Do upisa u srednje škole ostalo je nekoliko mjeseci, a pred budućim srednjoškolcima jedna je od najvažnijih životnih odluka - koje zanimanje izabrati. Koju školu izabrati? Trogodišnju ili četverogodišnju, zanat ili gimnaziju? Je li završetak fakulteta jamstvo za siguran posao u BiH? Hoće li sebi moći osigurati budućnost završivši zanat? To su pitanja koja trenutačno muče tisuće osnovnoškolaca i njihovih roditelja, piše Večernji list BiH.
Na roditeljima i djeci je odluka hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili pak u inozemstvu. Tisuće mjesta i ove godine bit će ponuđene i za razna zanimanja poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera...
Potraga za radnicima
Problem nedostatka radne snage u BiH, zbog iseljavanja, postao je gorući. Ako se trend nastavi, radnika neće biti ni za lijeka. Natpisa "tražim radnika", koji na vratima pojedinih objekata stoje ponekad i mjesecima, sve je više. Sve svjesniji činjenice da Bosanci i Hercegovci odoše na Zapad, poslodavci oči upiru u one kojima smo mi Zapad. S druge strane, stopa nezaposlenosti u EU rekordno je niska (6% u rujnu 2023.), a stopa slobodnih radnih mjesta porasla je 2022. na 2,9%, što je i više nego dvostruko u odnosu na razinu iz 2012. Demografske promjene pogoršat će probleme na tržištu rada EU-a. Broj radno sposobnog stanovništva smanjit će se s 265 milijuna, koliko ih je bilo 2022., na 258 milijuna 2030. godine. Zemlje EU-a na sve načine žele privući radnu snagu iz siromašnijih zemalja. Posljedice toga sve su izraženije i u BiH.
Sve je više deficitarnih zanimanja, a na razne majstore čeka se mjesecima. Njihove usluge postaju sve skuplje. Poslovni lideri i dužnosnici u financijskom sektoru tvrde da je nedostatak kvalificiranih radnika jedan od ključnih čimbenika koji ometaju reindustrijalizaciju europskog gospodarstva. Komentari dolaze usred pada industrijske proizvodnje, kao i rekordno niske razine nezaposlenosti diljem EU-a. Industrijska proizvodnja manja je za 5,8% u odnosu na prošlu godinu, dok je nezaposlenost najniža u povijesti i iznosi 5,9%, piše Euractiv.
Govoreći o događaju koji su u ponedjeljak održale belgijske regionalne i savezne investicijske tvrtke, visoki poslovni i financijski dužnosnici više su puta naglašavali važnost rješavanja nedostatka kvalificiranih radnika u EU. - Kada govorimo o temi reindustrijalizacije, trebamo shvatiti da u našim zemljama postoji mnogo znanja, ali ono nestaje s industrijom - rekao je Michel Casselman, generalni direktor PMV-a, investicijskog ogranka flamanske vlade. Naglasio je da sada postoji "velika potreba" da se zaštiti i njeguje "povijest i znanje koji su još uvijek ovdje" prije nego što bude prekasno.
Izbor zanimanja
Tom Paemeleire, izvršni direktor norveškog proizvođača drva Kebony, kazao je da moraju "navesti sve ljude da rade zato što je ponekad lakše pronaći specijaliziranu osobu za istraživanje i razvoj nego rukovatelja strojevima". Već godinama u BiH je problem mali broj učenika koji se upisuju u trogodišnje škole, odnosno na zanate. Mladi se češće odlučuju za poslove softverskih inženjera nego za zanate. To je problem koji se prelio na tržište rada. Možda se u idućem razdoblju stvari poprave jer je činjenica da mladi vole čuti i zarade, a kad saznaju da dobar majstor može zaraditi više od nekoga s fakultetskom diplomom, to će im zvučati lijepo. Možda im to bude povod da se ne školuju za zavod nego za tražen i dobro plaćen posao.
Na roditeljima i djeci je odluka hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili pak u inozemstvu. Tisuće mjesta i ove godine bit će ponuđene i za razna zanimanja poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera...
Potraga za radnicima
Problem nedostatka radne snage u BiH, zbog iseljavanja, postao je gorući. Ako se trend nastavi, radnika neće biti ni za lijeka. Natpisa "tražim radnika", koji na vratima pojedinih objekata stoje ponekad i mjesecima, sve je više. Sve svjesniji činjenice da Bosanci i Hercegovci odoše na Zapad, poslodavci oči upiru u one kojima smo mi Zapad. S druge strane, stopa nezaposlenosti u EU rekordno je niska (6% u rujnu 2023.), a stopa slobodnih radnih mjesta porasla je 2022. na 2,9%, što je i više nego dvostruko u odnosu na razinu iz 2012. Demografske promjene pogoršat će probleme na tržištu rada EU-a. Broj radno sposobnog stanovništva smanjit će se s 265 milijuna, koliko ih je bilo 2022., na 258 milijuna 2030. godine. Zemlje EU-a na sve načine žele privući radnu snagu iz siromašnijih zemalja. Posljedice toga sve su izraženije i u BiH.
Sve je više deficitarnih zanimanja, a na razne majstore čeka se mjesecima. Njihove usluge postaju sve skuplje. Poslovni lideri i dužnosnici u financijskom sektoru tvrde da je nedostatak kvalificiranih radnika jedan od ključnih čimbenika koji ometaju reindustrijalizaciju europskog gospodarstva. Komentari dolaze usred pada industrijske proizvodnje, kao i rekordno niske razine nezaposlenosti diljem EU-a. Industrijska proizvodnja manja je za 5,8% u odnosu na prošlu godinu, dok je nezaposlenost najniža u povijesti i iznosi 5,9%, piše Euractiv.
Govoreći o događaju koji su u ponedjeljak održale belgijske regionalne i savezne investicijske tvrtke, visoki poslovni i financijski dužnosnici više su puta naglašavali važnost rješavanja nedostatka kvalificiranih radnika u EU. - Kada govorimo o temi reindustrijalizacije, trebamo shvatiti da u našim zemljama postoji mnogo znanja, ali ono nestaje s industrijom - rekao je Michel Casselman, generalni direktor PMV-a, investicijskog ogranka flamanske vlade. Naglasio je da sada postoji "velika potreba" da se zaštiti i njeguje "povijest i znanje koji su još uvijek ovdje" prije nego što bude prekasno.
Izbor zanimanja
Tom Paemeleire, izvršni direktor norveškog proizvođača drva Kebony, kazao je da moraju "navesti sve ljude da rade zato što je ponekad lakše pronaći specijaliziranu osobu za istraživanje i razvoj nego rukovatelja strojevima". Već godinama u BiH je problem mali broj učenika koji se upisuju u trogodišnje škole, odnosno na zanate. Mladi se češće odlučuju za poslove softverskih inženjera nego za zanate. To je problem koji se prelio na tržište rada. Možda se u idućem razdoblju stvari poprave jer je činjenica da mladi vole čuti i zarade, a kad saznaju da dobar majstor može zaraditi više od nekoga s fakultetskom diplomom, to će im zvučati lijepo. Možda im to bude povod da se ne školuju za zavod nego za tražen i dobro plaćen posao.
