Izborni zakon ovoga je tjedna ponovno na sjednici Doma naroda nakon što su prošli put bošnjački izaslanici blokirali rad gornjeg parlamentarnog doma. Čelnik HDZ-a 1990. i izaslanik u Domu naroda Ilija Cvitanović govori o tome, krizi i rekonstrukciji Vijeća ministara.
Večernji list: Hoće li Hrvati sljedeće godine moći birati svog člana Predsjedništva, a da ne strahuju kako će im ga Bošnjaci nametnuti?
- Mislim da je vrijeme sazrelo i da je trenutak da se promijeni Izborni zakon, da Hrvati napokon mogu potpuno slobodno i samostalno izići na izbore te birati hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Ova kriza je prilika da se riješe ključna politička pitanja. Tako mislim da je u ovom trenutku najbitnije izmijeniti izborno zakonodavstvo. Hoće li biti usvojen zakon koji je u proceduri ili neki drugi, ali prilično sam optimističan da će se promijeniti Izborni zakon.
Večernji list: Rekli ste u jednoj od emisija da netko u Sarajevu mora platiti cijenu. Je li taj narativ koji je postavljen tako da se nešto Hrvatima daje uopće ispravan?
- On je potpuno neprihvatljiv, on je potpuno neispravan, ali zbog te silne negativne retorike rekao sam to u kontekstu u kakvoj će se poziciji naći onaj tko pristane na promjenu Izbornog zakona. Ali, po mom mišljenju, to će biti državotvoran, odgovoran, vizionarski potez. No, taj će morati platiti političku cijenu samo zbog te negativne kampanje koja je napravljena u značajnoj javnosti u bošnjačkom dijelu Bosne i Hercegovine da se kao nešto daje Hrvatima. Ništa se Hrvatima ne daje. Ovo je Bosna i Hercegovina, zemlja, domovina i hrvatskoga naroda. I to je za mene, ponavljam stalno, ključno pitanje za stabilnost Federacije BiH, a samim time i Bosne i Hercegovine.
Večernji list: Oko prijedloga koji je na dnevnom redu Doma naroda, barem u domu gdje ste i vi, stižu razne ocjene. Gospodin Izetbegović kaže da je neustavan. Je li to tako?
- Rekao bih da se olako potežu ocjene o zakonu koji je apsolutno u skladu s Daytonom. Također tvrdim da je ovaj prijedlog u skladu s Ustavom, da nije diskriminirajući i da ostavlja značajan prostor, ako hoćete, i građanskog utjecaja na izbor člana Predsjedništva. Zašto se tako olako povlači tvrdnja i tako olako izjavljuje da je neustavan, da nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, produkt je narativa proteklih 20 godina političkih lidera koji dolaze iz bošnjačkoga naroda. To je potpuno neodgovorno s potpuno drugim ciljem - da se ne promijeni Izborni zakon. Dakle, to potvrđuje tvrdnju koju često ponavljamo - da je problem sasvim druge prirode. Vjerujem da će u ovom obliku proći u Domu naroda, da će biti usvojen. Ustavni sud vrlo je jasno rekao, upravo oko ovih odredbi, kako ničim nije ugrožen vitalni nacionalni interes bošnjačkoga naroda i apsurd je da se netko u pitanju izbora hrvatskoga člana Predsjedništva poziva na ocjenu ustavnosti.
Večernji list: Ne znam je li vam poznata bila doktrina iz komunizma o postojanju vanjskog i unutarnjeg neprijatelja i dnevnoj dozi proizvodnje izdajnika? Iznenađuje li vas da se i oko ovoga zakona doslovno serviraju takve taktike?!
- Najprije smatram da oni koji su prakticirali takve politike u ranijem sustavu, da je krajnje vrijeme da završe s političkim karijerama. Previše je još uvijek komunista u politici u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi to malo lustrirati i raščistiti te odnose. Mi definitivno danas na toj doktrini imamo tu lažnu proizvodnju izdajnika od ljudi koji bi bili spremni biti državotvorni i ponašati se potpuno drugačije. A zbog tog javnog narativa i straha percepcije da će biti proglašeni izdajnicima, boje se donijeti ključne odluke. Morat će netko donijeti odluke.
