Ukupno 129 malih ruskih gradova, u kojima živi 3,4 milijuna ljudi, moglo bi da nestane uslijed negativnih demografskih trendova i pada stope zaposlenosti, javio je list Izvestija, pozivajući se na istraživanje stručnjaka.
Agencija TASS podsjeća da trenutno više od 3,4 milijuna ljudi živi u gradovima s brojem stanovnika manjim od 50.000, te da je broj stanovnika u tim gradovima smanjen za 314.500 u posljednjih 10 godina.
Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u sjevernim gradovima, gdje su razvijeni rudarstvo, metalurgija i drvna industrija.
Autori istraživanja vjeruju da su negativnim demografskim trendovima najviše izložena naselja u Krasnojarskoj Pokrajini, te Brjanskoj, Novgorodskoj i Kirovskoj oblasti.
Prema pisanju autora, takvi gradovi nemaju dovoljno unutrašnjih resursa za razvoj i teško je ravnomjerno raspodijeliti vanjske resurse, s obzirom na veliki broj malih gradova.
Pad stope zaposlenosti i manji broj malih i srednjih poduzeća su među pokretačima drastičnog pada broja stanovnika.
Agencija TASS podsjeća da trenutno više od 3,4 milijuna ljudi živi u gradovima s brojem stanovnika manjim od 50.000, te da je broj stanovnika u tim gradovima smanjen za 314.500 u posljednjih 10 godina.
Najveći pad broja stanovnika zabilježen je u sjevernim gradovima, gdje su razvijeni rudarstvo, metalurgija i drvna industrija.
Autori istraživanja vjeruju da su negativnim demografskim trendovima najviše izložena naselja u Krasnojarskoj Pokrajini, te Brjanskoj, Novgorodskoj i Kirovskoj oblasti.
Prema pisanju autora, takvi gradovi nemaju dovoljno unutrašnjih resursa za razvoj i teško je ravnomjerno raspodijeliti vanjske resurse, s obzirom na veliki broj malih gradova.
Pad stope zaposlenosti i manji broj malih i srednjih poduzeća su među pokretačima drastičnog pada broja stanovnika.
