Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić ponovio je danas da je za provođenje reformi za koje su se opredijelili potrebno mnogo više vremena te da se sve ne može završiti u mandatu jedne Vlade.

Novalić je danas na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" govorio u okviru teme "Kako dalje u vođenju reformskih procesa", naglasivši da je na putu reformi od izuzetnog značaja pomoć akademske zajednice i nevladinih organizacija.

Rješavati na vrijeme

''Ove dvije grupacije smatramo prirodnim prijateljima reformskih procesa'', mišljenja je Novalić, koji je podsjetio na sve segmente Reformske agende za koju je kazao da nije običan dokument budući da su ga potpisali svi politički akteri u Bosni Hercegovini.

Ocijenio je da je krajnje vrijeme da se prestanu rješavati problemi u trenutku kada se dogode nego je za pitanja od značaja za sve građane Federacije ključno nalaziti srednjoročne i dugoročne mjere.

U fokus svog obraćanja članovima Kruga 99 stavio je zapošljavanje jer je to nazvao ciljem i posljedicom ekonomskog rasta, ali i reformi jer se prvo radilo na zakonima iz područja fiskalne i porezne politike, radno-pravnog zakonodavstva te poslovnog okruženja, a tek sada trebale bi uslijediti reforme koje tiču socijalnog aspekta, vladavine prava te reforma javne uprave.

Objasnio je da brojni nesporazumi oko broja zaposlenih pojavljuju zbog različitih podataka Porezne uprave koja bilježi svakog zaposlenog (26.700 novozaposlenih) i Agencije za statistiku FBiH koja prikuplja podatke i obrazaca koje popunjavaju samo oni koji zapošljavaju više od 10 osoba (17.000 novozaposlenih).

Izlazak iz recesije

''Ove brojke samo su pokazatelji ekonomskog rasta i oporavka i izlaska iz recesije koja se "nastanila" ovdje 2008. godine tijekom svjetske ekonomske krize'', dodao je premijer Novalić.

Federalna vlada je i ove godine u budžetu predvidjela novih 30 milijuna KM za novo zapošljavanje, a dodatna kreditna sredstva za ove namjene u visini od 50 milijuna eura za BiH odobrila je i Svjetska banka.

Najveći broj ljudi zaposlio je Bingo 498 osoba, Prevent 436 osoba, ali Novalić pojašnjava da u Federaciji BiH postoji 50.000 obrtničkih djelatnosti koje imaju jednog do pet zaposlenih, tako da su najveći broj ljudi zaposlila mala poduzeća.

Dodao je da se broj novozaposlenih ne odnosi na one koji su potpisali ugovor o djelu jer se za njega ne plaća ni porez, niti se knjiži, ali i ne otvara takozvani obrazac zapošljavanja.

Takvih ugovora ima 236.000 te Novalić najavljuje da će se novim zakonom o doprinosima oporezivati ovi ugovori, ali i dalje se neće smatrati zapošljavanjem jer to po zakonu nisu.

Odbacio je danas Novalić ponovo tvrdnje o prodaji Bh Telecoma, dodajući da je za njega ključno pitanje restrukturiranje Telecoma da se ne ponaša kao državna kompanija nego kao privatna i da se njome tako upravlja.

''Odatle proizilaze svi naši nesporazumi. To mi kao Vlada pokušavamo nametnuti. Imamo odjel za korporativno upravljanje koji se bavi pravljenjem izvještaja svih 18 strateških kompanija. Nastojimo uvesti pravila ponašanja koja važe na privatnom slobodnom tržištu, a to su mjere restrukturiranja i štednje'' zaključio je federalni premijer Fadil Novalić.

Planetarna laž

Inače, danas je Fahrudin Radončić rekao kako je planetarna rad da se zaposlilo 30.000 ljudi.

''Netko je građanima rekao da smo zaposlili 30.000 ljudi, pa to je planetarna laž. To bi bilo 300 tvornica da mi u BiH imamo sa 100 zaposlenih, pokažite mi ih pet. Znate što se dogodilo, 30.000 ljudi je pobrisano s biroa rada, jer je neki suradnik neke novinske kuće, televizija ili bilo koje firme koji dobije 208 maraka mjesečno skinut s biroa rada i tretira se kao zaposlen'', rekao je Radončić i naveo kako njega netko tjera da zamoli tih 30.000 ljudi da dođu na ''kraljicu trotoara'' i da kažu: ''Evo, mi smo zaposleni''.

Podsjetimo, reforma.ba je nedavno pisala o tome kako Novalić manipulira o broju zaposlenih u Federaciji.

Naime, u listopadu 2016. premijer Federacije Fadil Novalić je izjavio da je za 18 mjeseci njegovog mandata broj zaposlenih porastao za gotovo 25000. Prema njegovim tvrdnjama, to su podaci Porezne uprave FBiH koji su dostupni javnosti. U studenom 2016. izjavio je da je taj broj 26902, te da brojni drugi podaci koji se pojavljuju u javnosti nisu točni. U čemu je problem sa ovim tvrdnjama?

''Prvo, podaci koji su dostupni javnosti nisu podaci Porezne uprave, već Federalnog zavoda za statistiku, što je sasvim prirodno. Drugo, podaci ove dvije institucije se veoma razlikuju, toliko da je nevjerojatno da premijer jednostavno odlučuje koristiti one koji mu više odgovaraju, ignorirajući službene podatke Federalnog zavoda za statistiku (FZS)''