Atif Dudaković rođen je 2. prosinca 1953. u selu Orahova nedaleko od Bosanske Gradiške. Nakon završene osnovne škole odlazi u Zadar te završava srednju vojnu školu, a potom u Beograd, u kojem 1976. završava Vojnu akademiju u smjeru topništvo.

Početak rata zatječe ga u tadašnjem Artiljerijskom školskom centru nekadašnje JNAu Zadru. Povlačenjem vojske iz grada, Dudaković odlazi u Knin te dobiva čin kapetana i postaje zapovjednik topništva pod zapovjedništvom Ratka Mladića, tadašnjeg načelnika 9. kninskog korpusa, koji je nepravomoćno osuđen za ratne zločine. Dudaković pod Mladićevim okriljem vrlo brzo napreduje te dostiže čin potpukovnika. Pored dnevnih zadaća unutar 9. kninskog korpusa, Dudaković povremeno predaje u Zapovjedno-stožernoj školi u Beogradu.

Kao zapovjednik topničke divizije u sklopu 9. kninskog korpusa, Dudaković u ranu jesen 1991. godine naređuje raketni napad na lička podvelebitska mjesta Lovinac i Ričice i paljenje okolnih sela. Tih dana JNA i lokalni pobunjeni Srbi poklali su desetak Hrvata, većinom staraca, dok se njih gotovo dvije tisuće spasilo bijegom kroz teško prohodne velebitske šume, piše Tportal.hr.

Hladna zapovijed: Strijeljati na licu mjesta!

Početkom 1992. godine Dudaković napušta JNA te u travnju iste godine postaje zapovjednik Teritorijalne obrane općine Bihać, a zatim i zapovjednik Druge muslimansko-hrvatske pješačke brigade sa sjedištem u Bihaću. Kasnije je imenovan zapovjednikom 5. korpusa Armije BiH koji je uz pomoć Hrvatske vojske tijekom operacije Oluja i deblokade okruženog Bihaća zauzeo srpska sela u okolici grada, u kojoj, prema navodima brojnih svjedoka, naređuje ubojstva zarobljenika i paljenje sela.

Slično su godinu ranije prošla i mjesta koja su držale snage tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna Fikreta Abdića, o čemu svjedoče snimke BN televizije nastale početkom srpnja 1994., na kojima se vide pripadnici Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna zarobljeni u Izačiću nedaleko od hrvatsko-bosanske granice. U jednom trenutku Dudaković, okružen vojnicima, pita podčinjene gdje su zarobljenici, a nakon odgovora kako se nalaze u terencu hladno izdaje zapovijed: ‘Strijeljati na licu mjesta!’

Dudaković se ‘dokazao’ i nakon akcije Oluja, kada se pripadnici bošnjačke postrojbe Hamze obračunavaju s vojnicima i civilima koji su napustili tzv. SAO Krajinu, a o čemu postoje i snimke zbog kojih ga 2006. godine Tužiteljstvu BiH prijavljuju tadašnji predsjednik i premijer Republike Srpske Dragan Čavić i Milorad Dodik. Pritom se od kaznene prijave branio riječima kako nije znao što rade njegovi podčinjeni, a unatoč prijavama ostaje nedodirljiv. Štoviše, nakon rata postaje zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije Bosne i Hercegovine.

Pažnju javnosti izaziva njegov poziv krajem svibnja prošle godine upućen iz Konjicasvim Bošnjacima starijim od 17 godina da se naoružaju, poručujući kako “rat nije završen, već da je samo prestala pucnjava”.

Zapaljiv govor u Luksemburgu

‘Koje su to borbe i koja su iskušenja kroza koja prolazimo i kroz koja ćemo prolaziti? Što treba raditi? Ima li opasnosti? Ima ih! I to mnogo!’, poručio je Dudaković na tribini koju su organizirali lokalni ratni veterani u okviru obilježavanja Dana maloljetnih dragovoljaca Armije BiH.

Dudaković je slične potpirivačke govore držao i izvan Bosne i Hercegovine. Tako je, primjerice, početkom prošle godine u govoru predstavnicima bošnjačke dijaspore u Luksemburgu pozvao Bošnjake iz zapadne Europe da se pripreme za rat, navodeći kako će se osobno angažirati na ‘umrežavanju onih koji su spremni za otpor velikosrpskoj agresiji’. Pritom je ponovio kako svaki Bošnjak stariji od 17 godina ‘hitno mora kupiti uniformu, čizme, vreću za spavanje i vojnički ruksak’.

Prošle godine Dudakovićevo ime se još jednom našlo u fokusu javnosti nakon što je SIPA započela pretragu vojarne Orljani u Bihaću u sklopu istrage protiv njega zbog ratnih zločina nad Srbima. U toj se vojarni, naime, nalazi arhiv Petog korpusa.

Mafijaška egzekucija

U ožujku 2017. protiv Dudakovića i hrvatsko Državno odvjetništvo provodi istragu te podiže optužnicu zbog ratnih zločina nad Hrvatima. U kaznenoj prijavi na teret mu se stavlja sudjelovanje u uništavanju Zadra te ratni zločini protiv srpskih civila na području Hrvatske u Dvoru na Uni, Rakovici, Plitvicama i Glini.

Za Dudakovića se smatra kako je naručio ili sudjelovao u ubojstvu zapovjednika 101. pukovnije HVO-a Vlade Šantića, kojeg je u Bihaću u ožujku 1995. uhitila vojna policija Armije BiH. Šantićevo tijelo nije pronađeno do danas, a pojedini svjedoci tvrde kako je ono nakon ubojstva raskomadano u otopini kiseline.

Baš kao i njegov zapovjednik u JNA Ratko Mladić, Dudaković je doživio obiteljsku tragediju. Naime, 2011. godine njegov mlađi sin, tada 19-godišnji Anel, počinio je samoubojstvo vješanjem.

(www.jabuka.tv)