 1212 KM, 2018. - 1225 KM, 2019. godine - 1259 KM, 2020. - 1284 KM, 2021. - 1331 KM, 2022. - 1488 KM, 2023. - 1681 KM, 2024. - 1883 KM, dok je u siječnju ove godine iznosila 1995 KM te je u proteklih 10 godina zabilježila rast od 845 KM.
Prosječna plaća u BiH je u razdoblju od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do prosinca 2024. porasla za nešto manje za 50 posto, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke košarice skočila za gotovo 70 posto. Iako su prosječna primanja u BiH u tom razdoblju porasla za 445 maraka, s 961 na 1406 maraka, odnosno 46 posto, nisu uspjela pratiti rast vrijednosti potrošačke košarice, koja je u posljednjih pet godina s 1863 skočila na 3114 maraka, što predstavlja rast za 1251 marku, odnosno 67 posto. U prijevodu, životni troškovi porasli su za 1250, dok je rast plaća iznosio 960 maraka. Razlika od 290 KM predstavlja iznos za koliko je u tom razdoblju osiromašilo jedno prosječno kućanstvo. Da stvari ne idu u dobrom smjeru, govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom. Ona je u prosincu 2020. iznosila oko 49 posto, dok pet godina poslije taj odnos iznosi oko 45 posto.
Veća očekivanja
Međunarodno istraživanje koje je proveo Alma Career, tržišni lider koji posluje u više zemalja središnje i istočne Europe, pokazalo je da je u BiH postotak zadovoljstva plaćom tek 24 posto. Istraživanje je pokazalo i koliki bi rast plaće ispitanici smatrali zadovoljavajućim. U BiH 40% radnika navodi da bi bilo zadovoljno povećanjem plaće od 21 do 50%, dok je 30% njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 11 i 20%. Dodatno, 11% ispitanika zadovoljilo bi se rastom plaće od 6 do 10%, dok bi svega 6% zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.
- Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plaća kako bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40%, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20%. Daljnjih 27% ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 21 do 50%, dok bi 17% zadovoljilo i manje povećanje, od 6 do 10%. Zanimljivo je kako samo 2% ispitanika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutačne plaće - navodi se u priopćenju portala plata.ba, platforme koja posluje u okviru kompanije Alma Career BH. Nadalje se ističe kako podaci pokazuju i povezanost između nižih prihoda i većih očekivanja - ispitanici s nižim plaćama skloniji su očekivati veća povećanja kako bi dosegnuli zadovoljavajuću razinu primanja.
Službeni pokazatelji
Programeri i dalje zarađuju najviše. Radnici u sektoru računalnog programiranja i savjetovanja imaju najvišu prosječnu neto i bruto plaću. Prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2025. iznosila je 2755 KM, što je za 82 KM, odnosno 2,97 posto, manje u odnosu na prethodni mjesec. Usporedbe radi, prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2024. iznosila je 2574 KM, što je za 7,03 posto manje u odnosu na isti mjesec ove godine. Iako im plaće rastu, radnice i radnici u tekstilnoj industriji i dalje su najslabije plaćeni u BiH. Prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2025. iznosila je 1064 KM, što je za 11 KM, odnosno 1,04 posto, više u odnosu na prethodni mjesec. Usporedbe radi, prosječna neto plaća u ovom sektoru u lipnju 2024. iznosila je 847 KM, što je za 20,60 posto manje u odnosu na isti mjesec ove godine.
Nažalost, dvije trećine radnika u BiH primaju minimalac. Javni sektor čini oko 54 posto radnih mjesta u BiH, prema podacima poreznih uprava, a plaće izabranih i imenovanih dužnosnika, policije, vojske i činovnika podižu prosjek. Iako su prosječne bruto plaće posljednjih deset godine u svim sektorima rasle, to se nije događalo istom dinamikom te može biti dobar uvid u konkurentnost zanimanja, brzinu razvoja, atraktivnosti za investicije i slično. Tako je, primjerice, u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribolova 2015. godine prosječna bruto plaća iznosila 1150 KM, 2016. -1181 KM, 2017. - 1212 KM, 2018. - 1225 KM, 2019. godine - 1259 KM, 2020. - 1284 KM, 2021. - 1331 KM, 2022. - 1488 KM, 2023. - 1681 KM, 2024. - 1883 KM, dok je u siječnju ove godine iznosila 1995 KM te je u proteklih 10 godina zabilježila rast od 845 KM.
Prosječna plaća u BiH je u razdoblju od početka 2020. godine, pretpandemijskog doba, do prosinca 2024. porasla za nešto manje za 50 posto, dok je u isto vrijeme vrijednost potrošačke košarice skočila za gotovo 70 posto. Iako su prosječna primanja u BiH u tom razdoblju porasla za 445 maraka, s 961 na 1406 maraka, odnosno 46 posto, nisu uspjela pratiti rast vrijednosti potrošačke košarice, koja je u posljednjih pet godina s 1863 skočila na 3114 maraka, što predstavlja rast za 1251 marku, odnosno 67 posto. U prijevodu, životni troškovi porasli su za 1250, dok je rast plaća iznosio 960 maraka. Razlika od 290 KM predstavlja iznos za koliko je u tom razdoblju osiromašilo jedno prosječno kućanstvo. Da stvari ne idu u dobrom smjeru, govori i podatak da pada pokrivenost potrošačke košarice prosječnom plaćom. Ona je u prosincu 2020. iznosila oko 49 posto, dok pet godina poslije taj odnos iznosi oko 45 posto.
Veća očekivanja
Međunarodno istraživanje koje je proveo Alma Career, tržišni lider koji posluje u više zemalja središnje i istočne Europe, pokazalo je da je u BiH postotak zadovoljstva plaćom tek 24 posto. Istraživanje je pokazalo i koliki bi rast plaće ispitanici smatrali zadovoljavajućim. U BiH 40% radnika navodi da bi bilo zadovoljno povećanjem plaće od 21 do 50%, dok je 30% njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 11 i 20%. Dodatno, 11% ispitanika zadovoljilo bi se rastom plaće od 6 do 10%, dok bi svega 6% zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.
- Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plaća kako bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40%, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20%. Daljnjih 27% ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 21 do 50%, dok bi 17% zadovoljilo i manje povećanje, od 6 do 10%. Zanimljivo je kako samo 2% ispitanika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutačne plaće - navodi se u priopćenju portala plata.ba, platforme koja posluje u okviru kompanije Alma Career BH. Nadalje se ističe kako podaci pokazuju i povezanost između nižih prihoda i većih očekivanja - ispitanici s nižim plaćama skloniji su očekivati veća povećanja kako bi dosegnuli zadovoljavajuću razinu primanja.
