"Nas tri, bosanske državljanke, apeliramo da nas Bosna i Hercegovina vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali."
Ovo je dio poruke 22-godišnje Sarajke koju je u Siriju odveo muž prije četiri godine.
Sarajka koja je poslala pismo, koje je Radio Slobodna Europa dobio od njene majke, jedna je od oko 700 žena i 1500 djece u kampu Roj, blizu grada Kamišlija na sjeveru Sirije. Društvo u kampu su joj još dvije Bosanke koje su s njom od rujna 2017. godine, otkad su pobjegle iz tzv. Islamske države.
"Nakon bjekstva iz IDIL-a, predale smo se Kurdima, koji su nas uzeli, a potom nas stavili u kamp. Tu boravimo približno dvije godine.
Ja sam jedna od bosanskih državljanki, koja se nalazi u kampu na sjeveroistoku Sirije. Imam dvoje djece. Sa mnom se nalaze još dvije bosanske državljanke, jedna ima četvero, a druga troje djece.
Mi smo otišle pod pritiskom i silom naših muževa, ne svojevoljno. Ja sam imala samo 18 godina kad sam otišla, bilo me mnogo strah posljedica koje ce uslijediti, ako ne odem, a druge dvije žene su bile pod pritiskom zbog svoje djece i mogućih posljedica također."
Definitivnim slomom tzv. Islamske države u Siriji i Iraku, militante organizacije kojoj se priključilo na desetine tisuća stranih boraca s obiteljima iz svih dijelova svijeta između ostalih i iz Bosne i Hercegovine, ostalo je neriješeno pitanje stranih državljana, nekad pripadnika IDIL-a, sada izbjeglica ili zatvorenika u kurdskim kampovima.
Bosna i Hercegovina suočila se s ovim problemom kad su obitelji ove tri žene započele proces njihova povratka. Otad do danas, formirano je Koordinacijsko tijelo za povratak militanata i žene i djeca iz Sirije, ali nitko se dužnosnicima putem još nije vratio. Najveći problem jeste nemogućnost suradnje s neslužbenim kurdskim vlastima, a prema posljednjim informacijama, intenzivno se radi na rješenju ove situacije, uz pomoć međunarodnih organizacija i SAD-a.
Iako je teško govoriti i točnom broju bosanskih državljana, smatra se da su u Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz Bosne i Hercegovine i više od 60 žena, s oko 60 djece. Mnoga djeca bh. državljana rođena su u Siriji te nisu dio ove statistike.
"Nas tri, bosanske državljanke, apeliramo da nas Bosna i Hercegovina vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali. Spremni smo podnijeti i sudski proces, koji će sigurno uslijediti, prilikom povratka u našu državu.
Još jednom vas molimo u naše ime i imena naše nedužne djece da nas primite natrag i da nam pružite drugu priliku za novi život, ako ništa zbog maloljetne, nedužne djece. Spremne smo podnijeti posljedice naše greške, to je najmanji problem. Unaprijed Vam hvala i nadamo se da ćete nama i našoj djeci pružiti i omogućiti drugu priliku, jer ne postoji nijedna osoba na svijetu, a da ne pravi greške, pa bilo kojeg oblika. Još jednom, hvala", napisala je 22-godišnja Sarajka.
Nju je u Siriju odveo muž kad je imala 18 godina. Nakon što je poginuo, ona se morala udati za drugog muškarca iz BiH. Prvo dijete rodila je na teritoriji "Islamske države", drugo u kurdskom kampu, u travnju 2018. godine, gdje je stigla nakon pokušaja bijega iz IDIL-a.
Svi žele nazad
Stotine drugih žena iz Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Kanade i mnogih drugih zemalja sada traže od vlada svojih država da ih prime nazad.
Usporedo sa zahtjevima ovih žena, sve je jači pritisak na zemlje da preuzmu svoje državljane iz Sirije, posebno nakon odluke o povlačenju Sjedinjenih Američkih Država. Neke od žena su se vratile, poput onih iz Kazahstana, ali većina europskih zemalja još nije riješila ovo pitanje.
Neke od zemalja poput Francuske iskazale su namjeru da žene i djecu vrate, ali ne i militante. Sud u Belgiji je također donio odluku da se državljanke Belgije s djecom moraju vratiti u zemlju porijekla.
