Jedno od brojnih pitanja na koje su Mark Zuckerberg i ekipa iz Facebooka morali odgovarati nakon što su objavljene informacije o dijeljenju korisničkih podataka s Cambridge Analyticom bilo je vezano uz navodno prisluškivanje i špijuniranje pametnih telefona.
Prema nekim tvrdnjama, pametni telefoni, odnosno aplikacije prisluškuju razgovore korisnika kako bi iz sadržaja njihovih razgovora saznali više informacija o njihovim interesima i iskoristili te podatke za prikazivanje oglasa.
U tom kontekstu spominje se i Facebook – neki korisnici ove mreže tvrde kako su im se, nakon što su putem telefona razgovarali o nekim proizvodima, ubrzo na Facebooku počele prikazivati reklame o tim proizvodima, piše Zimo.co.
Iz Facebooka su ove tvrdnje odbili i uvjeravaju da ne prisluškuju i ne špijuniraju korisnike (ionako imaju i više nego dovoljno informacija za prikazivanje oglasa koje sami korisnici dijele na Fejsu), a znanstvenici s Northeast Univesrityja proveli su istraživanje među više od 17 tisuća najpopularnijih aplikacija za Androide kako bi saznali prisluškuju li te aplikacije korisnike.
Dobra vijest je da nisu pronašli dokaze o prisluškivanju i špijuniranju (naravno, uvijek postoji mogućnost špijuniranja korištenjem neke metode koju istraživači nisu mogli otkriti), no ipak su otkrili neke zabrinjavajuće metode s kojima se služe developeri aplikacija. Naime, pokazalo se da neke aplikacije snimaju prikaze s ekrana telefona i šalju ih trećim stranama.
Kao jedan od primjera naveli su aplikaciju GoPuff koja je snimala videozapise i prikaze zaslona korištenja te aplikacije i te snimke slala analitičkoj kompaniji AppSee. Nije neuobičajeno da aplikacije prikupljaju i šalju podatke analitičkim kompanijama koje im pomažu u poboljšanju učinkovitosti, no problem je što u pravilima korištenja i privatnosti GoPuffa nije bilo nikakvih informacija o ovoj praksi i načinu snimanja i dijeljenja podataka, piše Zimo.co.
Znanstvenici kažu kako je ovo veliki problem jer pokazuje koliko je jednostavno snimati ono što ljudi rade na svojim telefonima te bi na ovaj način u teoriji aplikacije mogle snimati video ili fotografije privatnih poruka, upisivanja lozinki i slično – korisnici bi tako bez ikakvog znanja mogli predati osjetljive i važne informacije koje bi se mogle iskoristiti za brojne prijevare, napade, krađe osobnih podataka, pražnjenje bankovnih računa i slično.
Prema nekim tvrdnjama, pametni telefoni, odnosno aplikacije prisluškuju razgovore korisnika kako bi iz sadržaja njihovih razgovora saznali više informacija o njihovim interesima i iskoristili te podatke za prikazivanje oglasa.
U tom kontekstu spominje se i Facebook – neki korisnici ove mreže tvrde kako su im se, nakon što su putem telefona razgovarali o nekim proizvodima, ubrzo na Facebooku počele prikazivati reklame o tim proizvodima, piše Zimo.co.
Iz Facebooka su ove tvrdnje odbili i uvjeravaju da ne prisluškuju i ne špijuniraju korisnike (ionako imaju i više nego dovoljno informacija za prikazivanje oglasa koje sami korisnici dijele na Fejsu), a znanstvenici s Northeast Univesrityja proveli su istraživanje među više od 17 tisuća najpopularnijih aplikacija za Androide kako bi saznali prisluškuju li te aplikacije korisnike.
Dobra vijest je da nisu pronašli dokaze o prisluškivanju i špijuniranju (naravno, uvijek postoji mogućnost špijuniranja korištenjem neke metode koju istraživači nisu mogli otkriti), no ipak su otkrili neke zabrinjavajuće metode s kojima se služe developeri aplikacija. Naime, pokazalo se da neke aplikacije snimaju prikaze s ekrana telefona i šalju ih trećim stranama.
Kao jedan od primjera naveli su aplikaciju GoPuff koja je snimala videozapise i prikaze zaslona korištenja te aplikacije i te snimke slala analitičkoj kompaniji AppSee. Nije neuobičajeno da aplikacije prikupljaju i šalju podatke analitičkim kompanijama koje im pomažu u poboljšanju učinkovitosti, no problem je što u pravilima korištenja i privatnosti GoPuffa nije bilo nikakvih informacija o ovoj praksi i načinu snimanja i dijeljenja podataka, piše Zimo.co.
Znanstvenici kažu kako je ovo veliki problem jer pokazuje koliko je jednostavno snimati ono što ljudi rade na svojim telefonima te bi na ovaj način u teoriji aplikacije mogle snimati video ili fotografije privatnih poruka, upisivanja lozinki i slično – korisnici bi tako bez ikakvog znanja mogli predati osjetljive i važne informacije koje bi se mogle iskoristiti za brojne prijevare, napade, krađe osobnih podataka, pražnjenje bankovnih računa i slično.