Večernji list: Često se iz dijela BiH, ponajprije političkog Sarajeva, kaže kako izmjene Izbornoga zakona po kojima bi Hrvati mogli slobodno odlučivati, sutra izabrati vlast, člana Predsjedništva, odgovaraju samo HDZ-u BiH i Draganu Čoviću. Je li to zapravo istina?
- Nekad imam dojam da oni koji su najradikalniji u pokušaju daljnjeg minimiziranja Hrvata to rade u dogovoru s HDZ-om BiH i Draganom Čovićem jer ova situacija odgovara samo HDZ-u BiH. Izmjene Izbornog zakona u potpunosti bi kod Hrvata relaksirale političku scenu i mi bismo se napokon mogli potpuno slobodno natjecati i imati dva, tri, pet kandidata, a ne, bojeći se da će netko moći utjecati na izbor hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, okupljati se oko jednog kandidata. Izmjene Izbornog zakona odgovaraju, prije svega, oporbenim strankama kod Hrvata jer ćemo se napokon moći u punom kapacitetu natjecati na svim razinama slobodno, da se ne bojimo da će netko drugi utjecati na izbor hrvatskoga naroda.
Večernji list: Kao još jedan alibi za prestanak preglasavanja Hrvata koristi se “državni udar”. Zapravo, kaže se kako nije pravo vrijeme za donošenje takvoga zakona. Je li pravo vrijeme za te izmjene?
- Ne, ja mislim da je uvijek pravo vrijeme za izmjenu Izbornoga zakona i da mi kasnimo debelo, 20 godina. Toliko, naime, imamo otetu, ukradenu poziciju, pa se i to tumači kao nešto će se dati Hrvatima. Ne, to hrvatski narod zaslužuje. Hrvatski narod je ravnopravan i konstitutivan te je uvijek prigodno i pravo vrijeme da se otklone te diskriminatorne mogućnosti u izboru hrvatskoga člana Predsjedništva. Jedina ozbiljna diskriminacija u Bosni i Hercegovini je izbor hrvatskoga člana Predsjedništva. Hrvatski narod je konstitutivan i ravnopravan. I nemojte nas uspoređivati ni s ostalima ni s bilo kime drugim.
Večernji list: Kako, po vašem mišljenju, riješiti krizu izazvanu nakon presude gospodinu Dodiku i potezima koje su poduzele vlasti Republike Srpske? Neki kažu da već živimo Cipar?!
- Složio bih se s tim da mi u jednoj mjeri zbog slabosti institucija Bosne i Hercegovine imamo snažnu krizu. Ja, naravno, ne podržavam poteze koje radi Milorad Dodik. Ne podržavam ni bilo kakvu najavu secesionističkih težnji. Ako uopće postoje, a podržavam institucije Bosne i Hercegovine, smatram da te institucije treba jačati, da im treba dati snagu i mogućnost da na području cijele Bosne i Hercegovine rade svoj posao u punom kapacitetu, kako im je to zakon i omogućio. I ovo pokazuje da te institucije u proteklih 30-ak godina, nekada možda i svjesno, nisu osnažene da mogu odgovoriti na sve izazove u Bosni i Hercegovini. Ova kriza još puno toga govori. Govori da je Daytonski mirovni sporazum samo zaustavio rat te da proces izgradnje Bosne i Hercegovine kao države nikada u potpunosti nije dovršen. Ne mislim da itko u Bosni i Hercegovini zna u ovom trenutku kako će ta kriza završiti. Najvažnije je, međutim, vratiti kompromis i minimum povjerenja.
Večernji list: Međutim, najveći dio javnosti zapravo ne želi priznati da se pokazalo kako je car gol i da je zahvaljujući intervencionizmu, ponajprije administracije Sjedinjenih Američkih Država, održavana vjerodostojnost državnih institucija. Je li onda vrijeme, gospodine Cvitanoviću, za novi društveni ugovor?
