Ruski predsjednik Vladimir Putin trebao bi se, piše moskovski list RBK pozivajući se na provjerene izbore u Kremlju, u utorak 21. veljače obratiti govorom o stanju nacije zastupnicima obaju domova parlamenta, Federalnoj skupštini, a dan kasnije, u srijedu 22. veljače, nastupio bi na velikom političkom mitingu - koncertu pred oko 200 tisuća ljudi na najvećem moskovskom stadionu Lužniki.
Doduše, u Kremlju službeno još ništa ne žele potvrditi, a glasnogovornik Dmitri Peskov kaže da "ništa ne može reći", prenosi Jutarnji.hr.
Klizni datum obraćanja?
Naime, i RBK oprezno piše da mnogo toga ovisi o tome kakvo će stanje biti na bojištu, a neovisni portal Meduza kaže da je datum obraćanja "klizni" upravo zbog situacije u Ukrajini.
No, očekuje se da bi Putin pred samu godišnjicu mogao istupiti i najaviti još jednom da od svojih osvajačkih i prijetećih tendencija nije odustao, a potrebna mu je još podrška javnosti, koju je pacificirao visokim stupnjem državnog nasilja - primjerice drastičnim osudama samo za verbalnu uporabu termina "rat u Ukrajini" ili širenjem popisa za osobe i institucije koje dobivaju etiketu "stranih agenata", "nepoželjnih" i petokolonaša.
U Kremlju su vrlo oprezni, podsjetimo da se Putin zadnji put obratio Federalnoj skupštini u travnju 2021. godine, a 2022. je sve otkazano zbog, kako su u Kremlju obrazložili, "zgusnutog Putinova rasporeda", u kojem dakle nije bilo mjesta za najvažnije njegovo godišnje istupanje.
No, bliži se godišnjica rata u Ukrajini (24. veljače), a ruska vojska pokrenula je novu ofenzivu na istoku Ukrajine - Putin želi tijekom ožujka ovladati cijelim Donbasom, odnosno područjima Donecka i Luhanska koje je nedavno prisvojio i anektirao.
Godišnjica aneksije na Krim
Trenutačno su polučili neke manje uspjehe - ušli su u dio Bahmuta (ruski ga zovu Artjomovsk) te u grad Vuhledar (na ruskom Ugledar), pa se i njegov nastup prilagođava tom datumu. Ruska vojska pokušava ostvariti prednost prije nego što obećano teško naoružanje sa Zapada - artiljerija, tenkovi, raketni PZO sustavi - stigne u Ukrajinu te prije početka proljetnih kiša, koje na tom području mogu onemogućiti bilo kakvo ofenzivno napredovanje.
Nakon tog "utješnog" govora naciji, Putin ga želi potvrditi na velikom skupu, koji bi trebao biti potvrda svenarodne podrške njegovoj ratnoj politici. Na skupu na stadionu Lužniki, prema pisanju ruskih medija, trebali bi se okupiti aktivisti, omladinske organizacije i ratni veterani koji bi aklamacijom dali Putinu podršku, otprilike kao 18. ožujka 2022. godine, na godišnjicu aneksije Krima.
Vladimiru Putinu zapravo nasušno treba neki vojni uspjeh u Ukrajini kojim bi se mogao pohvaliti pred svojom javnošću jer nakon gotovo godinu dana rata nije ostvario ništa od onog što je planirao, a vojska je napustila i neke dijelove Ukrajine koje je početkom rata osvojila - dijelove Harkivske oblati ili Herson - a morao je odustati i od ofenzive na Kijev i Odesu, koji su bili ključne točke njegova osvajačkog plana, tzv. specijalne vojne operacije.
U Kremlju pretpostavljaju da bi do Putinova obraćanja mogli postići neke opipljive vojne rezultate kojima bi se mogao pohvaliti i javnosti poručiti da "žrtve nisu uzaludne". Podsjetimo da je u manje od godinu dana rata, prema obavještajnim podacima, poginulo preko 100 tisuća ruskih vojnika.
Nagađanja
Prema ruskom politologu Faridu Rustamovu, Putin će, prenosi ga neovisni portal Meduza, najvjerojatnije osim o "vojnim uspjesima" govoriti o društvenoj i narodnoj podršci ratu te će tražiti od ekonomije da se više posveti ratnim zadaćama i pomoći.
Neki drugi analitičari navode da Putin, unatoč nekim zahtjevima iz svoje blizine, neće uvoditi "ratnu ekonomiju" i neće "proglašavati ratno stanje", premda ono praktički funkcionira u regijama koje se naslanjaju na Ukrajinu - Brjansk, Belgorod, Kursk i Rostov.
Rustamov kaže da će Putin vjerojatno govoriti o "obnovi" anektiranih područja (podsjetimo da Rusija ne kontrolira cijelo područje koje je krajem 2022. godine nelegalno pripojila).
Isto tako, očekuje se da će se Putin ponovno obrušiti na Zapad, govoriti o "novom svjetskom poretku", ali i da "zadaće specijalne vojne operacije" ostaju na snazi - dakle, smjena vlasti u Kijevu, postavljenje kolaboracionističkog režima i tzv. denacifikacija, kojom bi Putin (to često rade njegovi jastrebovi) mogao "zaprijetiti" i Europi.
Putin će vjerojatno govoriti i o "zapadnom kolonijalizmu", iako je rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine zapravo "zadnji kolonijalni rat u Europi". Vladimir Putin u svakom slučaju mora reći da godina dana rata nije "bačena u vjetar" i pokazati svoju "spremnost" na daljnje ratovanje bez obzira na cijenu koju Rusija - međunarodnom izolacijom, zaostajanjem, jačanjem autoritarizma i represije unutar same zemlje, ekonomskim slomom, odljevom stanovništva, pretvaranjem u kineskog vazala - plaća.
