Čini se da europska energetska kriza ulazi u opasnu novu fazu. Naime, potvrde li se sumnje, ili tek porastu, da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale tri curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru, sigurnosne implikacije za Europu bile bi dalekosežne, piše portal Politico.
Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Europske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske europskih zemalja da se pripreme za posve neočekivanu novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.
Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovotjednih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac ‘Hladnog rata‘, kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru ‘mačke i miša‘ na Baltiku, i to s velikim ulozima.
Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.
Do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok došlo je dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi. Još u srpnju je, pak, britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale.
Istrage o curenju plinovoda u tijeku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".
Ostali europski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti. "Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da "ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini".
Mogućnost da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura Europske unije postala ruska meta, mogla bi natjerati vojske europskih zemalja da se pripreme za posve neočekivanu novu bojišnicu u ukrajinskom ratu, koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom.
Velika Britanija već dugo izražava bojazan da bi ruske podmornice u Atlantskom oceanu i drugim sjevernim vodama mogle pokušati gađati podmorske internetske kablove. Kao posljedica ovotjednih eksplozija ti strahovi izgledaju manje umišljeni i izazivaju sjećanja na vrhunac ‘Hladnog rata‘, kada su NATO i sovjetske flote, a posebno njihove podmornice, igrale igru ‘mačke i miša‘ na Baltiku, i to s velikim ulozima.
Kao znak da zemlje hitno poduzimaju dodatne mjere opreza, norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak navečer za nacionalnu televiziju NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" u vezi naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operatera.
Do curenja plina iz plinovoda Sjeverni tok došlo je dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon detektiranja neidentificiranih bespilotnih letjelica u blizini naftnih i plinskih platformi. Još u srpnju je, pak, britanska Kraljevska mornarica dala neobično eksplicitnu izjavu da su pratili ruske podmornice duž norveške obale.
Se video og fotos af gaslækagerne på Nord Stream 1 og 2-gasledningerne i Østersøen på https://t.co/pj96CN7CDB: https://t.co/7bgt8TljaH #dkforsvar pic.twitter.com/I1zEPaBLYO
— Forsvaret (@forsvaretdk) September 27, 2022
Istrage o curenju plinovoda u tijeku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži mjestima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom i "najozbiljnijim koliko može biti", ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerojatno radi o namjernom činu, odnosno da je vjerojatno čin sabotaže".
Ostali europski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti. "Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je to dodavši da "ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom s idućim korakom eskalacije situacije u Ukrajini".
