Istraživanje je obuhvatilo tisuću ispitanika u SAD-u, a ticalo se prije svega sigurnosti lozinki za razne online račune, i mogućnosti njihovog "hakiranja" na način da netko blizak pokuša pogoditi koju lozinku "žrtva" koristi.
Ispitanici u ovom istraživanju pokazali su priličnu samouvjerenost kad je riječ o sigurnosti, pa je njih više od dvije trećine izjavilo kako su im računi za e-bankarstvo ili poslovne aplikacije vrlo sigurni, a tek svaki deseti izrazio je zabrinutost da bi netko mogao pogoditi njegovu lozinku pregledavajući mu profile na društvenim mrežama.
Preko 15% korisnika izjavilo je da im je neki od računa već bio hakiran (najviše kad je riječ o e-mailu, njih čak 23% imalo je takvu situaciju).
Zabrinjavajući trend, kad je riječ o sigurnosti online identiteta, pokazuju upravo lozinke i njihovo lako pogađanje, javlja Bug.
Više od trećine ispitanika izjavilo je da je pokušalo pogoditi tuđu lozinku. Njih preko polovice pogađalo je lozinke svojih ljubavnih partnera, potom slijede roditeljske lozinke, pa one koje koriste djeca, suradnici, bivši partneri, šefovi, prijatelji i braća i sestre. Najčešće se pogađanjem lozinki "napadaju" e-mail računi, potom telefoni, kao i lozinke za razne streaming aplikacije.
Najčešće su se u ovom obliku "hakiranja" ispitanici poslužili informacijama koje znaju o svojim bližnjima, a koristili su i podatke s društvenih mreža i iz drugih izvora. Neki čak nisu prezali niti od toga da pitaju druge bliske osobe za tuđu lozinku.
I sada ono najzanimljivije: od svih ispitanika koji su pokušali na neki od navedenih načina pogoditi tuđu lozinku, u tome je bilo uspješno njih čak 73,3%.
Loše i predvidive lozinke, čini se, i dalje su u masovnoj upotrebi, a password manageri i dvofaktorska provjera identiteta nisu još prihvaćeni u dovoljnoj mjeri. Generatore nasumičnih i sigurnih lozinki koriste, pokazalo je isto istraživanje, najčešće pripadnici generacije X i milenijalci, dok polovica "boomera" nikada nije pokušala koristiti takvo rješenje.
Dijeljenje lozinke s drugima
Ne baš preporučljivu praksu dijeljenja lozinki za isti korisnički račun s drugim osobama, prema ovom istraživanju, ljudi najčešće primjenjuju kad je riječ o uslugama za streaming te o šiframa za otključavanje mobitela. Lozinke za e-mail, kriptonovčanike i internetsko bankarstvo s bližnjima dijeli otprilike svaki četvrti ispitanik.
Ispitanici u ovom istraživanju pokazali su priličnu samouvjerenost kad je riječ o sigurnosti, pa je njih više od dvije trećine izjavilo kako su im računi za e-bankarstvo ili poslovne aplikacije vrlo sigurni, a tek svaki deseti izrazio je zabrinutost da bi netko mogao pogoditi njegovu lozinku pregledavajući mu profile na društvenim mrežama.
Preko 15% korisnika izjavilo je da im je neki od računa već bio hakiran (najviše kad je riječ o e-mailu, njih čak 23% imalo je takvu situaciju).
Zabrinjavajući trend, kad je riječ o sigurnosti online identiteta, pokazuju upravo lozinke i njihovo lako pogađanje, javlja Bug.
Više od trećine ispitanika izjavilo je da je pokušalo pogoditi tuđu lozinku. Njih preko polovice pogađalo je lozinke svojih ljubavnih partnera, potom slijede roditeljske lozinke, pa one koje koriste djeca, suradnici, bivši partneri, šefovi, prijatelji i braća i sestre. Najčešće se pogađanjem lozinki "napadaju" e-mail računi, potom telefoni, kao i lozinke za razne streaming aplikacije.
Najčešće su se u ovom obliku "hakiranja" ispitanici poslužili informacijama koje znaju o svojim bližnjima, a koristili su i podatke s društvenih mreža i iz drugih izvora. Neki čak nisu prezali niti od toga da pitaju druge bliske osobe za tuđu lozinku.
I sada ono najzanimljivije: od svih ispitanika koji su pokušali na neki od navedenih načina pogoditi tuđu lozinku, u tome je bilo uspješno njih čak 73,3%.
Loše i predvidive lozinke, čini se, i dalje su u masovnoj upotrebi, a password manageri i dvofaktorska provjera identiteta nisu još prihvaćeni u dovoljnoj mjeri. Generatore nasumičnih i sigurnih lozinki koriste, pokazalo je isto istraživanje, najčešće pripadnici generacije X i milenijalci, dok polovica "boomera" nikada nije pokušala koristiti takvo rješenje.
Dijeljenje lozinke s drugima
Ne baš preporučljivu praksu dijeljenja lozinki za isti korisnički račun s drugim osobama, prema ovom istraživanju, ljudi najčešće primjenjuju kad je riječ o uslugama za streaming te o šiframa za otključavanje mobitela. Lozinke za e-mail, kriptonovčanike i internetsko bankarstvo s bližnjima dijeli otprilike svaki četvrti ispitanik.