- Ja čak mislim da je davno bio trenutak za neki novi društveni ugovor i dogovor za Bosnu i Hercegovinu koji će biti prvenstveno plod unutarnjeg dogovora konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao domovini svih nas koji u njoj živimo. Bosna i Hercegovina u proteklih 30 godina definitivno funkcionira uz masivan međunarodni utjecaj i masivnu potporu međunarodne zajednice institucijama Bosne i Hercegovine koje u tim okolnostima nekako i funkcioniraju. I slažem se definitivno da kriza eskalira odlaskom prošle administracije iz Bosne i Hercegovine i nezainteresiranošću nove administracije, ne samo prema Bosni i Hercegovini, a što se vidi i u Ukrajini, u cijelom svijetu. Dakle, morat ćemo mi unutar BiH, uz potporu Europske unije, razriješiti prijepore.
Večernji list: Spominje se 2029. kao potencijalna prigoda za proširenje. Može li ovakva Bosna i Hercegovina uopće zakoračiti prema tim integracijama?
- Ovom dinamikom i odnosima u BiH, uz ovu razinu nepovjerenja to nije realno očekivati ni puno dalje od 2029. godine. Ali, ono što je bitno u ovom trenutku jest promijeniti tri zakona - Izborni zakon, o VSTV-u i Sudu BiH te odrediti glavnog pregovarača. Siguran sam da bismo u roku od dva mjeseca od ove u potpunosti beznadne i apatične situacije bili u stanju otvoriti pregovore s Europskom unijom. Da bismo tada otvorili prvi klaster pravosuđa i imali potpuno drugu perspektivu i unutarnje odnose. Siguran sam da bi ova tri zakona vratila optimizam i nadu, vratila vjeru i povjerenje svima u BiH.
Večernji list: Je li onda, po vašem mišljenju, realistična rekonstrukcija vlasti i kako gledate na to da se izmjena Izbornog zakona naziva ucjenom?
- Pa, neka je zove kako tko želi. Za mene je Izborni zakon uvjet bez kojeg se ne može. Ta je izmjena trebala biti prije 20 godina na dnevnom redu. Ponovno se vraćamo onome što smo maloprije govorili. Za to je bilo vrijeme čim se dogodila prva prijevara i krađa 2006. Danas su svi suglasni da trebamo donijeti Izborni zakon i da svi narodi bez preglasavanja mogu birati svoga člana državnog vrha. Nedostaje taj minimum političke odlučnosti i hrabrosti da se to provede kroz parlamentarnu proceduru. Smatram da Izborni zakon nije nikakva ucjena. Takav Izborni zakon je uvjet bez kojega se ne može kako bi ova država funkcionirala normalno.
Večernji list: A rekonstrukcija vlasti?!
- Mislim da u ovom trenutku nije realno kad će se dogoditi i hoće li se dogoditi. Nisam onaj koji presudno utječe i donosi odluke oko toga hoće li oporba iz Republike Srpske ući u Vijeće ministara s obzirom na ustavnu poziciju u Domu naroda, gdje SNSD ima trojicu izaslanika. Vrlo je teško očekivati da će oporba iz Republike Srpske biti nešto drugačija od SNSD-a u onom dijelu koji se odnosi na područje nadležnosti Republike Srpske, ali sam siguran da će podržati ovu europsku priču i da će podržati Izborni zakon.
Večernji list: Je li “živ” Hrvatski narodni sabor?
- HNS u protekle dvije godine ne funkcionira u kapacitetu u kojem bi trebao. Bit ću slobodan reći, nekoliko ključnih političkih stranaka, među kojima je i HDZ 1990., ne sudjeluje već dvije godine u radu Hrvatskog narodnog sabora. Vrijeme je da se zapitaju oni koji su odgovorni za HNS zašto je to tako. I što je ono što motivira nas koji ne sudjelujemo u radu Hrvatskog narodnog sabora? Je li HNS dao odgovore na ključna pitanja?
