Europska unija razmatra mogućnost da do kraja rujna uvede sankcije protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, zbog opstrukcije Daytonskog sporazuma i usporavanja Bosne i Hercegovine na europskom putu, objavio je EuroBlic navodeći kako obaviješteni izvori iz diplomatskih krugova otkrivaju da je uvođenje sankcija Dodiku već duže tema ozbiljnih rasprava na najvišoj razini u Bruxellesu.

Sugovornici lista tvrde da je pridruživanje EU-a sankcijama koje su u siječnju Dodiku uvele SAD trenutno mnogo izvjesnije nego što je to, kako kažu, bilo prije samo nekoliko mjeseci, prenosi Tanjug.

"Nepotpisivanje Ugovora o Transportnoj zajednici, za što su mnogi u Bruxellesu već okrivili Dodika i aktualnu vlast u RS-u, samo je dodatno učvrstilo stavove brojnih europskih diplomata da je prema lideru SNSD-a potrebno zauzeti mnogo čvršći stav i pridružiti se sankcijama koje su protiv njega početkom ove godine uveli Amerikanci", tvrde sugovornici EuroBlica.

Navode kako su najglasniji zagovornici zauzimanja "čvršćeg" stava prema predsjedniku RS-a u EU predstavnici Njemačke, Nizozemske i Velike Britanije, prenosi Tanjug.

Prema njihovim riječima, protiv pridruživanja američkoj odluci o stavljanju predsjednika RS-a na crnu listu su europski tajnik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn te slovački ministar vanjskih poslova i nekadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Miroslav Lajčak.

"Upravo zahvaljujući intervencijama Hahna i Lajčaka, EU nije uvela sankcije Dodiku odmah nakon što su to uradili Amerikanci. Ta dvojica utjecajnih europskih diplomata smatrali su da bi pridruživanje Bruxellesa sankcijama koje su protiv predsjednika RS-a uvele SAD proizvelo kontraefekat, odnosno da bi Dodik i rukovodstvo RS-u u tom slučaju zauzeli još rigidniji stav prema europskim integracijama i gurnuli Srbe iz RS-a u još čvršći zagrljaj s Moskvom", kažu izvori.

Međutim, kako dodaju, nedavna propast u vezi s potpisivanjem Ugovora o Transportnoj zajednici u Trstu dodatno je ojačala pozicije onih koji u Bruxellesu već dugo traže mnogo oštriji stav EU-a prema predsjedniku RS-a.

"Sada je mnogo izvjesnije da će, pod pritiskom najutjecajnijih zemalja EU-a, do kraja rujna ove godine Dodiku biti izrečene određene restriktivne mjere, poput zabrane putovanja u zemlje EU-a, blokiranja bankovnih računa i zabrane poslovanja u svim državama koje su članice EU-a", tvrde sugovornici lista.

No, politički analitičar Cvijetin Milivojević smatra da do toga, prema njegovom mišljenju, ipak neće doći.

''Ako Bruxelles kojim slučajem odluči slijediti Washington i uvede sankcije protiv Dodika, to bi onda značilo da netko u europskoj administraciji zaista ne želi da BiH ikad postane članicom Unije. Moguće je da postoje i takvi, prije svega u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, ali vjerujem da ostatak Europe zna da bi to značilo definitivni prelazak Srba iz RS na rusku stranu i zatvaranje vrata europskim integracijama BiH na neodređeno vrijeme'', kaže Milivojević.

Dodao je kako poslije nedavne odluke Suda BiH da odbaci optužnice protiv odgovornih za organizaciju referenduma o Danu RS ne postoji nijedan opravdani razlog ni za sankcije SAD prema predsjedniku Srpske.

''Ako je Washington početkom ove godine uveo sankcije protiv Dodika zbog organizacije referenduma, kakav izgovor mogu naći za njihovo zadržavanje ako je Sud BiH odbacio navodnu krivičnu odgovornost bilo koga iz RS? Sankcije Dodiku bile bi kontraproduktivne i vjerujem da mnogi u EU razmišljaju na taj način'', rekao je za Blic Milivojević.