Venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro ovaj se tjedan našao još izoliraniji nakon što je izgubio dva regionalna saveznika: Honduras te Sveti Vincent i Grenadine.
U Hondurasu su preliminarni rezultati nedjeljnih izbora jasno pokazali jedno: kandidatkinja Rixi Moncada, štićenica ljevičarske predsjednice Ximare Castro, pala je na treće mjesto u predsjedničkoj utrci i praktički ostala bez izgleda za pobjedu.
Iako se glasovi još prebrojavaju, utrka se svela na dva desno orijentirana kandidata koji su obećali prekinuti veze s venezuelanskom vladom: Salvadora Nasrallu i Nasryja Asfuru, kojeg je prošlog tjedna podržao američki predsjednik Donald Trump.
Na Svetom Vincentu i Grenadinima, premijer Ralph Gonsalves, gorljivi Madurov saveznik, izgubio je izbore prošlog tjedna nakon gotovo 25 godina na vlasti. Zemlju će sada voditi centristički desničar Godwin Friday, čija je stranka osvojila 14 od 15 mjesta u parlamentu.
Čak i ljevičarski čelnici ograničavaju odnose s Venezuelom
Ovi rezultati, zajedno s ranijim političkim promjenama diljem Latinske Amerike, ukazuju na regionalno udaljavanje od nekoć popularnog venezuelanskog populističkog pokreta poznatog kao čavizam. Pokret je utemeljio Hugo Chávez, koji je umro 2013. u predsjedničkom mandatu, a nastavio ga je Maduro.
Čak su i države kojima upravljaju ljevičarski ili centroljevičarski čelnici, poput Brazila, Čilea, Meksika i Kolumbije, ograničile odnose s Venezuelom, osobito nakon spornih izbora 2024. godine. Dok je Venezuela ostala u gotovo nepromijenjenoj poziciji nakon više od 25 godina čavizma, zemlje u regiji izmjenjivale su se između lijevih i desnih vlada.
Kolumbija, koja s Venezuelom dijeli dugu kopnenu granicu i problem prekograničnog krijumčarenja droge, oduvijek je imala napet odnos sa svojim susjedom. Pod sadašnjim predsjednikom Gustavom Petrom, ti su se odnosi dodatno zaljuljali.
U ranim mjesecima na dužnosti, Petro je obnovio diplomatske odnose s venezuelanskom vladom, no sada se očito distancirao od Madura. Prošlog je tjedna rekao za CNN da Maduro nema veze s trgovinom drogom, kako tvrde SAD, ali je priznao da je problem venezuelanskog predsjednika "manjak demokracije i dijaloga".
Neke latinoameričke države skrenule udesno
Odnosi Venezuele i Argentine pogoršavali su se tijekom godina. Za vrijeme ljevičarskih mandata Néstora Kirchnera (2003. – 2007.) i njegove supruge Cristine Fernández de Kirchner (2007. – 2015.), Caracas i Buenos Aires imali su procvat diplomatskih veza uz rast trgovine i suradnje.
No, dijalog je gotovo potpuno zamro nakon što je 2015. izabran centristički desničar Mauricio Macri, a još više nakon izbora 2023., kada je predsjednikom postao Javier Milei, samozvani libertarijanac koji otvoreno govori da mrzi socijalizam.
Posljednjih godina i druge latinoameričke zemlje skrenule su udesno i udaljile se od Madura, uključujući Ekvador, Salvador i Boliviju.
Odnosi s Brazilom kretali su se od prijateljskih do izrazito napetih. Tijekom ljevičarskih vlada Luiza Inácia Lule da Silve (2003. – 2010.) i Dilme Rousseff (2010. – 2016.) veze s Caracasom bile su dobre, ali su zahladile pod desnim administracijama Michela Temera i Jaira Bolsonara, saveznika Donalda Trumpa.
Kada se Lula da Silva vratio na vlast prije tri godine, odnosi su obnovljeni, no ne onako čvrsto kao nekad.
Tko je ostao od saveznika?
Ako se situacija u Karibima pretvori u širi sukob s Amerikom, Venezuela bi u regiji imala tek nekolicinu preostalih prijatelja, a malo je vjerojatno da bi joj i oni mogli pomoći. Kuba, dugogodišnja protivnica Sjedinjenih Država, ostala je vjeran saveznik Venezuele još od dolaska Cháveza na vlast.
Ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez rekao je krajem rujna za CNN da Kuba "u potpunosti i potpuno podržava" venezuelansku vladu. No na pitanje bi li Kuba odgovorila na američki napad na Venezuelu, izbjegao je jasan odgovor: "To je hipotetski scenarij. Kada me obavijestite da se dogodila američka vojna intervencija, javit ću vam."
Oslabljeni komunistički otok, koji prolazi kroz jednu od najtežih gospodarskih kriza u novijoj povijesti, nije u poziciji pružiti vojnu pomoć Venezueli, a osim Rodríguezovih izjava Kuba uglavnom ostaje po strani.
Drugi Madurov saveznik je Nikaragva, mala srednjoamerička zemlja kojom upravlja Daniel Ortega. Kontroverzni predsjednik godinama je suočen s optužbama za kršenje ljudskih prava, što on oštro odbacuje.
Ortega je uglavnom šutio tijekom aktualnih napetosti i nije ponudio nikakvu pomoć Venezueli. Ipak, krajem rujna osudio je američko gomilanje vojske u Karibima, tvrdeći da Washington pokušava "zaplijeniti venezuelansku naftu izmišljajući priču da kokain dolazi iz te zemlje".
Amerika nagomilala ratne brodove i vojnike
Iako je Maduro sve izoliraniji u Latinskoj Americi, a njegovi stari saveznici zaokupljeni vlastitim problemima, posljedice potencijalnog sukoba teško je predvidjeti u regiji koja već desetljećima ima složen odnos ljubavi i animoziteta prema SAD-u.
Pentagon je nagomilao desetak ratnih brodova i više od 15.000 vojnika u regiji. Trump je sinoć održao sastanak u Bijeloj kući o daljnjim koracima prema Venezueli, potvrdili su izvori upoznati sa situacijom za CNN.
Otkako je 2013. naslijedio Cháveza, Maduro se naviknuo živjeti iz dana u dan, osobito u brojnim ključnim krizama koje su ga samo dodatno učvrstile na vlasti, rekli su za CNN ljudi koji su izravno s njim radili.
"Priprema se za novu rundu pregovora, pa neće ispustiti nijednu kartu iz ruke osim ako ne bude prisiljen", rekao je prošlog mjeseca za CNN jedan diplomat u Caracasu, koji je želio ostati anoniman zbog povjerljive prirode razgovora.
To je taktika oblikovana godinama na sindikalnim prosvjedima, a znači da Maduro, bivši sindikalni vođa, zapravo računa na to da Bijela kuća blefira. Venezuelanski predsjednik dobro zna da američka javnost, osobito Trumpova baza, ima vrlo nizak prag tolerancije za vojne intervencije u inozemstvu.
Miami Herald piše o Trumpovom ultimatumu
Trump je navodno dao Maduru ultimatum da se odmah odrekne vlasti tijekom njihovog nedavnog poziva, ali venezuelanski autoritarni vođa odbio je, zahtijevajući "globalnu amnestiju" za sebe i saveznike.
U nedjelju je američki predsjednik potvrdio da se poziv održao, rekavši novinarima: "Ne bih rekao da je prošlo dobro ili loše, bio je to telefonski poziv." Ni američka ni venezuelanska vlada nisu ponudile daljnje detalje o temama o kojima se raspravljalo tijekom razgovora, za koji se smatra da se dogodio 21. studenog.
No izvori su za Miami Herald kazali da je američki predsjednik poslao "oštru poruku" svom južnoameričkom kolegi, koji je u središtu četveromjesečne kampanje pritiska u kojoj je Trump naredio masovno raspoređivanje pomorskih snaga uz sjevernu obalu Venezuele.
"Možete spasiti sebe i one koji su vam najbliži, ali morate sada napustiti zemlju", navodno je rekao Trump, nudeći siguran prolaz Maduru, njegovoj supruzi i sinu "samo ako odmah pristane dati ostavku".
Međutim, venezuelanski predsjednik navodno je odbio odmah odstupiti i navodno je postavio niz protuzahtjeva, uključujući imunitet od kaznenog progona diljem svijeta i dopuštenje da se odrekne političke kontrole, ali zadrži kontrolu nad oružanim snagama.