Doduše, u Kremlju službeno još ništa ne žele potvrditi, a glasnogovornik Dmitri Peskov kaže da "ništa ne može reći", prenosi Jutarnji.hr.
Klizni datum obraćanja?
Naime, i RBK oprezno piše da mnogo toga ovisi o tome kakvo će stanje biti na bojištu, a neovisni portal Meduza kaže da je datum obraćanja "klizni" upravo zbog situacije u Ukrajini.
No, očekuje se da bi Putin pred samu godišnjicu mogao istupiti i najaviti još jednom da od svojih osvajačkih i prijetećih tendencija nije odustao, a potrebna mu je još podrška javnosti, koju je pacificirao visokim stupnjem državnog nasilja - primjerice drastičnim osudama samo za verbalnu uporabu termina "rat u Ukrajini" ili širenjem popisa za osobe i institucije koje dobivaju etiketu "stranih agenata", "nepoželjnih" i petokolonaša.
U Kremlju su vrlo oprezni, podsjetimo da se Putin zadnji put obratio Federalnoj skupštini u travnju 2021. godine, a 2022. je sve otkazano zbog, kako su u Kremlju obrazložili, "zgusnutog Putinova rasporeda", u kojem dakle nije bilo mjesta za najvažnije njegovo godišnje istupanje.
No, bliži se godišnjica rata u Ukrajini (24. veljače), a ruska vojska pokrenula je novu ofenzivu na istoku Ukrajine - Putin želi tijekom ožujka ovladati cijelim Donbasom, odnosno područjima Donecka i Luhanska koje je nedavno prisvojio i anektirao.
Godišnjica aneksije na Krim
Trenutačno su polučili neke manje uspjehe - ušli su u dio Bahmuta (ruski ga zovu Artjomovsk) te u grad Vuhledar (na ruskom Ugledar), pa se i njegov nastup prilagođava tom datumu. Ruska vojska pokušava ostvariti prednost prije nego što obećano teško naoružanje sa Zapada - artiljerija, tenkovi, raketni PZO sustavi - stigne u Ukrajinu te prije početka proljetnih kiša, koje na tom području mogu onemogućiti bilo kakvo ofenzivno napredovanje.
Nakon tog "utješnog" govora naciji, Putin ga želi potvrditi na velikom skupu, koji bi trebao biti potvrda svenarodne podrške njegovoj ratnoj politici. Na skupu na stadionu Lužniki, prema pisanju ruskih medija, trebali bi se okupiti aktivisti, omladinske organizacije i ratni veterani koji bi aklamacijom dali Putinu podršku, otprilike kao 18. ožujka 2022. godine, na godišnjicu aneksije Krima.
Vladimiru Putinu zapravo nasušno treba neki vojni uspjeh u Ukrajini kojim bi se mogao pohvaliti pred svojom javnošću jer nakon gotovo godinu dana rata nije ostvario ništa od onog što je planirao, a vojska je napustila i neke dijelove Ukrajine koje je početkom rata osvojila - dijelove Harkivske oblati ili Herson - a morao je odustati i od ofenzive na Kijev i Odesu, koji su bili ključne točke njegova osvajačkog plana, tzv. specijalne vojne operacije.
U Kremlju pretpostavljaju da bi do Putinova obraćanja mogli postići neke opipljive vojne rezultate kojima bi se mogao pohvaliti i javnosti poručiti da "žrtve nisu uzaludne". Podsjetimo da je u manje od godinu dana rata, prema obavještajnim podacima, poginulo preko 100 tisuća ruskih vojnika.
Nagađanja
Prema ruskom politologu Faridu Rustamovu, Putin će, prenosi ga neovisni portal Meduza, najvjerojatnije osim o "vojnim uspjesima" govoriti o društvenoj i narodnoj podršci ratu te će tražiti od ekonomije da se više posveti ratnim zadaćama i pomoći.
Neki drugi analitičari navode da Putin, unatoč nekim zahtjevima iz svoje blizine, neće uvoditi "ratnu ekonomiju" i neće "proglašavati ratno stanje", premda ono praktički funkcionira u regijama koje se naslanjaju na Ukrajinu - Brjansk, Belgorod, Kursk i Rostov.
Rustamov kaže da će Putin vjerojatno govoriti o "obnovi" anektiranih područja (podsjetimo da Rusija ne kontrolira cijelo područje koje je krajem 2022. godine nelegalno pripojila).
Isto tako, očekuje se da će se Putin ponovno obrušiti na Zapad, govoriti o "novom svjetskom poretku", ali i da "zadaće specijalne vojne operacije" ostaju na snazi - dakle, smjena vlasti u Kijevu, postavljenje kolaboracionističkog režima i tzv. denacifikacija, kojom bi Putin (to često rade njegovi jastrebovi) mogao "zaprijetiti" i Europi.
Putin će vjerojatno govoriti i o "zapadnom kolonijalizmu", iako je rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine zapravo "zadnji kolonijalni rat u Europi". Vladimir Putin u svakom slučaju mora reći da godina dana rata nije "bačena u vjetar" i pokazati svoju "spremnost" na daljnje ratovanje bez obzira na cijenu koju Rusija - međunarodnom izolacijom, zaostajanjem, jačanjem autoritarizma i represije unutar same zemlje, ekonomskim slomom, odljevom stanovništva, pretvaranjem u kineskog vazala - plaća.
