Danas široj ramskoj javnosti manje poznat srpski istraživač i znanstvenik dr. Milenko Filipović objavio je 1955. knjigu o Rami sa nazivom "RAMA U BOSNI - etničko porijeklo prezimena i opis sela", Filipovićevo istraživanje ramskih sela, naziva riječica, potoka, njiva uzvisenja, grobalja i sl. pratilo je i istraživanje prezimena. Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931-1935. tu spada i tadašnje područje Rame (Slatina, područje Doljana i Sovića) a također i danas potopljena sela u Rami.

Donosimo porijekla prezimena i broj kućanstava, bit izvornoga teksta nije promijenjen osim nekih tehničkih detalja i prijevoda na hrvatski jezik.

Napomena:
U zagradama (k) označava broj kuća, a (dom) broj domaćinstava.

Prozor i predgrađa

K a t o l i c i: - Baketarić (1 k.) je rodom iz Rumboka a naselilo se u Prozoru 1918. po povratku iz Amerike. - Brizari-Ramljaci (4 k.). Od tog su roda i Brizari (1 k.). Iz Družinovića su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa se iselili i vratili opet prije 1878. - Čehulić (1 k.), penzioner, rodom iz Zlatara u Hrvatskoj, naselio se 1929. - Čalići (2 k.), otac im je došao kao sitničar iz Studenaca kod Imotskog pred okupaciju Bosne u Proslap, a iz njega u Prozor. - Juričić od Juričića iz okoline. - Dobrić (1 k.), nepoznato porijeklo. - Đikić (1 k.) došao kao trgovac iz G. Vakufa. - Džamonja (1 k.) gostioničar, došao 1930. s Rame, a rodom iz Ljubuškog. - Faletar (1 k.) se naselio 1916. Rodom iz Proslapa, a starinom iz Lipna od Mostara. - Gudić (1 k.), doselio se djed iz nekog mjesta kod Kistanja u Dalmaciji, prije 1878. - Kapčevići (1 k.) su starinom iz Makarske, odakle su im preci došli u prvoj polovici devetnaestog stoljeća. Ima ih još u Rumbocima i u Dugama. - Lončar (1 k.) je došao 1918. iz Lapsunja. - Meštrovići (2 k.) su došli iz Studenaca kod Imotskog. - Palinići (3 k.) su svi rodom iz Bugojna, a starinom Dulibe od Splita. Doselili se 1908. i 1925. - Pavlović Ana (1 k.) sa sinovima svećenicima, došla 1929. iz G. Vakufa. - Petrović (1 k.), otac im je rodom iz Duga, a djed je bio iz Dalmacije, odakle je izbjegao zbog ubojstva. U Prozoru se naselio poslije 1878. - Žutići (2 k.). Otac im je došao 1910. iz Rumboka.
Ostalo stanovništvo: Mijatovići (1 k.), pravoslavni Srbi. Otac im je došao oko 1900. kao pekar iz Bugojna, a bio rodom Čipuljić.

M u s l i m a n i: - Starosjediocima se u Prozoru smatraju ovi rodovi: Grcići (16 k.). Njihovo je koljeno aginsko i ulemsko, tj. rod je davao hodže, hadije i kadije. Ima ih odseljenih u Carigradu, zatim u Sarajevu, Mostaru, Visokom i po selima oko Prozora. Kažu da im se neki predak davio u vodi i pritom grcao pa ih po tome prozvaše Grcićima, a drugo kažu da se tako zovu jer su starinom iz Grčke. Grcići iz Varoši su imali kulu na Orašcu. Od njih su još Grcići u Sovićima i Hamidovići (3 k.) u Prozoru. - Džemati (1 k.) smatraju se starincima ali se nikada nisu košili. - Maslići (1 k.).- Nuhefendići (6 k.) su naslijedni imami u Alefendinoj džamiji. Ima ih dvije kuće u Sarajevu i jedna u Osijeku. Po drugima oni su starinom iz Konje što je vjerojatnije. - Pirolići (2 k.) su se nekada zvali Plavci. Uvijek su bili težaci i trgovci.

Ne znaju porijeklo, a odavno su u Prozoru: Alibegovići (3 k.), čije je bilo cijelo selo Jaklići. Imaju dvije porodice u Zenici. - Hadžići (8 k.), u Prozoru su bili i prije kuge. Ima ih po jedna porodica u Sarajevu i u Turskoj. - Hodžići (3 k.) znaju samo toliko o sebi da im je još djed bio u Prozoru. - Kuloglići (9 k.) su težaci od postanja i uvijek su imali mnogo zemlje. Ima ih iseljenih. - Plecići (2 k.) od njih su i Muminovići (4 k.), nekada su se zvali i Ejubovići. - Pripuzi (2 k.) ili Manovi. Ima ih i na Paljikama. Pripuzima su nazvani zato što im je neki predak otišao na ženinstvo, ali je i on bio iz Prozora. - Sinanagići (2 k.), Šabići (3 k.), Omeragići (1 k.).