Ovo je dio poruke 22-godišnje Sarajke koju je u Siriju odveo muž prije četiri godine.
Sarajka koja je poslala pismo, koje je Radio Slobodna Europa dobio od njene majke, jedna je od oko 700 žena i 1500 djece u kampu Roj, blizu grada Kamišlija na sjeveru Sirije. Društvo u kampu su joj još dvije Bosanke koje su s njom od rujna 2017. godine, otkad su pobjegle iz tzv. Islamske države.
"Nakon bjekstva iz IDIL-a, predale smo se Kurdima, koji su nas uzeli, a potom nas stavili u kamp. Tu boravimo približno dvije godine.
Ja sam jedna od bosanskih državljanki, koja se nalazi u kampu na sjeveroistoku Sirije. Imam dvoje djece. Sa mnom se nalaze još dvije bosanske državljanke, jedna ima četvero, a druga troje djece.
Mi smo otišle pod pritiskom i silom naših muževa, ne svojevoljno. Ja sam imala samo 18 godina kad sam otišla, bilo me mnogo strah posljedica koje ce uslijediti, ako ne odem, a druge dvije žene su bile pod pritiskom zbog svoje djece i mogućih posljedica također."
Definitivnim slomom tzv. Islamske države u Siriji i Iraku, militante organizacije kojoj se priključilo na desetine tisuća stranih boraca s obiteljima iz svih dijelova svijeta između ostalih i iz Bosne i Hercegovine, ostalo je neriješeno pitanje stranih državljana, nekad pripadnika IDIL-a, sada izbjeglica ili zatvorenika u kurdskim kampovima.
Bosna i Hercegovina suočila se s ovim problemom kad su obitelji ove tri žene započele proces njihova povratka. Otad do danas, formirano je Koordinacijsko tijelo za povratak militanata i žene i djeca iz Sirije, ali nitko se dužnosnicima putem još nije vratio. Najveći problem jeste nemogućnost suradnje s neslužbenim kurdskim vlastima, a prema posljednjim informacijama, intenzivno se radi na rješenju ove situacije, uz pomoć međunarodnih organizacija i SAD-a.
Iako je teško govoriti i točnom broju bosanskih državljana, smatra se da su u Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz Bosne i Hercegovine i više od 60 žena, s oko 60 djece. Mnoga djeca bh. državljana rođena su u Siriji te nisu dio ove statistike.
"Nas tri, bosanske državljanke, apeliramo da nas Bosna i Hercegovina vrati natrag i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali. Spremni smo podnijeti i sudski proces, koji će sigurno uslijediti, prilikom povratka u našu državu.
Još jednom vas molimo u naše ime i imena naše nedužne djece da nas primite natrag i da nam pružite drugu priliku za novi život, ako ništa zbog maloljetne, nedužne djece. Spremne smo podnijeti posljedice naše greške, to je najmanji problem. Unaprijed Vam hvala i nadamo se da ćete nama i našoj djeci pružiti i omogućiti drugu priliku, jer ne postoji nijedna osoba na svijetu, a da ne pravi greške, pa bilo kojeg oblika. Još jednom, hvala", napisala je 22-godišnja Sarajka.
Nju je u Siriju odveo muž kad je imala 18 godina. Nakon što je poginuo, ona se morala udati za drugog muškarca iz BiH. Prvo dijete rodila je na teritoriji "Islamske države", drugo u kurdskom kampu, u travnju 2018. godine, gdje je stigla nakon pokušaja bijega iz IDIL-a.
Svi žele nazad
Stotine drugih žena iz Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Kanade i mnogih drugih zemalja sada traže od vlada svojih država da ih prime nazad.
Usporedo sa zahtjevima ovih žena, sve je jači pritisak na zemlje da preuzmu svoje državljane iz Sirije, posebno nakon odluke o povlačenju Sjedinjenih Američkih Država. Neke od žena su se vratile, poput onih iz Kazahstana, ali većina europskih zemalja još nije riješila ovo pitanje.
Neke od zemalja poput Francuske iskazale su namjeru da žene i djecu vrate, ali ne i militante. Sud u Belgiji je također donio odluku da se državljanke Belgije s djecom moraju vratiti u zemlju porijekla.
