Ako je suditi prema pokazateljima Porezne uprave Federacije BiH za osam mjeseci ove godine, uvođenje neradne nedjelje nije donijelo najavljivani veliki udar na ekonomska kretanja, odnosno na osobnu potrošnju koja pak generira i razvoj drugih gospodarskih grana, a osobito onih koje se bave domaćom proizvodnjom. U razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza potrošnja koja je evidentirana putem fiskalnih uređaja iznosila je 54 milijarde i 208 milijuna maraka, dok je u istom razdoblju prošle godine bila 44 milijarde i 838,6 milijuna maraka. Za Federalno ministarstvo trgovine ovo je jasan dokaz kako nisu pogriješili s uvođenjem neradne nedjelje u trgovini.
Pitanje maloprodaje
Iz navedenog resora uputili su i na brojke iz maloprodaje, na koju se u najvećoj mjeri i odnosi odredba o neradnoj nedjelji te su potvrdili kako je u navedenoj grani u osam mjeseci promet iznosio 10.583,906.042 KM, dok je 2024. godine iznosio 10.432,008.467 KM, što je povećanje od 151,897.575 KM. Trenutačno je Orašje jedina jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH koja je dobila izuzeće od članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, a u međuvremenu su pristigli zahtjevi još nekoliko njih. Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Sapna, Foča i Orašje poslali su potrebne podatke i njihovi zahtjevi upućeni su Vladi Federacije BiH na daljnje postupanje. Iz Ministarstva dodaju i kako općine Trnovo, Neum, Pale i Drvar nisu dostavile adekvatne podatke o prometu i promjenama u broju zaposlenih, čime nisu ispunile ni formalne uvjete za razmatranje. Podsjećaju i kako je uredba Vlade Federacije BiH jasno pripisala da prijedlog za izuzeće mora sadržavati objektivne razloge i detaljna obrazloženja, uključujući podatke o padu prometa u trgovini na razini lokalne zajednice u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, podatke o smanjenju broja zaposlenih te opravdanost prijedloga sezonskog karaktera i razdoblje izuzeća u tim slučajevima.
U kontekstu mogućih izmjena Zakona o unutarnjoj trgovini podsjetili su kako je pokrenuta inicijativa malih trgovaca koji su iskazali zanimanje da se nedjeljom ipak omogući rad malim lokalnim trgovinama, a koje su inače tijekom vikenda imale veći promet u odnosu na radni tjedan. Stoga je Ministarstvo, objasnili su, izradilo prijedlog izmjene Zakona o unutarnjoj trgovini kojim bi se članak 18. zakona učinio fleksibilnijim i omogućio da se mali trgovci izuzmu od neradne nedjelje, a da nedjeljom u trgovinama rade vlasnici i članovi njihovih obitelji. Navedeni prijedlog upućen je u proceduru prema Vladi te će biti jedna od točaka dnevnog reda na jednoj od idućih sjednica.
I dok višemjesečni podaci pokazuju porast evidentirane potrošnje, ono što ipak zabrinjava su novi podaci Porezne uprave Federacije BiH o evidentiranoj potrošnji putem fiskalnih uređaja u kolovozu, a koji pokazuju značajan pad u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je u 45 općina i gradova u tom entitetu od njih ukupno 79 zabilježeno smanjenje prometa u potrošnji.
Podaci za kolovoz
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. kolovoza 2025. godine, na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 108.428 fiskalnih uređaja, putem kojih je u kolovozu 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 6 milijardi i 66,161 milijun maraka. U odnosu na 31. kolovoza 2024. godine broj fiskalnih uređaja veći je za 4467, a evidentirani promet u kolovozu 2025. godine je manji u odnosu na kolovoz 2024. godine za 157,839.207,23 KM.
