Bosna i Hercegovina se kako zbog svoje političke situacije, ali i zbog političkih interesa susjednih država nalazi u fokusu međunarodne zajednice, ali bez značajnijih poruka našoj zemlji. Nakon što je nedavno na zahtjev Hrvatske o Bosni i Hercegovini raspravljano u Europskoj uniji sad se najavljuje i rasprava na ministarskoj razini u NATO-u.
Prema pisanju medija u Hrvatskoj tijekom nedavne posjete Zagrebu s generalnim tajnikom NATO-a prvi ljudi hrvatske vlasti su na dnevni red stavili pitanje Bosne i Hercegovine i našeg izbornog zakona. Iz NATO-a za N1 BiH pojašnjavaju stav ove organizacije o situaciji u BiH.
"Ono što možemo reći jeste da pozivamo lidere u Bosni i Hercegovini da nastave konstruktivan rad na političkim, ekonomskim i obrambenim reformama, od kojih će koristi imati svi građani. NATO nastavlja podržavati aspiracije Bosne i Hercegovine kada je u pitanju pristupanje NATO-u, što će biti jedna od tema rasprave kad se ministri vanjskih poslova članica NATO-a sastanu u Bruxellesu", kazali su iz NATO-a za N1.
Akademika Slavu Kukića ne iznenađuje ovakvo djelovanje susjednih zemalja, ali ni ponašanje naših političara.
"Bosna i Hercegovina živi u konkretnom povijesnom ambijentu da se nalazi između država koje u ovom momentu pokazuju sve veće ambicije na nju. Unutar nje ne postoji elementarni društveni konsenzus koji može biti pretpostavka za sve i za ekonomsku, i za unutrašnju i za vanjsku politiku itd. Kad se te dvije stvari imaju u vidu postavlja se pitanje kome se te strategije prave?", kaže akademik Slavo Kukić.
Eksperti upozoravaju da je gledište susjeda na Bosnu i Hercegovinu rezultat naše slabosti.
"Bosna i Hercegovina takva kakva jeste u ovom trebnutku, s političkom situacijom u kojoj se nalazi, političkim sustavom koji podrazumijeva je shvaćena od strane naših susjeda osim Crne Gore kao teritorija na kojoj oni sprovode svoje vanjskopolitičke strategije jer jednostavno to mogu", navodi Davor Vuletić iz VPI BiH.
Problem bh. diplomacije, ali i strategije odnosa krije se u nedorečenosti okvira u kojem se treba provoditi.
"Vanjska politika Bosne i Hercegovine nije kodificirana u potpunosti na odgovarajući način. Postoje daytonske nadležnosti, postoje nadležnosti Predsjedništva, postoje nadležnosti Vijeća ministara, međutim činjenica je da osim strategije za koju smo se svi složili da nije dovoljno fokusirana postoji problem i s daljom kodifikacijom", kaže Nedžma Džananović'', Miraščija s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Eksperti poručuju da zbog svega navedenog se mora naći način kako Bosnu i Hercegovinu postaviti na noge i kao državu, ali i kao društvenu zajednicu.
Prema pisanju medija u Hrvatskoj tijekom nedavne posjete Zagrebu s generalnim tajnikom NATO-a prvi ljudi hrvatske vlasti su na dnevni red stavili pitanje Bosne i Hercegovine i našeg izbornog zakona. Iz NATO-a za N1 BiH pojašnjavaju stav ove organizacije o situaciji u BiH.
"Ono što možemo reći jeste da pozivamo lidere u Bosni i Hercegovini da nastave konstruktivan rad na političkim, ekonomskim i obrambenim reformama, od kojih će koristi imati svi građani. NATO nastavlja podržavati aspiracije Bosne i Hercegovine kada je u pitanju pristupanje NATO-u, što će biti jedna od tema rasprave kad se ministri vanjskih poslova članica NATO-a sastanu u Bruxellesu", kazali su iz NATO-a za N1.
Akademika Slavu Kukića ne iznenađuje ovakvo djelovanje susjednih zemalja, ali ni ponašanje naših političara.
"Bosna i Hercegovina živi u konkretnom povijesnom ambijentu da se nalazi između država koje u ovom momentu pokazuju sve veće ambicije na nju. Unutar nje ne postoji elementarni društveni konsenzus koji može biti pretpostavka za sve i za ekonomsku, i za unutrašnju i za vanjsku politiku itd. Kad se te dvije stvari imaju u vidu postavlja se pitanje kome se te strategije prave?", kaže akademik Slavo Kukić.
Eksperti upozoravaju da je gledište susjeda na Bosnu i Hercegovinu rezultat naše slabosti.
"Bosna i Hercegovina takva kakva jeste u ovom trebnutku, s političkom situacijom u kojoj se nalazi, političkim sustavom koji podrazumijeva je shvaćena od strane naših susjeda osim Crne Gore kao teritorija na kojoj oni sprovode svoje vanjskopolitičke strategije jer jednostavno to mogu", navodi Davor Vuletić iz VPI BiH.
Problem bh. diplomacije, ali i strategije odnosa krije se u nedorečenosti okvira u kojem se treba provoditi.
"Vanjska politika Bosne i Hercegovine nije kodificirana u potpunosti na odgovarajući način. Postoje daytonske nadležnosti, postoje nadležnosti Predsjedništva, postoje nadležnosti Vijeća ministara, međutim činjenica je da osim strategije za koju smo se svi složili da nije dovoljno fokusirana postoji problem i s daljom kodifikacijom", kaže Nedžma Džananović'', Miraščija s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Eksperti poručuju da zbog svega navedenog se mora naći način kako Bosnu i Hercegovinu postaviti na noge i kao državu, ali i kao društvenu zajednicu.