Porijeklom su iz daljih oblasti: Ćatići (3 k.), koji kažu da su došli iz Konje, kada su Turci osvajali Bosnu i već se smatraju starincima. Njihov su ogranak Đonlagići, koji su sada u Sarajevu. - Fejzići (3 k.) ima ih i na Borovnici. Starinom su iz Pešte, pa ih i sada zovu Pešteljama. Imali su mnogo timara. - Emrići (2 k.) njihovo je plemstvo iz Budima, odakle su bili Hurahovići. - Karahodžići (10 k.) su došli iz Jemena u Krajinu a iz Krajine su došli u Prozor. Ranije su se zvali Kartali a i Torlakovići, a Karahodžićima su prozvani po jednom crnom pretku, koji je bio hodža. - Mulahasanovići (3 k.), njihov je starjenik Hasan došao s nekom vojskom. - Nuspahići (6 k.) se dijele na dvije grane od kojih su jedni pravi Nuspahići a drugi su Nuspahići-Arnautovići. Starjenik im je došao s turskom vojskom kada je osvajana Bosna. On je bio postavljen za nasljednog mujezina na Carevoj Džamiji. Imali su kao timar selo Ploču. Kasnije su izgubili pravo na imamstvo, pa je jedan predak Mustafa bio zaptija u Gornjem Vakufu.

Stariji doseljenici iz okolice i daljnjih krajeva BiH. U toj grupi ističu se rodovi za koje njihova okolica tvrdi da su porijeklom od pomuslimanjenih katoličkih porodica. Ti rodovi to kriju. Tako se tvrdi da su Islamovići (4 k.) od katoličke porodice koja je prešla na islam prije 150 godina. - Glavanovići (1 k.) su porijeklom od katolika Marića sa Gmića. - Jašarevići (1 k.) su od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Ima ih na Borovnici i Paljikama. - Bečirspahići su porijeklom od katolika Sičaja u Podboru. Oni sami kažu da su ogranak Zajimovića. Zajimovići (8 k.) kažu da su starinom od Konje ili Bagdada. Njihov su ogranak Bečirspahići (3 k.), iz čijeg je roda bio jedan šeh po kome se zove Šehova Luka u Prozoru. - Omanovići (7 k.) su od nekih Đonlagića iz Posavine. Doselio im je prije kuge pradjed. Imali su timar od kuće Gafića u Vakufu do sela Dobrošina. - Čehići (2 k.), ima ih i u Stocu i Sarajevu. Starinom su iz Prusca, odakle je doselio pradjed. - Jarebice (1 k.) otac im je došao prije 1878. iz Livna. - Pilavići (1 k.) su prešli s Mluše na nekoliko godina prije okupacije. - Samardžići (3 k.) su prešli s Mluše prije 1878. Otac i djed zvali su se Semendrija, jer je djed bio iz Semendrije (Smedereva).

Noviji doseljenici; iz sela u Rami: Husejinbegović (1 k.) se doselio 1930. iz Kopčića. - Kapetanović (1 k.) je od roda Kopčići, a doseljen je 1922. od ogranka Smajilbegovića.

Doselili iz raznih predjela: Ajanović (1 k.) je došao kao majstor pred Prvi svjetski rat iz Voljica. - Bukvići (1 k.), obućari, došli oko 1910. iz D. Vakufa. - Đemiđić (1 k.) je došao iz Sarajeva 1929. a rodom je iz Goražda. Pradjed mu je bio splavar i pošto se utopio, pozvali su se Đemiđići, a ranije su se zvali Imamovići. - Memić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Privora 1925. - Ordaga-Ordagić (1 k.) doseljen iz Bosne iz Livna ili Duvna kao službenik. Bez muških članova su po jedna porodica Baralića, Zulića i Tatarevića, koji su se tako zvali jer su im preci bili Tatari.

Židovi: Krausi (2 k.) su naseljeni od 1880. Otac je rodom iz Osijeka.

Čeh: Kalat (1 k.) naselio se 1919. kao krojač, a u Bosnu došao kao austrijski žandar.

O topografskim i privrednim prilikama ovog gradskog naselja pisao sam opširnije ranije. Tom prilikom sam iznijeo i statističke podatke kao i pregled gradskog stanovništva po porijeklu. Ovom prilikom iznosim spisak rodova u gradu s podacima o porijeklu.

Franjevački samostan Rama Šćit