U Hondurasu su preliminarni rezultati nedjeljnih izbora jasno pokazali jedno: kandidatkinja Rixi Moncada, štićenica ljevičarske predsjednice Ximare Castro, pala je na treće mjesto u predsjedničkoj utrci i praktički ostala bez izgleda za pobjedu.
Iako se glasovi još prebrojavaju, utrka se svela na dva desno orijentirana kandidata koji su obećali prekinuti veze s venezuelanskom vladom: Salvadora Nasrallu i Nasryja Asfuru, kojeg je prošlog tjedna podržao američki predsjednik Donald Trump.
Na Svetom Vincentu i Grenadinima, premijer Ralph Gonsalves, gorljivi Madurov saveznik, izgubio je izbore prošlog tjedna nakon gotovo 25 godina na vlasti. Zemlju će sada voditi centristički desničar Godwin Friday, čija je stranka osvojila 14 od 15 mjesta u parlamentu.
Čak i ljevičarski čelnici ograničavaju odnose s Venezuelom
Ovi rezultati, zajedno s ranijim političkim promjenama diljem Latinske Amerike, ukazuju na regionalno udaljavanje od nekoć popularnog venezuelanskog populističkog pokreta poznatog kao čavizam. Pokret je utemeljio Hugo Chávez, koji je umro 2013. u predsjedničkom mandatu, a nastavio ga je Maduro.
Čak su i države kojima upravljaju ljevičarski ili centroljevičarski čelnici, poput Brazila, Čilea, Meksika i Kolumbije, ograničile odnose s Venezuelom, osobito nakon spornih izbora 2024. godine. Dok je Venezuela ostala u gotovo nepromijenjenoj poziciji nakon više od 25 godina čavizma, zemlje u regiji izmjenjivale su se između lijevih i desnih vlada.
Kolumbija, koja s Venezuelom dijeli dugu kopnenu granicu i problem prekograničnog krijumčarenja droge, oduvijek je imala napet odnos sa svojim susjedom. Pod sadašnjim predsjednikom Gustavom Petrom, ti su se odnosi dodatno zaljuljali.
U ranim mjesecima na dužnosti, Petro je obnovio diplomatske odnose s venezuelanskom vladom, no sada se očito distancirao od Madura. Prošlog je tjedna rekao za CNN da Maduro nema veze s trgovinom drogom, kako tvrde SAD, ali je priznao da je problem venezuelanskog predsjednika "manjak demokracije i dijaloga".
Neke latinoameričke države skrenule udesno
Odnosi Venezuele i Argentine pogoršavali su se tijekom godina. Za vrijeme ljevičarskih mandata Néstora Kirchnera (2003. – 2007.) i njegove supruge Cristine Fernández de Kirchner (2007. – 2015.), Caracas i Buenos Aires imali su procvat diplomatskih veza uz rast trgovine i suradnje.
No, dijalog je gotovo potpuno zamro nakon što je 2015. izabran centristički desničar Mauricio Macri, a još više nakon izbora 2023., kada je predsjednikom postao Javier Milei, samozvani libertarijanac koji otvoreno govori da mrzi socijalizam.
Posljednjih godina i druge latinoameričke zemlje skrenule su udesno i udaljile se od Madura, uključujući Ekvador, Salvador i Boliviju.
Odnosi s Brazilom kretali su se od prijateljskih do izrazito napetih. Tijekom ljevičarskih vlada Luiza Inácia Lule da Silve (2003. – 2010.) i Dilme Rousseff (2010. – 2016.) veze s Caracasom bile su dobre, ali su zahladile pod desnim administracijama Michela Temera i Jaira Bolsonara, saveznika Donalda Trumpa.
Kada se Lula da Silva vratio na vlast prije tri godine, odnosi su obnovljeni, no ne onako čvrsto kao nekad.
Tko je ostao od saveznika?
Ako se situacija u Karibima pretvori u širi sukob s Amerikom, Venezuela bi u regiji imala tek nekolicinu preostalih prijatelja, a malo je vjerojatno da bi joj i oni mogli pomoći. Kuba, dugogodišnja protivnica Sjedinjenih Država, ostala je vjeran saveznik Venezuele još od dolaska Cháveza na vlast.
Ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez rekao je krajem rujna za CNN da Kuba "u potpunosti i potpuno podržava" venezuelansku vladu. No na pitanje bi li Kuba odgovorila na američki napad na Venezuelu, izbjegao je jasan odgovor: "To je hipotetski scenarij. Kada me obavijestite da se dogodila američka vojna intervencija, javit ću vam."
Oslabljeni komunistički otok, koji prolazi kroz jednu od najtežih gospodarskih kriza u novijoj povijesti, nije u poziciji pružiti vojnu pomoć Venezueli, a osim Rodríguezovih izjava Kuba uglavnom ostaje po strani.
Drugi Madurov saveznik je Nikaragva, mala srednjoamerička zemlja kojom upravlja Daniel Ortega. Kontroverzni predsjednik godinama je suočen s optužbama za kršenje ljudskih prava, što on oštro odbacuje.
Ortega je uglavnom šutio tijekom aktualnih napetosti i nije ponudio nikakvu pomoć Venezueli. Ipak, krajem rujna osudio je američko gomilanje vojske u Karibima, tvrdeći da Washington pokušava "zaplijeniti venezuelansku naftu izmišljajući priču da kokain dolazi iz te zemlje".
Amerika nagomilala ratne brodove i vojnike
Iako je Maduro sve izoliraniji u Latinskoj Americi, a njegovi stari saveznici zaokupljeni vlastitim problemima, posljedice potencijalnog sukoba teško je predvidjeti u regiji koja već desetljećima ima složen odnos ljubavi i animoziteta prema SAD-u.
Pentagon je nagomilao desetak ratnih brodova i više od 15.000 vojnika u regiji. Trump je sinoć održao sastanak u Bijeloj kući o daljnjim koracima prema Venezueli, potvrdili su izvori upoznati sa situacijom za CNN.
Otkako je 2013. naslijedio Cháveza, Maduro se naviknuo živjeti iz dana u dan, osobito u brojnim ključnim krizama koje su ga samo dodatno učvrstile na vlasti, rekli su za CNN ljudi koji su izravno s njim radili.
"Priprema se za novu rundu pregovora, pa neće ispustiti nijednu kartu iz ruke osim ako ne bude prisiljen", rekao je prošlog mjeseca za CNN jedan diplomat u Caracasu, koji je želio ostati anoniman zbog povjerljive prirode razgovora.
To je taktika oblikovana godinama na sindikalnim prosvjedima, a znači da Maduro, bivši sindikalni vođa, zapravo računa na to da Bijela kuća blefira. Venezuelanski predsjednik dobro zna da američka javnost, osobito Trumpova baza, ima vrlo nizak prag tolerancije za vojne intervencije u inozemstvu.
Miami Herald piše o Trumpovom ultimatumu
Trump je navodno dao Maduru ultimatum da se odmah odrekne vlasti tijekom njihovog nedavnog poziva, ali venezuelanski autoritarni vođa odbio je, zahtijevajući "globalnu amnestiju" za sebe i saveznike.
U nedjelju je američki predsjednik potvrdio da se poziv održao, rekavši novinarima: "Ne bih rekao da je prošlo dobro ili loše, bio je to telefonski poziv." Ni američka ni venezuelanska vlada nisu ponudile daljnje detalje o temama o kojima se raspravljalo tijekom razgovora, za koji se smatra da se dogodio 21. studenog.
No izvori su za Miami Herald kazali da je američki predsjednik poslao "oštru poruku" svom južnoameričkom kolegi, koji je u središtu četveromjesečne kampanje pritiska u kojoj je Trump naredio masovno raspoređivanje pomorskih snaga uz sjevernu obalu Venezuele.
"Možete spasiti sebe i one koji su vam najbliži, ali morate sada napustiti zemlju", navodno je rekao Trump, nudeći siguran prolaz Maduru, njegovoj supruzi i sinu "samo ako odmah pristane dati ostavku".
Međutim, venezuelanski predsjednik navodno je odbio odmah odstupiti i navodno je postavio niz protuzahtjeva, uključujući imunitet od kaznenog progona diljem svijeta i dopuštenje da se odrekne političke kontrole, ali zadrži kontrolu nad oružanim snagama.
