Odluka Facebooka da za milijardu dolara kupi Instagram odmah je ušla među poslovne događaje godine. Najbolji način da si predočite što se dogodilo je da zamislite diva kako ubacuje M&M bombon u usta. Facebook, društvena mreža sa 800 milijuna korisnika koja uskoro na burzi očekuje zaradu od pet milijardi dolara, kupila je servis za dijeljenje fotografija sa 30 milijuna korisnika, lansiran prije nepune dvije godine, sa 13 zaposlenih i do danas bez prihoda. Htio ih je kupiti i Twitter, ali samo su se okrenuli kad su čuli Zuckerbergovu ponudu.

Sudar s Googleom

Kao i uvijek kad su akvizicije u pitanju, realna vrijednost kupljene tvrke nije bitna. Treba pitati koliko ona vrijedi onome tko je kupuje. Instagram Zuckerbergu vrijedi i više od milijardu dolara. On je sada u fazi u kojoj je Google bio prije desetak godina, kad je počeo borbu za konačnu dominaciju na internetu. Osnivači Googlea Larry Page i Sergej Brin shvatili su da ništa neće biti od borbe za najjači pretraživač i odlučili zavladati traženjem kao takvim. Ako je zadnjih 10 godina na mreži obilježio pojam “search”, budućnost će obilježiti “share”. Zuckerberg želi vladati dijeljenjem sadržaja. Ne dijeljenjem statusa, fotki i filmića, nego dijeljenjem samim.

A Instagram je tu pokazao magičnu moć. Ideja da u aplikaciju stave nekoliko filtera koji će jadne fotke s mobitela pretvoriti u mala umjetnička djela nabijena emocijama pogodila nas je u žicu. Naravno, Zuckerberg ne plaća svojih 3000 zaposlenih da igraju igrice, mogli su i oni osmisliti neodoljivu aplikaciju za dijeljenje slika, ali kupnjom Instagrama objavljuje da kreće u pohod, šalje poruku da neće dopustiti konkurenciju na području dijeljenja sadržaja. Velik je to događaj, prekretnički. Ljudi su pobjesnili. Mnogi su u znak protesta ugasili svoje Instagram profile. Jedino pitanje tih dana bilo je “hoće li Facebook uništiti Instagram”, a najčešći odgovor: “Hoće, kao i sve drugo”.

Prodaja glavni cilj

Uvijek je tako kad veliki kupuju popularne, ali većina korisnika ostane. Pesimisti spominju primjer Gowalle. Facebook je lani kupio taj popularni geolokacijski servis i obećao im da će zadržati neovisnost, ali samo zato jer ga nije zanimao. Gowallu je kupio da genijalci koji su je stvorili njemu naprave Timeline za Facebook. Gowalle više nema, žrtvovana je za jednu nepopularnu funkciju Fejsa, a ljudi strahuju da će Facebook tako ubiti i Instagram. Ima, međutim, argumenata i za optimizam. Niti je Yahoo uništio Flickr, niti je Google ugušio YouTube.

Mnoge se startup kompanije i osnivaju s namjerom da se s prvim uspješnim proizvodom prodaju većem igraču. Kupnja Instagrama, međutim, otkriva i velik Zuckerbergov problem - narav tržišta. Facebook je teški mainstream, predstavnik trome većine, a koga više briga što se sviđa većini? Trendove nameću cool klinci, oni koji, usput rečeno, Facebook zovu “mrežom za starce”. Jedan američki bloger to je jasno ilustrirao: “Kad instaliraš Instagram, napišu ti: ‘Bok, dobrodošao, slikaj, uživaj’. Kad instaliraš Facebook, dočeka te: ‘Molimo da pročitate ove pravne napomene i pet stranica teksta o ograničenjima i zabranama’”. Novi val investicija

Posljednji val investicija u aplikacije potvrdio je njegovu opasku. Najviše novca otišlo je, usput rečeno, u New York, koji je zamijenio Kaliforniju kao centar inovacije. Među 15 projekata kojima su investitori dali najviše novca većina su aplikacije za dijeljenje sadržaja koji proizvode korisnici. Među njima je najviše servisa za dijeljenje fotografija, budućih konkurenata Instagramu. Na drugom mjestu su geolokacijski servisi poput Foursquarea, zatim idu igrice i poslovne aplikacije, uglavnom za vođenje malih tvrtki. Svaka od njih može eksplodirati u idućih nekoliko mjeseci, a razlog za Zuckerbergov gastritis je činjenica da će ih htjeti ugrabiti Google, Twitter...

Ako ne izbori monopol na dijeljenje sadržaja, zna da je moguće i to da se danas-sutra rodi prava alternativa Facebooku. Teško za vjerovati? A za koliko se ono prodao Instagram?