Najbogatije arapske države razmatraju mogućnost preispitivanja svojih ulaganja u inozemstvu kako bi ublažile financijski pritisak uzrokovan ratom između SAD-a i Irana, piše Financial Times. Prema izvorima Financial Timesa, pritisak na proračune zaljevskih država mogao bi ih potaknuti da preispitaju postojeće i planirane investicije u inozemstvu dok traže načine kako ublažiti financijske posljedice rata.
Tri od četiri najveće zaljevske ekonomije preispituju investicije
Jedan dužnosnik iz Perzijskog zaljeva rekao je za Financial Times da bi to moglo utjecati na širok raspon financijskih obveza, od investicijskih obećanja stranim državama ili kompanijama do sportskih sponzorstava, ugovora s poslovnim partnerima i investitorima te prodaje postojećih udjela.
Isti dužnosnik naveo je da su tri od četiri najveće zaljevske ekonomije — Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar — zajednički raspravljale o pritiscima koje rat stvara na njihove proračune i gospodarstva, iako nije želio imenovati o kojim se državama točno radi.
"Nekoliko zaljevskih država započelo je internu reviziju kako bi utvrdile mogu li se u postojećim ugovorima aktivirati klauzule o višoj sili, dok istodobno preispituju postojeće i buduće investicijske obveze kako bi ublažile dio očekivanog ekonomskog pritiska uzrokovanog aktualnim ratom", rekao je dužnosnik za Financial Times.
"Posebno ako se rat i povezani troškovi nastave istim tempom", dodao je.
"Već smo privukli pažnju Bijele kuće"
Prema riječima istog izvora, riječ je o preventivnoj mjeri koja je posljedica sve većeg pritiska na državne proračune.
Financial Times navodi da su zaljevske države suočene s padom prihoda od energetskog sektora zbog smanjenja proizvodnje ili problema s isporukom energenata, kao i s padom prihoda u turizmu i zrakoplovstvu, dok istodobno rastu izdaci za obranu.
Lani obećali ulaganja od stotine milijardi dolara u SAD
Savjetnik jedne zaljevske vlade rekao je za Financial Times da je mogućnost preispitivanja investicija bogatih država Perzijskog zaljeva već privukla pozornost Bijele kuće.
Te države upravljaju nekima od najvećih i najaktivnijih državnih investicijskih fondova na svijetu. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar prošle su godine obećali ulaganja vrijedna stotine milijardi dolara u Sjedinjene Države nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji, podsjeća Financial Times.
Pritisak na Trump da potraži diplomatsko rješenje
Zaljevske države također su među najvećim financijerima sportskih događaja diljem svijeta, a posljednjih godina snažno ulažu i u vlastiti gospodarski razvoj kako bi diverzificirale svoje ekonomije.
Financial Times navodi da bi svaka odluka koja bi mogla utjecati na ulaganja u SAD ili druge zapadne zemlje mogla dodatno povećati pritisak na Trumpa da pokuša pronaći diplomatsko rješenje i okončati rat.
Naftom bogate države Perzijskog zaljeva uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, nakon čega je Teheran pokrenuo snažan odgovor protiv američkih saveznika u regiji.
Rat je doveo do gotovo potpunog zaustavljanja pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ključni plovni put kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i plinom, pri čemu je u Perzijskom zaljevu pogođeno najmanje deset tankera, piše Financial Times.
Napadi na energetsku infrastrukturu i baze
Katar, drugi najveći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog plina, bio je prisiljen ovaj tjedan proglasiti višu silu nakon što je obustavio proizvodnju poslije napada dronom na glavno LNG postrojenje.
Jedna od najvećih saudijskih rafinerija također je pogođena u napadu. Iran je, prema navodima Financial Timesa, napao i američke vojne baze i veleposlanstva u regiji, kao i zračne luke, hotele i stambene zgrade, što je ozbiljno poremetilo zračni promet i turizam.
Zaljevske države ranije su pozivale Trumpa da odustane od napada i pokuša postići diplomatsko rješenje s Iranom, ali su nakon početka rata upravo one podnijele najveći teret iranskog odgovora.
Emiratski milijarder javno kritizirao Trumpa
Khalaf al-Habtoor, istaknuti emiratski poduzetnik, javno je izrazio frustraciju zbog toga što su države Perzijskog zaljeva uvučene u rat koji su pokrenuli SAD i Izrael. U objavi na društvenoj mreži X, upućenoj Trumpu, postavio je izravno pitanje američkom predsjedniku.
"Izravno pitanje: Tko vam je dao ovlast da našu regiju uvučete u rat s Iranom? I na temelju čega ste donijeli ovu opasnu odluku?", napisao je al-Habtoor. "Jeste li izračunali kolateralnu štetu prije nego što ste povukli okidač?", dodao je.
Podsjetio je i da se od zaljevskih država očekivalo da budu među glavnim financijerima Trumpova plana za obnovu Gaze te podupiratelji njegova "Odbora za mir".
Rekao je da su arapske zaljevske države "uložile milijarde dolara na temelju podrške stabilnosti i razvoju". "Te zemlje danas imaju pravo pitati: gdje je taj novac završio? Financiramo li mirovne inicijative ili financiramo rat koji nas izlaže opasnosti?", poručio je.
