Intenzivna potraga hrvatskih hotelijera za desecima tisuća radnika, među kojima su najbrojniji iz BiH i Srbije, počela je još krajem prošle godine. Dok hrvatski hotelijeri za predstojeću ljetnu sezonu nude plaće i veće od 2000 eura, uz osiguran smještaj i obroke, te tako masovno privlače radnike iz BiH, u domaćem ugostiteljstvu raste strah od odljeva radne snage.
U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno smanjenje broja izdanih dozvola stranim radnicima, a razlog su uglavnom izmjene Zakona o strancima iz veljače 2025., koje su postrožile uvjete za poslodavce. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH, 2025. su izdane 170.723 dozvole, 17 posto manje u odnosu na 2024. godinu, kada su imali 206.529 stranih radnika. U Hrvatskoj je 2025. godine, od 170.723 prijavljena strana radnika, njih 47% imalo nova zapošljavanja, 41% produljenje ugovora, a 12% sezonski posao. Godinu prije bilo je znatno više novih zapošljavanja, 64%, dok se o produljenju dozvole radilo u samo 28% slučajeva, a sezonci su činili 8% stranih radnika.
Najveći postotak sezonskih zapošljavanja stranih radnika u 2025. bilježi Šibensko-kninska županija s 29,74% (1812 od 6093 dozvole), slijedi Ličko-senjska s 29,17% (1130 od 3874). Zadarska je županija na trećem mjestu s 27,65% (3150 od 11.394 dozvole), dok je Splitsko-dalmatinska imala 22,28% sezonaca (3887 od 17.448). Najviše dozvola izdano je radnicima iz BiH, kojih je bilo 32.225, gotovo petina ukupnog broja stranih radnika.
Razlog odlaska bh. građana na rad u Hrvatsku prvenstveno su znatno veće plaće. Predsjednik Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS-a “Horeka” Dalibor Šajić istaknuo je za Glas Srpske da domaći ugostitelji ne mogu parirati plaćama koje nude poslodavci u Hrvatskoj, gdje su primanja i do dva ili tri puta veća. - Ne možemo se boriti protiv plaća od 2000 eura i više u zemlji koja je i nekoliko puta skuplja od BiH. Radnike otvoreno vrbuju, organiziraju seminare i predstavljaju uvjete rada. Ljudi odlaze jer ne mogu otplaćivati kredite i najčešće su to mladi od 18 do 40 godina - naglasio je Šajić.
Upozorava na to da će Republika Srpska u jeku ljetne sezone ostati bez svakog trećeg ili četvrtog radnika u ugostiteljstvu, što će se neizbježno odraziti na kvalitetu usluge i manje prihode. A to je problem jer ugostiteljstvo i turizam u BiH bilježe rast, što potvrđuje i činjenica da se gotovo svakodnevno otvaraju novi hoteli, restorani i lokali. - BiH postaje sve poželjnija turistička destinacija, ne samo zbog prirodnih ljepota već i zbog povoljnijih cijena. I dalje smo najjeftiniji u regiji, ali turizam se i dalje tretira kao sekundarna ili tercijarna djelatnost, iako od turista korist ima cijelo gospodarstvo - rekao je Šajić.
BiH nema zaključen sporazum s Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se izravno s poslodavcima. Nikola (25) već tri godine odlazi na sezonu u Hrvatsku i radi kao konobar. Tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje s adekvatnom plaćom, odnosno da domaći poslodavci ne žele ponuditi bolje uvjete rada.
- Ljudi rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram raditi i dodatno. Plaća je tri puta veća na moru, gdje konobarim, nego ovdje - kaže Nikola. I za ovu sezonu već je našao posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor bio je dovoljan za dogovor. - U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu. Međutim, dogovori se poštuju i nema problema. Dio onoga što zaradim šaljem obitelji, a namjeravam kupiti i auto - kaže.
Planira u Hrvatskoj pokušati pronaći stalno zaposlenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu. - Ovdje je situacija takva da, sve i da želim, nemam uvjete za zasnovati obitelj. Nisam dobio priliku ovdje ostati i biti sretan - kaže on. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za studeni 2025. g. 1498 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,7, a realno za 5,7%. S druge strane, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2025. u FBiH iznosila je 1622 KM, odnosno 831 euro. I ove brojke govore zašto se iz BiH odlazi.
