Papa Franjo je u dvorani Clementini u Vatikanu primio strane novinare (članove Stampa Estere) s članovima obitelji, njih oko 400 iz 50 zemalja, i održao vrlo znakovit govor za novinarsku profesiju te se sa svima rukovao.
Papa Franjo volio bi pohoditi Hrvatsku, ali najprije želi posjetiti male države. Pohvalio je Hrvatsku i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
Papa Franjo je u dvorani Clementini u Vatikanu primio strane novinare (članove čuvene Stampa Estere) s članovima obitelji, njih oko 400 iz 50 zemalja, i održao vrlo znakovit govor za novinarsku profesiju te se sa svima rukovao, i otkrio hoće li doći u Hrvatsku, prenosi Večernji.hr.
– Vrlo rado, ali prije moram, kao što znate, posjetiti manje države – kazao je Franjo.
– Ali ni Hrvatska nije velika država – primijetio sam.
– Ali vaša je država snažna, jako snažna, a imate i predsjednicu koja je snažna, pravi general – odgovorio je Franjo.
Najprije su papu pozdravile i zahvalile na prijemu dosadašnja predsjednica Stampa Estere turska novinarka Esma Çakir te sadašnja predsjednica američka novinarka Patricia Thomas, koja ga je pozvala u prostorije udruge u ulici Umiltà (Poniznost) u Rimu i uručila mu iskaznicu udruge stranih novinara.
Upravo s riječi “poniznost” bile su povezane i neke papine misli. – Želim vam prije svega kazati kako cijenim vaš posao. Crkva vas cijeni i kada joj stavljate prst u ranu, jer rana se nalazi u crkvenoj zajednici. Vaš posao je dragocjen jer pridonosi potrazi za istinom, a samo nas istina čini slobodnima.
Vaša je uloga neophodna i to vam daje veliku odgovornost: traži od vas posebnu brigu za riječi koje upotrebljavate u vašim člancima – kazao je Franjo i dodao kako je važno vagati riječi i na društvenim mrežama te je pozvao novinare da djeluju kako bi “komunikacija stvarno bila instrument za konstruiranje, a ne za uništavanje, za susretanje, a ne za sučeljavanje, za dijalog, a ne za monolog, za orijentiranje, a ne za dezorijentiranje, za shvaćanje, a ne za neshvaćanje, za hodanje u miru, a ne za sijanje mržnje, za davanje glasa onima koji ga nemaju, a ne da se bude glasnogovornik onih koji urlaju jače”.
– Umiltà (Poniznost) ključ je novinarske aktivnosti. Poniznost da se ne zna sve prije ono je što pokreće istragu. Pretpostavka, umišljenost da se već sve znade ono je što blokira istraživanje.
Ponizni novinar ne znači osrednji, već svjestan da se preko nekog članka, nekog tvita, nekog izravnog televizijskog ili radijskog javljanja može učiniti dobro, ali ako nismo pažljivi i savjesni, može se učiniti nažao drugome, često i cijeloj zajednici – kazao je papa i dodao kako, primjerice, ima naslova koji “urliču” i koji mogu predstavljati “lažnu stvarnost”. Zbog toga je potrebno uvijek provjeravati, a kada se pogriješi, teško je povratiti dostojanstvo.
Zbog interneta i lažnih vijesti greške često budu prihvaćene kao istinite. Zbog toga novinari moraju uvijek imati na umu snagu instrumenta koji imaju na raspolaganju i oduprijeti se “tendencijama da se objavi neka vijest koja nije dovoljno provjerena”, kazao je Franjo i naglasio kako je “ponizni novinar ujedno i slobodni novinar. Slobodan od uvjetovanja. Slobodan od predrasuda i zbog toga hrabar. Sloboda zahtijeva hrabrost!”
U vremenu u kojem postoje lažne vijesti i neprijateljske riječi poniznost je ključ preokreta u novinarskoj profesiji premda bi netko mogao kazati kako su temelji profesije kompetentnost, sposobnost pisanja, brzina stvaranja sinteze, sposobnost postavljanja pravih pitanja.
Traganje za istinom zahtijeva poniznost, dok je lakše ne postavljati si pitanja i zadovoljavati se prvim odgovorima, očekivanim rješenjima koja ne poznaju muku istraživanja sposobnu predstaviti kompleksnost stvarnog života. Ponizni novinar ne hrani pretjerivanja u sloganima koji poništavaju promišljanja, ne stvara stereotipe, ne zadovoljava se onime što kažu pojedinci kao da su oni u stanju riješiti sve probleme ili pak nalaze dežurne krivce, već traga za činjenicama prije nego što ih komentira.
Papa Franjo citirao je svetog Franju Saleškog, zaštitnika novinara, koji poziva da se riječi upotrebljavaju s oprezom kao što kirurg oprezno upotrebljava skalpel. Potrebno je birati riječi posebno sada, u vrijeme društvenih mreža, kada mnogi upotrebljavaju nasilan i ponižavajući rječnik. Potrebno je imati na umu da svaka osoba ima nedodirljivo dostojanstvo.
Papa je spomenuo tzv. zaboravljene ratove i pozvao novinare da budu pažljivi kako ne bi zaboravili stvarnost. – Molim vas, nastavite govoriti i o toj realnosti, nemojte se predati indiferentnosti – rekao je.
Pozvao je da se ne zaboravi na one koji bježe s ratnih prostora i kazao da se Sredozemno more pretvara u groblje. Papa Franjo na koncu je novinarima udijelio tihi blagoslov jer, kako je rekao, nisu svi vjernici. Svakome je darovao knjigu “Komunicirati dobro. Riječi pape Franje” koju je izdala Vatikanska izdavačka kuća (LEV), prenosi Večernji.hr.
