Proteklog vikenda u Bosni i Hercegovini osjetila su se tri potresa u različitim dijelovima države. Jedan od njih pogodio je pogranično područje Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a radilo se o snažnom potresu jačine 4.2 stunja po Richteru, navodi se na stranici Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC).
Nakon toga, sinoć, potres je prodrmao područje Lukavca.
Prema seizmološkim podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres je registriran na dubini od dva kilometra, sedam kilometara južno od Čajniča na istočnoj granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Ovaj potres nije zabilježen na stranici Seizmološkog zavoda FBiH jer epicentar nije bio na području BiH.
Podsjećamo, dva potresa tog dana osjetila su se u Tuzli. Jedan je bio gotovo neosjetan, jačine 2,6 stupbha Richterove ljestivice, dok je drugi potres bio jačine 4,2 stupnja po Richteru koji je pogodio u subotu ujutro u 9.05 sati područje Mramora, između Srebrenika i Tuzle. Epicentar ptresa bio je sedam kilometara sjeverno od Mramora, 90 kilometara od Sarajeva, navodi EMSC.
Poznato je da je BiH trusno područje, stoga smo kontaktirali inženjera geodezije i profesora geografije Vedrana Zubića koji je za Radiosarajevo.ba govorio postoji li opasnost od jačih potresa u BiH.
“Južna Europa se kompletna nalazi u zoni tektonske aktivnosti tj. tektonski je labilna. Za navedenu aktivnost najviše je ‘kriva’ Afrika koja se, godišnje 2-3 cm, kreće ka sjeveru i gura Mediteransku ploču. Navedena ploča se podvlači pod npr. Balkanski poluotok te pravi tektonsku aktivnost. Zbog svega toga čujete često o trusovima u Italiji, Turskoj, nedavno u Grčkoj, kao i na cijelom Balkanu”, rekao je Zubić.
Zubić je naveo kako litosfera nije kompaktna nego se dijeli na ploče koje se međusobno sudaraju na razne načine. To su labilne zone spredinga (razmicanja) zbog čega se javljaju veliki tsunamiji, kontrakcije i subdukcije (podvlačenja). Gdje god postoje ove aktivnosti geotektonika je veoma labilna.
Naš prostor nije aktivan kao što je tzv. Vatreni pojas Pacifika niti se možemo tektonski usporediti sa Japanom ili Kalifornijom, ali je jasno da je kod nas trus više moguć nego u npr. Skandinaviji. Trus nas ne smije začuditi niti iznenaditi. Tektonske procjene su da bi se mogao dogoditi potres do 7 stupnjeva Rihterove ljestvice ali to je samo predispozicija, rekao je Zubić, te je dodao da kad se priča o tektonski aktivnom prostoru, ljudi zaboravljaju da neki prostor može više stoljeća biti “miran” pa se probuditi. Slično je i s vulkanima koji znaju godinama “spavati” pa se naglo probuditi.
“Kod nas se reljef još endogeno formira. Zbog podvlačenja planine nam rastu te ih zovemo mlade vjenačne. Dinaridi su pravca SZ-JI te nam govore o smjeru kretanja subdukcije. Ali oni nisu nastajali u istom razdoblju. Npr. unutarnji Dinaridi na sjeveru čine taj sjeverni pojas koji je odvojen crtom Kozara-Spreča. Ista je zona diskontinuiteta te zbog toga iznimno labilna. Da je živ Mohorovičić utvrdio bi da je tu plitka zona širenja trusa tj. da su plitki hipocentri. Na toj crti su npr. Banja Luka, Teslić, Doboj, Tuzla. Tuzla ima i problem potencijalnih urvinskih trusova”, pojasnio je Zubić.
Također, naveo je i kako je druga zona dislokacije je crta Grmeč-Zelengora. Tu se nalaze npr. Livno i Mostar. Zubić je prokomentirao kako se Grmeč (grmi) i Treskavica (trese se) ne zovu tako slučajno!
“Napomena je da su u zadnjih nekoliko mjeseci bili trusovi kod Mostara i baš u zoni Treskavice”, dodao je te je rekao kako su te dvije zone najgore.
“Ali i druge regije nisu ‘stabilne’ Recimo prostor šire okoline Glasinca ili vanjski Dinaridi imaju tektonsku predispoziciju”, rekao je profesor Zubić za Radiosarajevo.ba.