Večernji list
U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno smanjenje broja izdanih dozvola stranim radnicima, a razlog su uglavnom izmjene Zakona o strancima iz veljače 2025., koje su postrožile uvjete za poslodavce. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH, 2025. su izdane 170.723 dozvole, 17 posto manje u odnosu na 2024. godinu, kada su imali 206.529 stranih radnika. U Hrvatskoj je 2025. godine, od 170.723 prijavljena strana radnika, njih 47% imalo nova zapošljavanja, 41% produljenje ugovora, a 12% sezonski posao. Godinu prije bilo je znatno više novih zapošljavanja, 64%, dok se o produljenju dozvole radilo u samo 28% slučajeva, a sezonci su činili 8% stranih radnika.
Najveći postotak sezonskih zapošljavanja stranih radnika u 2025. bilježi Šibensko-kninska županija s 29,74% (1812 od 6093 dozvole), slijedi Ličko-senjska s 29,17% (1130 od 3874). Zadarska je županija na trećem mjestu s 27,65% (3150 od 11.394 dozvole), dok je Splitsko-dalmatinska imala 22,28% sezonaca (3887 od 17.448). Najviše dozvola izdano je radnicima iz BiH, kojih je bilo 32.225, gotovo petina ukupnog broja stranih radnika.
Razlog odlaska bh. građana na rad u Hrvatsku prvenstveno su znatno veće plaće. Predsjednik Udruge poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS-a “Horeka” Dalibor Šajić istaknuo je za Glas Srpske da domaći ugostitelji ne mogu parirati plaćama koje nude poslodavci u Hrvatskoj, gdje su primanja i do dva ili tri puta veća. - Ne možemo se boriti protiv plaća od 2000 eura i više u zemlji koja je i nekoliko puta skuplja od BiH. Radnike otvoreno vrbuju, organiziraju seminare i predstavljaju uvjete rada. Ljudi odlaze jer ne mogu otplaćivati kredite i najčešće su to mladi od 18 do 40 godina - naglasio je Šajić.
Upozorava na to da će Republika Srpska u jeku ljetne sezone ostati bez svakog trećeg ili četvrtog radnika u ugostiteljstvu, što će se neizbježno odraziti na kvalitetu usluge i manje prihode. A to je problem jer ugostiteljstvo i turizam u BiH bilježe rast, što potvrđuje i činjenica da se gotovo svakodnevno otvaraju novi hoteli, restorani i lokali. - BiH postaje sve poželjnija turistička destinacija, ne samo zbog prirodnih ljepota već i zbog povoljnijih cijena. I dalje smo najjeftiniji u regiji, ali turizam se i dalje tretira kao sekundarna ili tercijarna djelatnost, iako od turista korist ima cijelo gospodarstvo - rekao je Šajić.
BiH nema zaključen sporazum s Hrvatskom o zapošljavanju radnika, pa sezonci, odlaze uglavnom samostalno, dogovarajući se izravno s poslodavcima. Nikola (25) već tri godine odlazi na sezonu u Hrvatsku i radi kao konobar. Tvrdi da u BiH ne može naći stabilno zaposlenje s adekvatnom plaćom, odnosno da domaći poslodavci ne žele ponuditi bolje uvjete rada.
- Ljudi rade prekovremeno, a nisu dovoljno plaćeni. Za stanarinu i režije moram raditi i dodatno. Plaća je tri puta veća na moru, gdje konobarim, nego ovdje - kaže Nikola. I za ovu sezonu već je našao posao putem oglasa i jedan telefonski razgovor bio je dovoljan za dogovor. - U početku me bilo strah, nisam vjerovao u tu zaradu. Međutim, dogovori se poštuju i nema problema. Dio onoga što zaradim šaljem obitelji, a namjeravam kupiti i auto - kaže.
Planira u Hrvatskoj pokušati pronaći stalno zaposlenje jer tvrdi da u BiH ne vidi perspektivu. - Ovdje je situacija takva da, sve i da želim, nemam uvjete za zasnovati obitelj. Nisam dobio priliku ovdje ostati i biti sretan - kaže on. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj iznosila je za studeni 2025. g. 1498 eura, što je na godišnjoj razini nominalno više za 9,7, a realno za 5,7%. S druge strane, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za studeni 2025. u FBiH iznosila je 1622 KM, odnosno 831 euro. I ove brojke govore zašto se iz BiH odlazi.
Večernji list