Papa Franjo volio bi pohoditi Hrvatsku, ali najprije želi posjetiti male države. Pohvalio je Hrvatsku i hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović.
Papa Franjo je u dvorani Clementini u Vatikanu primio strane novinare (članove čuvene Stampa Estere) s članovima obitelji, njih oko 400 iz 50 zemalja, i održao vrlo znakovit govor za novinarsku profesiju te se sa svima rukovao, i otkrio hoće li doći u Hrvatsku, prenosi Večernji.hr.
– Vrlo rado, ali prije moram, kao što znate, posjetiti manje države – kazao je Franjo.
– Ali ni Hrvatska nije velika država – primijetio sam.
– Ali vaša je država snažna, jako snažna, a imate i predsjednicu koja je snažna, pravi general – odgovorio je Franjo.
Najprije su papu pozdravile i zahvalile na prijemu dosadašnja predsjednica Stampa Estere turska novinarka Esma Çakir te sadašnja predsjednica američka novinarka Patricia Thomas, koja ga je pozvala u prostorije udruge u ulici Umiltà (Poniznost) u Rimu i uručila mu iskaznicu udruge stranih novinara.
Upravo s riječi “poniznost” bile su povezane i neke papine misli. – Želim vam prije svega kazati kako cijenim vaš posao. Crkva vas cijeni i kada joj stavljate prst u ranu, jer rana se nalazi u crkvenoj zajednici. Vaš posao je dragocjen jer pridonosi potrazi za istinom, a samo nas istina čini slobodnima.
Vaša je uloga neophodna i to vam daje veliku odgovornost: traži od vas posebnu brigu za riječi koje upotrebljavate u vašim člancima – kazao je Franjo i dodao kako je važno vagati riječi i na društvenim mrežama te je pozvao novinare da djeluju kako bi “komunikacija stvarno bila instrument za konstruiranje, a ne za uništavanje, za susretanje, a ne za sučeljavanje, za dijalog, a ne za monolog, za orijentiranje, a ne za dezorijentiranje, za shvaćanje, a ne za neshvaćanje, za hodanje u miru, a ne za sijanje mržnje, za davanje glasa onima koji ga nemaju, a ne da se bude glasnogovornik onih koji urlaju jače”.
– Umiltà (Poniznost) ključ je novinarske aktivnosti. Poniznost da se ne zna sve prije ono je što pokreće istragu. Pretpostavka, umišljenost da se već sve znade ono je što blokira istraživanje.
Ponizni novinar ne znači osrednji, već svjestan da se preko nekog članka, nekog tvita, nekog izravnog televizijskog ili radijskog javljanja može učiniti dobro, ali ako nismo pažljivi i savjesni, može se učiniti nažao drugome, često i cijeloj zajednici – kazao je papa i dodao kako, primjerice, ima naslova koji “urliču” i koji mogu predstavljati “lažnu stvarnost”. Zbog toga je potrebno uvijek provjeravati, a kada se pogriješi, teško je povratiti dostojanstvo.
Zbog interneta i lažnih vijesti greške često budu prihvaćene kao istinite. Zbog toga novinari moraju uvijek imati na umu snagu instrumenta koji imaju na raspolaganju i oduprijeti se “tendencijama da se objavi neka vijest koja nije dovoljno provjerena”, kazao je Franjo i naglasio kako je “ponizni novinar ujedno i slobodni novinar. Slobodan od uvjetovanja. Slobodan od predrasuda i zbog toga hrabar. Sloboda zahtijeva hrabrost!”
U vremenu u kojem postoje lažne vijesti i neprijateljske riječi poniznost je ključ preokreta u novinarskoj profesiji premda bi netko mogao kazati kako su temelji profesije kompetentnost, sposobnost pisanja, brzina stvaranja sinteze, sposobnost postavljanja pravih pitanja.
Traganje za istinom zahtijeva poniznost, dok je lakše ne postavljati si pitanja i zadovoljavati se prvim odgovorima, očekivanim rješenjima koja ne poznaju muku istraživanja sposobnu predstaviti kompleksnost stvarnog života. Ponizni novinar ne hrani pretjerivanja u sloganima koji poništavaju promišljanja, ne stvara stereotipe, ne zadovoljava se onime što kažu pojedinci kao da su oni u stanju riješiti sve probleme ili pak nalaze dežurne krivce, već traga za činjenicama prije nego što ih komentira.
Papa Franjo citirao je svetog Franju Saleškog, zaštitnika novinara, koji poziva da se riječi upotrebljavaju s oprezom kao što kirurg oprezno upotrebljava skalpel. Potrebno je birati riječi posebno sada, u vrijeme društvenih mreža, kada mnogi upotrebljavaju nasilan i ponižavajući rječnik. Potrebno je imati na umu da svaka osoba ima nedodirljivo dostojanstvo.
Papa je spomenuo tzv. zaboravljene ratove i pozvao novinare da budu pažljivi kako ne bi zaboravili stvarnost. – Molim vas, nastavite govoriti i o toj realnosti, nemojte se predati indiferentnosti – rekao je.
Pozvao je da se ne zaboravi na one koji bježe s ratnih prostora i kazao da se Sredozemno more pretvara u groblje. Papa Franjo na koncu je novinarima udijelio tihi blagoslov jer, kako je rekao, nisu svi vjernici. Svakome je darovao knjigu “Komunicirati dobro. Riječi pape Franje” koju je izdala Vatikanska izdavačka kuća (LEV), prenosi Večernji.hr.