Profesor Zubić je skrenuo pažnju na to da treba voditi računa o gradnji prometnica i urbanih cjelina.
“Moraju se ‘ispoštovati’ svi znanstveni standardi i spoznaje. Samim tim i izbjegavati bilo kakvu djelatnost u labilnijim zonama. Osim tektonike treba slušati i hidrologiju, klimatologiju, geologiju itd. Samo vas napominjem kolike su nesreće bile u Turskoj 1999. zbog gradnje kuća u labilnoj zoni. Poslije je to dobilo i sudski epilog, ali šteta ljudskih života je nemjerljiva”, rekao je Zubić dodajući kako ako želimo smanjiti posljedice prirodnih pojava moramo ulagati u znanost i slušati je.
Istaknuo je i kako ne možemo predvidjeti točno razdoblje trusa.
“Veliki trus je praćen onim manjeg intenziteta jer se litosfera stabilizira. E to znamo. Ali one panike kao prije nekoliko godina u Zenici, kada je netko neodgovoran rekao da će se trus ponoviti sutra u isto vrijeme su nebulozne. Dakle, postoji opasnost i realno trus nam nije nepoznata pojava”, rekao je inženjer geodezije i profesor geografije Vedran Zubić za Radiosarajevo.ba.
Iz Seizmološkog zavoda su za Radiosarajevo.ba pojasnili da je potres, kao prirodna pojava, stohastički proces koji se javlja sporadično u vremenu i prostoru i da je neovisan od prošlih i budućih seizmičkih pojava na određenoj teritoriji. Trajanje razorne snage zemljotresa je od nekoliko sekundi do najviše jedne minute. S druge strane, potres “ne poznaje” bilo kakve političke ili administrativne podjele tako da potresi velike jačine mogu izazvati materijalne štete i odnijeti ljudske živote na veoma velikim udaljenostima od epicentra (područja u kojem se najjače manifestira).
“Teritorij BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu (Italija) i jugozapadu (Alžir) Mediterana.”
Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati potresi razorne jačine. Pored toga, na području planine Treskavice registrirana je epicentralna zona veoma snažnih potresa. Na svim ovim područjima, prema našoj povijesnoj arhivi, javljali su se potresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stupnjeva Merkalijeve ljestivice u epicentru. Također, na teritorijama Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se potresi razrorne snage koji mogu imati značajan efekat i na teritoriju BiH, naveli su iz Zavoda.
Na samoj teritoriji BiH, kako su naveli, gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri potresa intenziteta manjeg od III stupnja Merkalijeve skale, koje registriraju samo instrumenti. Snažniji potresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području potresi instrumentalno registriraju zabilježeno je 1084 potresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stupnjeva Merkalijeve ljestivice, odnosno to su potresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
“Mada je vrlo nezahvalno davati ‘prognozu’ seizmičkih događanja za bilo koji teritorij, ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u sljedećih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do VII stupnjeva Merkalijeve ljestice. Potresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do snažnijih potresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banja Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti ljudske živote”, rekli su iz Seizmološkog zavoda.
“Što se tiče slabijih potresa, oni se “redovno i očekivano” javljaju na pojedinim područjima (naročito područja Banje Luke, Sarajeva, Livna, Mostara, istočne i zapadne Hercegovine), što je s druge strane dobro jer se time (putem slabijih potresa) oslobađa seizmička energija i samim time mogućnost pojave snažnijih potresa postaje minimalna”, rekli su iz Seizmološkog zavoda za Radiosarajevo.ba.
Nakon toga, sinoć, potres je prodrmao područje Lukavca.
Prema seizmološkim podacima Europskog mediteranskog seizmološkog centra (EMSC), potres je registriran na dubini od dva kilometra, sedam kilometara južno od Čajniča na istočnoj granici Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
Ovaj potres nije zabilježen na stranici Seizmološkog zavoda FBiH jer epicentar nije bio na području BiH.
Podsjećamo, dva potresa tog dana osjetila su se u Tuzli. Jedan je bio gotovo neosjetan, jačine 2,6 stupbha Richterove ljestivice, dok je drugi potres bio jačine 4,2 stupnja po Richteru koji je pogodio u subotu ujutro u 9.05 sati područje Mramora, između Srebrenika i Tuzle. Epicentar ptresa bio je sedam kilometara sjeverno od Mramora, 90 kilometara od Sarajeva, navodi EMSC.