Večernji list: Dakle, aludirate na monopol HDZ-a. Je li moguć vaš povratak u HNS i jeste li ga posve prekrižili ili negdje stavljate zarez oko angažiranja?
- Dokle je god Bosna i Hercegovina ovako uređena, treba postojati neko tijelo koje će koordinirati naše ključne nacionalne politike, ali nam ne treba tijelo kojem će biti cilj zadržati monopol jedne stranke nad svima ostalima. Ne treba nam HNS koji će postojati u predizborno vrijeme, a u postizborno vrijeme se pretvoriti u HDZ Bosne i Hercegovine. Nama treba tijelo na kojem ćemo zajedno donositi odluke, uvažavati se, međusobno poštivati i koje će poštivati i provoditi deklaracije i rezolucije koje je donijelo to tijelo. HNS je donio deklaracije koje nisu ispoštovane. Neprihvatljivo je minoriziranje prema onima koji su manji, ali koji daju ključnu političku kvalitetu da HNS može biti ono što od njega hrvatska javnost očekuje. Nedavno smo bili s gospodinom Andrejem Plenkovićem i o tome razgovarali.
Večernji list: Susreli ste se gospodinom Plenkovićem ovdje u Mostaru. Jeste li zadovoljni načinom na koji Hrvatska lobira, radi i podupire interese i prava Hrvata u BiH?
- Zadovoljan sam što smo imali taj sastanak i što se, a česta je ta riječ u BiH, malo diverzificira komunikacija Hrvatske prema ostalim političkim akterima među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Ja uvijek tražim od premijera Plenkovića - samo se nemojte miješati u naše unutarnje hrvatske odnose. Pustite nas da se na miru natječemo. Nemojte birati uvijek jednu stranu. Dajte neka narod slobodno bira, a mi ćemo sigurno znati što je to nacionalni interes. Hrvatska je najveći prijatelj Bosne i Hercegovine, u svakom obliku i u svakom segmentu. Najveći je zagovornik Bosne i Hercegovine na njezinu putu prema Europskoj uniji. Žalosti me što neki to vide na drugi način. Ali, sigurno, Hrvatska će ostati najveći podupiratelj Bosne i Hercegovine na europskom putu.
Večernji list
Večernji list: Hoće li Hrvati sljedeće godine moći birati svog člana Predsjedništva, a da ne strahuju kako će im ga Bošnjaci nametnuti?
- Mislim da je vrijeme sazrelo i da je trenutak da se promijeni Izborni zakon, da Hrvati napokon mogu potpuno slobodno i samostalno izići na izbore te birati hrvatskoga člana Predsjedništva BiH. Ova kriza je prilika da se riješe ključna politička pitanja. Tako mislim da je u ovom trenutku najbitnije izmijeniti izborno zakonodavstvo. Hoće li biti usvojen zakon koji je u proceduri ili neki drugi, ali prilično sam optimističan da će se promijeniti Izborni zakon.
Večernji list: Rekli ste u jednoj od emisija da netko u Sarajevu mora platiti cijenu. Je li taj narativ koji je postavljen tako da se nešto Hrvatima daje uopće ispravan?
- On je potpuno neprihvatljiv, on je potpuno neispravan, ali zbog te silne negativne retorike rekao sam to u kontekstu u kakvoj će se poziciji naći onaj tko pristane na promjenu Izbornog zakona. Ali, po mom mišljenju, to će biti državotvoran, odgovoran, vizionarski potez. No, taj će morati platiti političku cijenu samo zbog te negativne kampanje koja je napravljena u značajnoj javnosti u bošnjačkom dijelu Bosne i Hercegovine da se kao nešto daje Hrvatima. Ništa se Hrvatima ne daje. Ovo je Bosna i Hercegovina, zemlja, domovina i hrvatskoga naroda. I to je za mene, ponavljam stalno, ključno pitanje za stabilnost Federacije BiH, a samim time i Bosne i Hercegovine.
Večernji list: Oko prijedloga koji je na dnevnom redu Doma naroda, barem u domu gdje ste i vi, stižu razne ocjene. Gospodin Izetbegović kaže da je neustavan. Je li to tako?