S obzirom na to da je riječ o turističkom mjesecu koji je trebao generirati vidljiviji rast potrošnje, a osobito uslijed inflacije, podaci svakako upućuju na promišljanje o razlozima, odnosno uzrocima smanjenja. Posebno je ilustrativno da veliki pad bilježe i neke od općina koje su uglavnom u samom vrhu kada govorimo o evidentiranoj potrošnji.
Pitanje maloprodaje
Iz navedenog resora uputili su i na brojke iz maloprodaje, na koju se u najvećoj mjeri i odnosi odredba o neradnoj nedjelji te su potvrdili kako je u navedenoj grani u osam mjeseci promet iznosio 10.583,906.042 KM, dok je 2024. godine iznosio 10.432,008.467 KM, što je povećanje od 151,897.575 KM. Trenutačno je Orašje jedina jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH koja je dobila izuzeće od članka 18. Zakona o unutarnjoj trgovini, a u međuvremenu su pristigli zahtjevi još nekoliko njih. Konjic, Jablanica, Visoko, Tešanj, Velika Kladuša, Sapna, Foča i Orašje poslali su potrebne podatke i njihovi zahtjevi upućeni su Vladi Federacije BiH na daljnje postupanje. Iz Ministarstva dodaju i kako općine Trnovo, Neum, Pale i Drvar nisu dostavile adekvatne podatke o prometu i promjenama u broju zaposlenih, čime nisu ispunile ni formalne uvjete za razmatranje. Podsjećaju i kako je uredba Vlade Federacije BiH jasno pripisala da prijedlog za izuzeće mora sadržavati objektivne razloge i detaljna obrazloženja, uključujući podatke o padu prometa u trgovini na razini lokalne zajednice u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, podatke o smanjenju broja zaposlenih te opravdanost prijedloga sezonskog karaktera i razdoblje izuzeća u tim slučajevima.
U kontekstu mogućih izmjena Zakona o unutarnjoj trgovini podsjetili su kako je pokrenuta inicijativa malih trgovaca koji su iskazali zanimanje da se nedjeljom ipak omogući rad malim lokalnim trgovinama, a koje su inače tijekom vikenda imale veći promet u odnosu na radni tjedan. Stoga je Ministarstvo, objasnili su, izradilo prijedlog izmjene Zakona o unutarnjoj trgovini kojim bi se članak 18. zakona učinio fleksibilnijim i omogućio da se mali trgovci izuzmu od neradne nedjelje, a da nedjeljom u trgovinama rade vlasnici i članovi njihovih obitelji. Navedeni prijedlog upućen je u proceduru prema Vladi te će biti jedna od točaka dnevnog reda na jednoj od idućih sjednica.
I dok višemjesečni podaci pokazuju porast evidentirane potrošnje, ono što ipak zabrinjava su novi podaci Porezne uprave Federacije BiH o evidentiranoj potrošnji putem fiskalnih uređaja u kolovozu, a koji pokazuju značajan pad u odnosu na prošlu godinu, pri čemu je u 45 općina i gradova u tom entitetu od njih ukupno 79 zabilježeno smanjenje prometa u potrošnji.
Podaci za kolovoz
Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 31. kolovoza 2025. godine, na području Federacije BiH bilo je instalirano ukupno 108.428 fiskalnih uređaja, putem kojih je u kolovozu 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu od 6 milijardi i 66,161 milijun maraka. U odnosu na 31. kolovoza 2024. godine broj fiskalnih uređaja veći je za 4467, a evidentirani promet u kolovozu 2025. godine je manji u odnosu na kolovoz 2024. godine za 157,839.207,23 KM.
S obzirom na to da je riječ o turističkom mjesecu koji je trebao generirati vidljiviji rast potrošnje, a osobito uslijed inflacije, podaci svakako upućuju na promišljanje o razlozima, odnosno uzrocima smanjenja. Posebno je ilustrativno da veliki pad bilježe i neke od općina koje su uglavnom u samom vrhu kada govorimo o evidentiranoj potrošnji.