Tri od četiri najveće zaljevske ekonomije preispituju investicije
Jedan dužnosnik iz Perzijskog zaljeva rekao je za Financial Times da bi to moglo utjecati na širok raspon financijskih obveza, od investicijskih obećanja stranim državama ili kompanijama do sportskih sponzorstava, ugovora s poslovnim partnerima i investitorima te prodaje postojećih udjela.
Isti dužnosnik naveo je da su tri od četiri najveće zaljevske ekonomije — Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar — zajednički raspravljale o pritiscima koje rat stvara na njihove proračune i gospodarstva, iako nije želio imenovati o kojim se državama točno radi.
"Nekoliko zaljevskih država započelo je internu reviziju kako bi utvrdile mogu li se u postojećim ugovorima aktivirati klauzule o višoj sili, dok istodobno preispituju postojeće i buduće investicijske obveze kako bi ublažile dio očekivanog ekonomskog pritiska uzrokovanog aktualnim ratom", rekao je dužnosnik za Financial Times.
"Posebno ako se rat i povezani troškovi nastave istim tempom", dodao je.
"Već smo privukli pažnju Bijele kuće"
Prema riječima istog izvora, riječ je o preventivnoj mjeri koja je posljedica sve većeg pritiska na državne proračune.
Financial Times navodi da su zaljevske države suočene s padom prihoda od energetskog sektora zbog smanjenja proizvodnje ili problema s isporukom energenata, kao i s padom prihoda u turizmu i zrakoplovstvu, dok istodobno rastu izdaci za obranu.
Lani obećali ulaganja od stotine milijardi dolara u SAD
Savjetnik jedne zaljevske vlade rekao je za Financial Times da je mogućnost preispitivanja investicija bogatih država Perzijskog zaljeva već privukla pozornost Bijele kuće.
Te države upravljaju nekima od najvećih i najaktivnijih državnih investicijskih fondova na svijetu. Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar prošle su godine obećali ulaganja vrijedna stotine milijardi dolara u Sjedinjene Države nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji, podsjeća Financial Times.
Pritisak na Trump da potraži diplomatsko rješenje
Zaljevske države također su među najvećim financijerima sportskih događaja diljem svijeta, a posljednjih godina snažno ulažu i u vlastiti gospodarski razvoj kako bi diverzificirale svoje ekonomije.
Financial Times navodi da bi svaka odluka koja bi mogla utjecati na ulaganja u SAD ili druge zapadne zemlje mogla dodatno povećati pritisak na Trumpa da pokuša pronaći diplomatsko rješenje i okončati rat.
Naftom bogate države Perzijskog zaljeva uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, nakon čega je Teheran pokrenuo snažan odgovor protiv američkih saveznika u regiji.
Rat je doveo do gotovo potpunog zaustavljanja pomorskog prometa kroz Hormuški tjesnac, ključni plovni put kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i plinom, pri čemu je u Perzijskom zaljevu pogođeno najmanje deset tankera, piše Financial Times.
Napadi na energetsku infrastrukturu i baze
Katar, drugi najveći svjetski proizvođač ukapljenog prirodnog plina, bio je prisiljen ovaj tjedan proglasiti višu silu nakon što je obustavio proizvodnju poslije napada dronom na glavno LNG postrojenje.
Jedna od najvećih saudijskih rafinerija također je pogođena u napadu. Iran je, prema navodima Financial Timesa, napao i američke vojne baze i veleposlanstva u regiji, kao i zračne luke, hotele i stambene zgrade, što je ozbiljno poremetilo zračni promet i turizam.
Zaljevske države ranije su pozivale Trumpa da odustane od napada i pokuša postići diplomatsko rješenje s Iranom, ali su nakon početka rata upravo one podnijele najveći teret iranskog odgovora.
Emiratski milijarder javno kritizirao Trumpa
Khalaf al-Habtoor, istaknuti emiratski poduzetnik, javno je izrazio frustraciju zbog toga što su države Perzijskog zaljeva uvučene u rat koji su pokrenuli SAD i Izrael. U objavi na društvenoj mreži X, upućenoj Trumpu, postavio je izravno pitanje američkom predsjedniku.
"Izravno pitanje: Tko vam je dao ovlast da našu regiju uvučete u rat s Iranom? I na temelju čega ste donijeli ovu opasnu odluku?", napisao je al-Habtoor. "Jeste li izračunali kolateralnu štetu prije nego što ste povukli okidač?", dodao je.
سيادة الرئيس دونالد ترامب،
— Khalaf Ahmad Al Habtoor (@KhalafAlHabtoor) March 5, 2026
سؤال مباشر: من أعطاك القرار لزجّ منطقتنا في حرب مع #إيران؟ وعلى أي أساس اتخذت هذا القرار الخطير؟
هل حسبتَ الأضرار الجانبية قبل أن تضغط على الزناد؟ وهل فكّرت أن أول من سيتضرر من هذا التصعيد هي دول المنطقة!
من حق شعوب هذه المنطقة أن تسأل أيضاً: هل كان…
Podsjetio je i da se od zaljevskih država očekivalo da budu među glavnim financijerima Trumpova plana za obnovu Gaze te podupiratelji njegova "Odbora za mir".
Rekao je da su arapske zaljevske države "uložile milijarde dolara na temelju podrške stabilnosti i razvoju". "Te zemlje danas imaju pravo pitati: gdje je taj novac završio? Financiramo li mirovne inicijative ili financiramo rat koji nas izlaže opasnosti?", poručio je.