- Rekao bih da se olako potežu ocjene o zakonu koji je apsolutno u skladu s Daytonom. Također tvrdim da je ovaj prijedlog u skladu s Ustavom, da nije diskriminirajući i da ostavlja značajan prostor, ako hoćete, i građanskog utjecaja na izbor člana Predsjedništva. Zašto se tako olako povlači tvrdnja i tako olako izjavljuje da je neustavan, da nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, produkt je narativa proteklih 20 godina političkih lidera koji dolaze iz bošnjačkoga naroda. To je potpuno neodgovorno s potpuno drugim ciljem - da se ne promijeni Izborni zakon. Dakle, to potvrđuje tvrdnju koju često ponavljamo - da je problem sasvim druge prirode. Vjerujem da će u ovom obliku proći u Domu naroda, da će biti usvojen. Ustavni sud vrlo je jasno rekao, upravo oko ovih odredbi, kako ničim nije ugrožen vitalni nacionalni interes bošnjačkoga naroda i apsurd je da se netko u pitanju izbora hrvatskoga člana Predsjedništva poziva na ocjenu ustavnosti.
Večernji list: Ne znam je li vam poznata bila doktrina iz komunizma o postojanju vanjskog i unutarnjeg neprijatelja i dnevnoj dozi proizvodnje izdajnika? Iznenađuje li vas da se i oko ovoga zakona doslovno serviraju takve taktike?!
- Najprije smatram da oni koji su prakticirali takve politike u ranijem sustavu, da je krajnje vrijeme da završe s političkim karijerama. Previše je još uvijek komunista u politici u Bosni i Hercegovini. Trebalo bi to malo lustrirati i raščistiti te odnose. Mi definitivno danas na toj doktrini imamo tu lažnu proizvodnju izdajnika od ljudi koji bi bili spremni biti državotvorni i ponašati se potpuno drugačije. A zbog tog javnog narativa i straha percepcije da će biti proglašeni izdajnicima, boje se donijeti ključne odluke. Morat će netko donijeti odluke.
Večernji list: Često se iz dijela BiH, ponajprije političkog Sarajeva, kaže kako izmjene Izbornoga zakona po kojima bi Hrvati mogli slobodno odlučivati, sutra izabrati vlast, člana Predsjedništva, odgovaraju samo HDZ-u BiH i Draganu Čoviću. Je li to zapravo istina?
- Nekad imam dojam da oni koji su najradikalniji u pokušaju daljnjeg minimiziranja Hrvata to rade u dogovoru s HDZ-om BiH i Draganom Čovićem jer ova situacija odgovara samo HDZ-u BiH. Izmjene Izbornog zakona u potpunosti bi kod Hrvata relaksirale političku scenu i mi bismo se napokon mogli potpuno slobodno natjecati i imati dva, tri, pet kandidata, a ne, bojeći se da će netko moći utjecati na izbor hrvatskoga člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, okupljati se oko jednog kandidata. Izmjene Izbornog zakona odgovaraju, prije svega, oporbenim strankama kod Hrvata jer ćemo se napokon moći u punom kapacitetu natjecati na svim razinama slobodno, da se ne bojimo da će netko drugi utjecati na izbor hrvatskoga naroda.
Večernji list: Kao još jedan alibi za prestanak preglasavanja Hrvata koristi se “državni udar”. Zapravo, kaže se kako nije pravo vrijeme za donošenje takvoga zakona. Je li pravo vrijeme za te izmjene?
- Ne, ja mislim da je uvijek pravo vrijeme za izmjenu Izbornoga zakona i da mi kasnimo debelo, 20 godina. Toliko, naime, imamo otetu, ukradenu poziciju, pa se i to tumači kao nešto će se dati Hrvatima. Ne, to hrvatski narod zaslužuje. Hrvatski narod je ravnopravan i konstitutivan te je uvijek prigodno i pravo vrijeme da se otklone te diskriminatorne mogućnosti u izboru hrvatskoga člana Predsjedništva. Jedina ozbiljna diskriminacija u Bosni i Hercegovini je izbor hrvatskoga člana Predsjedništva. Hrvatski narod je konstitutivan i ravnopravan. I nemojte nas uspoređivati ni s ostalima ni s bilo kime drugim.
