U sljedećih sto do dvije stotine godina na Zemlji će zavladati vreline kakvih nije bilo još od doba trijasa, prije 200 milijuna godina, tvrde znanstvenici.
Naime, do početka 23. stoljeća klima bi mogla postati najtoplija u posljednjih 420 milijuna godina.
Studija, objavljena u uglednom časopisu Nature Communications, temelji se na 1.200 procjena koncentracija ugljik-dioksida kroz dužu geološku povijest Zemlje u trajanju od gotovo pola milijarde godina.
Iz nje proizlazi da će koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi, ako čovječanstvo potroši sva dostupna fosilna goriva, porasti do razine kakva nije zabilježena u geološkim slojevima starim 420 milijuna godina.
Gavin Foster, profesor geokemije na sveučilištu u Southamptonu, ističe kako se koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi iz drevnih razdoblja ne mogu izravno izmjeriti, prenijela je Srna.
"Moramo se oslanjati samo na indirektne faktore u zapisu stijena. U ovoj studiji prikupili smo sve objavljene podatke o raznim vrstama faktora kako bismo dobili kontinuirani zapis razine ugljika tijekom geološke povijesti Zemlje", rekao je.
Geološki zapisi otkrivaju da je brzina kojom se klima danas mijenja vrlo neuobičajena.
Razina ugljik-dioksida povećan je u posljednjih 150 godina, od predindustrijskog razdoblja do danas, za skoro 50 posto.
Naime, do početka 23. stoljeća klima bi mogla postati najtoplija u posljednjih 420 milijuna godina.
Studija, objavljena u uglednom časopisu Nature Communications, temelji se na 1.200 procjena koncentracija ugljik-dioksida kroz dužu geološku povijest Zemlje u trajanju od gotovo pola milijarde godina.
Iz nje proizlazi da će koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi, ako čovječanstvo potroši sva dostupna fosilna goriva, porasti do razine kakva nije zabilježena u geološkim slojevima starim 420 milijuna godina.
Gavin Foster, profesor geokemije na sveučilištu u Southamptonu, ističe kako se koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi iz drevnih razdoblja ne mogu izravno izmjeriti, prenijela je Srna.
"Moramo se oslanjati samo na indirektne faktore u zapisu stijena. U ovoj studiji prikupili smo sve objavljene podatke o raznim vrstama faktora kako bismo dobili kontinuirani zapis razine ugljika tijekom geološke povijesti Zemlje", rekao je.
Geološki zapisi otkrivaju da je brzina kojom se klima danas mijenja vrlo neuobičajena.
Razina ugljik-dioksida povećan je u posljednjih 150 godina, od predindustrijskog razdoblja do danas, za skoro 50 posto.
