Sjedinjene Države i talibani razriješili su sve razlike u mirovnim pregovorima o povlačenju američkih vojnika u Afganistanu, kao i o garancijama pobunjenika da će prekinuti veze s ostalim ekstremističkim grupama, priopćio je talibanski službenik u utorak.
'Sjajan napredak'
Taj napredak je uslijedio tijekom američko-talibanskih razgovora u protekla dva dana u arapskoj zalivskoj državi Kataru, gdje talibani imaju politički ured.
Američka strana nije odmah potvrdila niti je pružila detalje o tome u čemu su razlike razriješene, ali je američki mirovni posrednik izvijestio o "sjajnom napretku" u razgovorima. Talibanski službenik tražio je da ostane anoniman jer nije bio ovlašten da govori o detaljima pregovora.
Tehnički timovi dvije strane danas su u Dohi nastavili s raspravama.
Američki mirovni posrednik Zalmay Khalilzad, koji je zadužen za nalaženje mirnog rješenja skoro 18-godišnjeg rata, najdužeg američkog sukoba, učinio je međuafganistanski dijalog i trajno primirje prioritetima u pregovorima.
Khalilizad, koji je kasnije otputovao u New Delhi, navodi u svom Twitter postu postavljenom tijekom noći da je "ostvaren sjajan napredak" u raspravama.
Razgovori u Kataru potisnuli su, ipak, na marginu vladu u Kabulu. Talibani odbijaju direktno razgovarati s vladinim predstavnicima, optužujući administraciju predsjednika Ashrafa Ghanija da je marionetski režim Sjedinjenih Država.
Isti tempo
Talibani su zadržali tempo skoro svakodnevnih napada, unatoč tome što su održali nekoliko krugova mirovnih pregovora s Khalilizadom od njegovog imenovanja za mirovnog posrednika prije skoro godinu dana. Talibani sada kontroliraju otprilike polovinu Afganistana i najsnažniji su od 2001. godine kada je u invaziji pod američkim vodstvom svrgnuta njihova vlada koja je pružala utočište vođi al-Qaide Osami bin Ladenu.
Izgleda da su talibani i SAD blizu sporazuma na osnovu koga bi se povukle američke snage u zamjenu za garancije da Afganistan neće postati sigurno utočište za druge terorističke grupe.
Khalilzad je izjavio kako se nada postizanju sporazuma do 1. rujna, na osnovu koga bi se omogućilo povlačenje američkih i snaga NATO-a. Više od 20.000 američkih i vojnika NATO-a nalazi se u Afganistanu, među kojima je i 14.000 američkih vojnika.
SAD i NATO službeno su zaključili svoju borbenu misiju u 2014., ali američki i saveznički vojnici nastavljaju da obučavaju i izgrađuju afganistansku vojsku. Pored toga, američke snage također pomažu afganistanskim vojnicima u zračnim udarima i napadima po talibanima i ogranku radikalne grupe Islamska država u Afganistanu.
Predsjednik Donald Trump često je izražavao ogorčenost američkim kontinuiranim angažmanom u Afganistanu i svoju želju da vrati američke vojnike kućama, prenosi Associated Press.
'Sjajan napredak'
Taj napredak je uslijedio tijekom američko-talibanskih razgovora u protekla dva dana u arapskoj zalivskoj državi Kataru, gdje talibani imaju politički ured.
Američka strana nije odmah potvrdila niti je pružila detalje o tome u čemu su razlike razriješene, ali je američki mirovni posrednik izvijestio o "sjajnom napretku" u razgovorima. Talibanski službenik tražio je da ostane anoniman jer nije bio ovlašten da govori o detaljima pregovora.
Tehnički timovi dvije strane danas su u Dohi nastavili s raspravama.
Američki mirovni posrednik Zalmay Khalilzad, koji je zadužen za nalaženje mirnog rješenja skoro 18-godišnjeg rata, najdužeg američkog sukoba, učinio je međuafganistanski dijalog i trajno primirje prioritetima u pregovorima.
Khalilizad, koji je kasnije otputovao u New Delhi, navodi u svom Twitter postu postavljenom tijekom noći da je "ostvaren sjajan napredak" u raspravama.
Razgovori u Kataru potisnuli su, ipak, na marginu vladu u Kabulu. Talibani odbijaju direktno razgovarati s vladinim predstavnicima, optužujući administraciju predsjednika Ashrafa Ghanija da je marionetski režim Sjedinjenih Država.
Isti tempo
Talibani su zadržali tempo skoro svakodnevnih napada, unatoč tome što su održali nekoliko krugova mirovnih pregovora s Khalilizadom od njegovog imenovanja za mirovnog posrednika prije skoro godinu dana. Talibani sada kontroliraju otprilike polovinu Afganistana i najsnažniji su od 2001. godine kada je u invaziji pod američkim vodstvom svrgnuta njihova vlada koja je pružala utočište vođi al-Qaide Osami bin Ladenu.
Izgleda da su talibani i SAD blizu sporazuma na osnovu koga bi se povukle američke snage u zamjenu za garancije da Afganistan neće postati sigurno utočište za druge terorističke grupe.
Khalilzad je izjavio kako se nada postizanju sporazuma do 1. rujna, na osnovu koga bi se omogućilo povlačenje američkih i snaga NATO-a. Više od 20.000 američkih i vojnika NATO-a nalazi se u Afganistanu, među kojima je i 14.000 američkih vojnika.
SAD i NATO službeno su zaključili svoju borbenu misiju u 2014., ali američki i saveznički vojnici nastavljaju da obučavaju i izgrađuju afganistansku vojsku. Pored toga, američke snage također pomažu afganistanskim vojnicima u zračnim udarima i napadima po talibanima i ogranku radikalne grupe Islamska država u Afganistanu.
Predsjednik Donald Trump često je izražavao ogorčenost američkim kontinuiranim angažmanom u Afganistanu i svoju želju da vrati američke vojnike kućama, prenosi Associated Press.