Večernji list: Kako, po vašem mišljenju, riješiti krizu izazvanu nakon presude gospodinu Dodiku i potezima koje su poduzele vlasti Republike Srpske? Neki kažu da već živimo Cipar?!
- Složio bih se s tim da mi u jednoj mjeri zbog slabosti institucija Bosne i Hercegovine imamo snažnu krizu. Ja, naravno, ne podržavam poteze koje radi Milorad Dodik. Ne podržavam ni bilo kakvu najavu secesionističkih težnji. Ako uopće postoje, a podržavam institucije Bosne i Hercegovine, smatram da te institucije treba jačati, da im treba dati snagu i mogućnost da na području cijele Bosne i Hercegovine rade svoj posao u punom kapacitetu, kako im je to zakon i omogućio. I ovo pokazuje da te institucije u proteklih 30-ak godina, nekada možda i svjesno, nisu osnažene da mogu odgovoriti na sve izazove u Bosni i Hercegovini. Ova kriza još puno toga govori. Govori da je Daytonski mirovni sporazum samo zaustavio rat te da proces izgradnje Bosne i Hercegovine kao države nikada u potpunosti nije dovršen. Ne mislim da itko u Bosni i Hercegovini zna u ovom trenutku kako će ta kriza završiti. Najvažnije je, međutim, vratiti kompromis i minimum povjerenja.
Večernji list: Međutim, najveći dio javnosti zapravo ne želi priznati da se pokazalo kako je car gol i da je zahvaljujući intervencionizmu, ponajprije administracije Sjedinjenih Američkih Država, održavana vjerodostojnost državnih institucija. Je li onda vrijeme, gospodine Cvitanoviću, za novi društveni ugovor?
- Ja čak mislim da je davno bio trenutak za neki novi društveni ugovor i dogovor za Bosnu i Hercegovinu koji će biti prvenstveno plod unutarnjeg dogovora konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini kao domovini svih nas koji u njoj živimo. Bosna i Hercegovina u proteklih 30 godina definitivno funkcionira uz masivan međunarodni utjecaj i masivnu potporu međunarodne zajednice institucijama Bosne i Hercegovine koje u tim okolnostima nekako i funkcioniraju. I slažem se definitivno da kriza eskalira odlaskom prošle administracije iz Bosne i Hercegovine i nezainteresiranošću nove administracije, ne samo prema Bosni i Hercegovini, a što se vidi i u Ukrajini, u cijelom svijetu. Dakle, morat ćemo mi unutar BiH, uz potporu Europske unije, razriješiti prijepore.
Večernji list: Spominje se 2029. kao potencijalna prigoda za proširenje. Može li ovakva Bosna i Hercegovina uopće zakoračiti prema tim integracijama?
- Ovom dinamikom i odnosima u BiH, uz ovu razinu nepovjerenja to nije realno očekivati ni puno dalje od 2029. godine. Ali, ono što je bitno u ovom trenutku jest promijeniti tri zakona - Izborni zakon, o VSTV-u i Sudu BiH te odrediti glavnog pregovarača. Siguran sam da bismo u roku od dva mjeseca od ove u potpunosti beznadne i apatične situacije bili u stanju otvoriti pregovore s Europskom unijom. Da bismo tada otvorili prvi klaster pravosuđa i imali potpuno drugu perspektivu i unutarnje odnose. Siguran sam da bi ova tri zakona vratila optimizam i nadu, vratila vjeru i povjerenje svima u BiH.
Večernji list: Je li onda, po vašem mišljenju, realistična rekonstrukcija vlasti i kako gledate na to da se izmjena Izbornog zakona naziva ucjenom?