Poznato je da je BiH trusno područje, stoga smo kontaktirali inženjera geodezije i profesora geografije Vedrana Zubića koji je za Radiosarajevo.ba govorio postoji li opasnost od jačih potresa u BiH.
“Južna Europa se kompletna nalazi u zoni tektonske aktivnosti tj. tektonski je labilna. Za navedenu aktivnost najviše je ‘kriva’ Afrika koja se, godišnje 2-3 cm, kreće ka sjeveru i gura Mediteransku ploču. Navedena ploča se podvlači pod npr. Balkanski poluotok te pravi tektonsku aktivnost. Zbog svega toga čujete često o trusovima u Italiji, Turskoj, nedavno u Grčkoj, kao i na cijelom Balkanu”, rekao je Zubić.
Zubić je naveo kako litosfera nije kompaktna nego se dijeli na ploče koje se međusobno sudaraju na razne načine. To su labilne zone spredinga (razmicanja) zbog čega se javljaju veliki tsunamiji, kontrakcije i subdukcije (podvlačenja). Gdje god postoje ove aktivnosti geotektonika je veoma labilna.
Naš prostor nije aktivan kao što je tzv. Vatreni pojas Pacifika niti se možemo tektonski usporediti sa Japanom ili Kalifornijom, ali je jasno da je kod nas trus više moguć nego u npr. Skandinaviji. Trus nas ne smije začuditi niti iznenaditi. Tektonske procjene su da bi se mogao dogoditi potres do 7 stupnjeva Rihterove ljestvice ali to je samo predispozicija, rekao je Zubić, te je dodao da kad se priča o tektonski aktivnom prostoru, ljudi zaboravljaju da neki prostor može više stoljeća biti “miran” pa se probuditi. Slično je i s vulkanima koji znaju godinama “spavati” pa se naglo probuditi.
“Kod nas se reljef još endogeno formira. Zbog podvlačenja planine nam rastu te ih zovemo mlade vjenačne. Dinaridi su pravca SZ-JI te nam govore o smjeru kretanja subdukcije. Ali oni nisu nastajali u istom razdoblju. Npr. unutarnji Dinaridi na sjeveru čine taj sjeverni pojas koji je odvojen crtom Kozara-Spreča. Ista je zona diskontinuiteta te zbog toga iznimno labilna. Da je živ Mohorovičić utvrdio bi da je tu plitka zona širenja trusa tj. da su plitki hipocentri. Na toj crti su npr. Banja Luka, Teslić, Doboj, Tuzla. Tuzla ima i problem potencijalnih urvinskih trusova”, pojasnio je Zubić.
Također, naveo je i kako je druga zona dislokacije je crta Grmeč-Zelengora. Tu se nalaze npr. Livno i Mostar. Zubić je prokomentirao kako se Grmeč (grmi) i Treskavica (trese se) ne zovu tako slučajno!
“Napomena je da su u zadnjih nekoliko mjeseci bili trusovi kod Mostara i baš u zoni Treskavice”, dodao je te je rekao kako su te dvije zone najgore.
“Ali i druge regije nisu ‘stabilne’ Recimo prostor šire okoline Glasinca ili vanjski Dinaridi imaju tektonsku predispoziciju”, rekao je profesor Zubić za Radiosarajevo.ba.
Profesor Zubić je skrenuo pažnju na to da treba voditi računa o gradnji prometnica i urbanih cjelina.
“Moraju se ‘ispoštovati’ svi znanstveni standardi i spoznaje. Samim tim i izbjegavati bilo kakvu djelatnost u labilnijim zonama. Osim tektonike treba slušati i hidrologiju, klimatologiju, geologiju itd. Samo vas napominjem kolike su nesreće bile u Turskoj 1999. zbog gradnje kuća u labilnoj zoni. Poslije je to dobilo i sudski epilog, ali šteta ljudskih života je nemjerljiva”, rekao je Zubić dodajući kako ako želimo smanjiti posljedice prirodnih pojava moramo ulagati u znanost i slušati je.
Istaknuo je i kako ne možemo predvidjeti točno razdoblje trusa.
