Muhamed Švrakić reagirao je na izjavu Slavena Kovačevića o mogućnosti pomilovanja Milorada Dodika, zatraživši da javnosti pokaže pravni temelj prema kojem bi dva člana Predsjedništva BiH mogla preglasati trećega pri donošenju takve odluke.

Muhamed Švrakić objavio je na svom Facebook profilu osvrt na izjavu Slavena Kovačevića koji je, gostujući na FACE TV-u, govorio o mogućnosti pomilovanja Milorada Dodika.

Kovačević je, prema Švrakićevoj objavi, poručio:

Vrlo je bitno da u vrhu bude 2:1 za probosanske snage.

Švrakić je potom postavio pitanje na temelju kojeg bi članka Ustava BiH, Zakona o pomilovanju ili Poslovnika Predsjedništva dva člana Predsjedništva mogla preglasati trećega i donijeti odluku o pomilovanju Dodika.

Švrakić traži konkretan pravni temelj

U svojoj objavi naveo je kako Zakon o pomilovanju BiH omogućava Predsjedništvu BiH da pomilovanjem ukine ili skrati i izrečenu mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti.

Istodobno je naglasio kako postojanje instituta pomilovanja, prema njegovu tumačenju, nije isto što i tvrdnja da je za donošenje takve odluke dovoljan odnos glasova 2:1 u Predsjedništvu BiH.

Švrakić navodi kako Ustav BiH uređuje mogućnost donošenja određenih odluka glasovima dva člana Predsjedništva, ali tvrdi da se to odnosi na određene nadležnosti iz članka V/3(a-e), među kojima spominje vanjsku politiku, veleposlanike i međunarodne ugovore.

Prema njegovoj objavi, pomilovanje nije među tim pitanjima.

Također navodi kako se za druge poslove koje je Parlamentarna skupština povjerila Predsjedništvu Poslovnikom Predsjedništva propisuje odlučivanje konsenzusom, uz posebno propisane iznimke.

Ako tvrdite da je odnos 2:1 presudan zbog mogućeg pomilovanja Dodika, pokažite javnosti član propisa prema kojem Cvijanović i još jedan član Predsjedništva mogu preglasati trećeg i donijeti odluku o pomilovanju.

“Bez HVO-a i Armije RBiH”

Švrakić je poručio kako se rasprava, prema njegovu mišljenju, treba voditi na temelju konkretnog pravnog propisa.

Bez velikih riječi. Bez 1992. godine. Bez HVO-a i Armije RBiH. Bez “osovina zla”. Samo član zakona.

Dodao je kako bi, ako takav pravni temelj ne postoji, građanima pred izbore bio predstavljen scenarij koji pravno ne funkcionira na način na koji im se sugerira.

Na kraju je poručio kako građani imaju pravo očekivati da kandidat za člana Predsjedništva poznaje način na koji ta institucija donosi odluke.

Izbori se trebaju dobivati programom, rezultatima i argumentima. Ne strahom.