Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da će idući dani vjerojatno biti teži nego do sada jer se očekuje da će ruske snage upotrijebiti još razornije oružje i nastaviti s napadima diljem Ukrajine.
Govoreći na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a opisao je rusku inaziju na Ukrajinu kao najgoru vojnu agresiju u Europi unazad nekoliko desetljeća.
- Gradovi su pod opsadom, škole, bolnice, stambene zgrade... Bezobzirna akcija na nuklearku i veliki broj ubijenih ili ranjenih civila. Nadolazeći dani vjerojatno će biti još gori, donijet će još više žrtava, više patnje, više razaranja, rekao je.
Istaknuo je da NATO ne traži rat s Rusijom.
- Mi nismo dio ovog sukoba i imamo odgovornost osigurati da ne dođe do eskalacije rata izvan granica Ukrajine. To bi bilo još pogubnije i opasnije, rekao je.
Među ostalim, na njoj se osvrnuo na pitanje BiH i Gruzije.
“NATO saveznici pružaju potporu već godinama Gruziji i BiH. Izgrađujemo kapacitete, imamo centre za obuku u Gruziji, provodimo zajedničke vježbe i provodimo različite aktivnosti. Nismo donijeli nikakve konačne odluke, ali postoji kosenzus da moramo napraviti više za ove zemlje kako bismo osnažili njihove obrambene i sigurnosne institucije i proveli reforme.
Na primjeru Ukrajine smo vidjeli da su oni izloženi riziku, možda i potencijalim napadima od strane ruskih vojnih snaga. NATO saveznici pružaju podršku Ukrajini, morate upamtiti da već godinama to činimo, sada smo pojačali svoje napore i to je ključno u ovom trenutku. Što se tiče zone zabrane letova, saveznici su se složili da ne bismo trebali imati NATO avione iznad ukrajinskog teritorija. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama”, rekao je.
Govoreći na izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova država članica NATO-a opisao je rusku inaziju na Ukrajinu kao najgoru vojnu agresiju u Europi unazad nekoliko desetljeća.
- Gradovi su pod opsadom, škole, bolnice, stambene zgrade... Bezobzirna akcija na nuklearku i veliki broj ubijenih ili ranjenih civila. Nadolazeći dani vjerojatno će biti još gori, donijet će još više žrtava, više patnje, više razaranja, rekao je.
Istaknuo je da NATO ne traži rat s Rusijom.
- Mi nismo dio ovog sukoba i imamo odgovornost osigurati da ne dođe do eskalacije rata izvan granica Ukrajine. To bi bilo još pogubnije i opasnije, rekao je.
Među ostalim, na njoj se osvrnuo na pitanje BiH i Gruzije.
“NATO saveznici pružaju potporu već godinama Gruziji i BiH. Izgrađujemo kapacitete, imamo centre za obuku u Gruziji, provodimo zajedničke vježbe i provodimo različite aktivnosti. Nismo donijeli nikakve konačne odluke, ali postoji kosenzus da moramo napraviti više za ove zemlje kako bismo osnažili njihove obrambene i sigurnosne institucije i proveli reforme.
Na primjeru Ukrajine smo vidjeli da su oni izloženi riziku, možda i potencijalim napadima od strane ruskih vojnih snaga. NATO saveznici pružaju podršku Ukrajini, morate upamtiti da već godinama to činimo, sada smo pojačali svoje napore i to je ključno u ovom trenutku. Što se tiče zone zabrane letova, saveznici su se složili da ne bismo trebali imati NATO avione iznad ukrajinskog teritorija. Ovaj rat je uspostavio novo normalno za našu sigurnost. Moramo izbjeći sukob u budućim godinama”, rekao je.