“Veliki trus je praćen onim manjeg intenziteta jer se litosfera stabilizira. E to znamo. Ali one panike kao prije nekoliko godina u Zenici, kada je netko neodgovoran rekao da će se trus ponoviti sutra u isto vrijeme su nebulozne. Dakle, postoji opasnost i realno trus nam nije nepoznata pojava”, rekao je inženjer geodezije i profesor geografije Vedran Zubić za Radiosarajevo.ba.
Iz Seizmološkog zavoda su za Radiosarajevo.ba pojasnili da je potres, kao prirodna pojava, stohastički proces koji se javlja sporadično u vremenu i prostoru i da je neovisan od prošlih i budućih seizmičkih pojava na određenoj teritoriji. Trajanje razorne snage zemljotresa je od nekoliko sekundi do najviše jedne minute. S druge strane, potres “ne poznaje” bilo kakve političke ili administrativne podjele tako da potresi velike jačine mogu izazvati materijalne štete i odnijeti ljudske živote na veoma velikim udaljenostima od epicentra (područja u kojem se najjače manifestira).
“Teritorij BiH spada u seizmički relativno aktivnu zonu. Generalno gledano ovo područje je tektonski vezano za veliki rasjed Zemljine kore koji od sjeverne Indije (Himalaji) preko teritorije Irana, Turske i Grčke (istočni Mediteran) te prelazi južnim dijelom teritorije gdje skreće ka sjeverozapadu (Italija) i jugozapadu (Alžir) Mediterana.”
Pored ovog globalnog rasjeda postoji nekoliko značajnih regionalnih rasjeda (bugojanski, višegradski, neretvanski, banjalučki). Duž svih ovih rasjeda mogu se generirati potresi razorne jačine. Pored toga, na području planine Treskavice registrirana je epicentralna zona veoma snažnih potresa. Na svim ovim područjima, prema našoj povijesnoj arhivi, javljali su se potresi magnitude veće od 3,0 Richtera ili više od V stupnjeva Merkalijeve ljestivice u epicentru. Također, na teritorijama Dubrovnika, Makarske, Knina i Crne Gore javljaju se potresi razrorne snage koji mogu imati značajan efekat i na teritoriju BiH, naveli su iz Zavoda.
Na samoj teritoriji BiH, kako su naveli, gotovo svakodnevno se javljaju, u prosjeku, tri potresa intenziteta manjeg od III stupnja Merkalijeve skale, koje registriraju samo instrumenti. Snažniji potresi su relativno rijetki. Dubina hipocentra se kreće od 4 do 30 km. Od tog broja, svake godine bude desetak potresa koji mogu izazvati osjetljivo podrhtavanje tla ili nanijeti materijalnu štetu na građevinskim objektima. Od 1900. godine tj. od kada se na ovom području potresi instrumentalno registriraju zabilježeno je 1084 potresa čija magnituda je bila preko 3,0 Rihtera ili intenzitet veći od V stupnjeva Merkalijeve ljestivice, odnosno to su potresi koji su izazvali materijalne štete ili su odnijeli ljudske živote.
“Mada je vrlo nezahvalno davati ‘prognozu’ seizmičkih događanja za bilo koji teritorij, ipak na osnovu instrumentalnih podataka (kataloga), primjenjujući matematičko-fizikalni model seizmičnosti, došlo se do zaključka da se u sljedećih 50 godina na teritoriji BiH mogu očekivati potresi maksimalnog intenziteta do VII stupnjeva Merkalijeve ljestice. Potresi tog intenziteta izazivaju materijalna oštećenja na građevinskim objektima, uglavnom bez ljudskih žrtava. Međutim, za vremenski period od 100 i više godina, prema ovim prognozama, može doći do snažnijih potresa u jugoistočnom i sjeverozapadnom dijelu BiH (područje Trebinja, Neuma, Banja Luke i planine Treskavice) koji mogu izazvati materijalne štete na građevinskim objektima i odnijeti ljudske živote”, rekli su iz Seizmološkog zavoda.
“Što se tiče slabijih potresa, oni se “redovno i očekivano” javljaju na pojedinim područjima (naročito područja Banje Luke, Sarajeva, Livna, Mostara, istočne i zapadne Hercegovine), što je s druge strane dobro jer se time (putem slabijih potresa) oslobađa seizmička energija i samim time mogućnost pojave snažnijih potresa postaje minimalna”, rekli su iz Seizmološkog zavoda za Radiosarajevo.ba.