- Pa, neka je zove kako tko želi. Za mene je Izborni zakon uvjet bez kojeg se ne može. Ta je izmjena trebala biti prije 20 godina na dnevnom redu. Ponovno se vraćamo onome što smo maloprije govorili. Za to je bilo vrijeme čim se dogodila prva prijevara i krađa 2006. Danas su svi suglasni da trebamo donijeti Izborni zakon i da svi narodi bez preglasavanja mogu birati svoga člana državnog vrha. Nedostaje taj minimum političke odlučnosti i hrabrosti da se to provede kroz parlamentarnu proceduru. Smatram da Izborni zakon nije nikakva ucjena. Takav Izborni zakon je uvjet bez kojega se ne može kako bi ova država funkcionirala normalno.
Večernji list: A rekonstrukcija vlasti?!
- Mislim da u ovom trenutku nije realno kad će se dogoditi i hoće li se dogoditi. Nisam onaj koji presudno utječe i donosi odluke oko toga hoće li oporba iz Republike Srpske ući u Vijeće ministara s obzirom na ustavnu poziciju u Domu naroda, gdje SNSD ima trojicu izaslanika. Vrlo je teško očekivati da će oporba iz Republike Srpske biti nešto drugačija od SNSD-a u onom dijelu koji se odnosi na područje nadležnosti Republike Srpske, ali sam siguran da će podržati ovu europsku priču i da će podržati Izborni zakon.
Večernji list: Je li “živ” Hrvatski narodni sabor?
- HNS u protekle dvije godine ne funkcionira u kapacitetu u kojem bi trebao. Bit ću slobodan reći, nekoliko ključnih političkih stranaka, među kojima je i HDZ 1990., ne sudjeluje već dvije godine u radu Hrvatskog narodnog sabora. Vrijeme je da se zapitaju oni koji su odgovorni za HNS zašto je to tako. I što je ono što motivira nas koji ne sudjelujemo u radu Hrvatskog narodnog sabora? Je li HNS dao odgovore na ključna pitanja?
Večernji list: Dakle, aludirate na monopol HDZ-a. Je li moguć vaš povratak u HNS i jeste li ga posve prekrižili ili negdje stavljate zarez oko angažiranja?
- Dokle je god Bosna i Hercegovina ovako uređena, treba postojati neko tijelo koje će koordinirati naše ključne nacionalne politike, ali nam ne treba tijelo kojem će biti cilj zadržati monopol jedne stranke nad svima ostalima. Ne treba nam HNS koji će postojati u predizborno vrijeme, a u postizborno vrijeme se pretvoriti u HDZ Bosne i Hercegovine. Nama treba tijelo na kojem ćemo zajedno donositi odluke, uvažavati se, međusobno poštivati i koje će poštivati i provoditi deklaracije i rezolucije koje je donijelo to tijelo. HNS je donio deklaracije koje nisu ispoštovane. Neprihvatljivo je minoriziranje prema onima koji su manji, ali koji daju ključnu političku kvalitetu da HNS može biti ono što od njega hrvatska javnost očekuje. Nedavno smo bili s gospodinom Andrejem Plenkovićem i o tome razgovarali.
Večernji list: Susreli ste se gospodinom Plenkovićem ovdje u Mostaru. Jeste li zadovoljni načinom na koji Hrvatska lobira, radi i podupire interese i prava Hrvata u BiH?
- Zadovoljan sam što smo imali taj sastanak i što se, a česta je ta riječ u BiH, malo diverzificira komunikacija Hrvatske prema ostalim političkim akterima među Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Ja uvijek tražim od premijera Plenkovića - samo se nemojte miješati u naše unutarnje hrvatske odnose. Pustite nas da se na miru natječemo. Nemojte birati uvijek jednu stranu. Dajte neka narod slobodno bira, a mi ćemo sigurno znati što je to nacionalni interes. Hrvatska je najveći prijatelj Bosne i Hercegovine, u svakom obliku i u svakom segmentu. Najveći je zagovornik Bosne i Hercegovine na njezinu putu prema Europskoj uniji. Žalosti me što neki to vide na drugi način. Ali, sigurno, Hrvatska će ostati najveći podupiratelj Bosne i Hercegovine na europskom putu.
Večernji list
