Njemačka je pokrenula šestomjesečni eksperiment tijekom kojeg će radnici 45 kompanija diljem zemlje raditi četiri dana u tjednu, a na njihove račune će sjedati plaća kao da rade pet dana.
Inicijativu, u kojoj se nalaze kompanije čiji se posao može prilagoditi kraćem radnom tjednu, predvodi konzultantska tvrtka Intraprenör u suradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).
Zagovornici kraćeg radnog tjedna nadaju se kako će to pridonijeti većem zadovoljstvu radnika, ali i produktivnosti u trenutku kad se Njemačka nosi s usporenim gospodarskim rastom zbog nedostatka radne snage.
Pristaše četverodnevnog radnog tjedna kao i većini radnika koji su to već isprobali, jedan dan manje na poslu povećao bi dobrobit i motivaciju radnika, učinivši ih produktivnijima.
Pretpostavlja se kako bi kraći radni tjedan mogao potaknuti one koji nisu voljni raditi pet dana u tjednu da se ponovo uključe u radnu snagu, što bi isto tako pridonijelo trenutnom manjku radne snage koji znatno utječe na zemlje diljem svijeta, pa tako i na Njemačku, piše Euronews.
Njemačka ima znatnih problema zbog nedostatka kvalificiranih radnika, što potvrđuju i podaci Gospodarske i industrijske komore (DIHK) koja je u studenom objavila kako se polovica njemačkih kompanija bori s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta.
- Tisuće nepopunjenih radnih mjesta u njemačkom gospodarstvu uzrokovale su gubitak zemlje od više od 90 milijardi eura u prošloj godini, više od 2 posto njemačkog BDP-a, izjavio je zamjenik glavnog izvršnog direktora DIHK-a Achimu Dercksu.
Kritike upućene eksperimentu
Eksperiment je izazvao i brojne kritike.
Tvrtke koje sada sudjeluju u četverodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enzo Weber, koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot projekata. Weber, koji inače provodi istraživanje +na Sveučilištu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja, ističe kako u eksperimentu sudjeluju tvrtke za koje je četverodnevni radni tjedan pozitivan, što je održava reprezentativni presjek gospodarstva.
- Osim toga, ne samo da bi se time skratilo radno vrijeme, već́ bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano s kraćim radnim vremenom, kaže Weber i objašnjava kako bi to najvjerojatnije rezultiralo intenziviranjem rada, piše Deutsche Welle.
Weber nije jedini koji sumnja u eksperiment.
Holger Schäfer iz Instituta za njemačko gospodarstvo također vjeruje da bi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna širom Njemačke bilo kontraproduktivno.
- Ono što može izgledati razumno s mikroekonomskog gledišta – na primjer, ako konkurenti sa četverodnevnim radnim tjednom mogu privući deficitarne radnike – nestaje kada se promatra s makroekonomskog gledišta. Ako sve tvrtke skrate radno vrijeme na kraju dolazi do deficita radnog vremena, kaže Schäfer.
Inicijativu, u kojoj se nalaze kompanije čiji se posao može prilagoditi kraćem radnom tjednu, predvodi konzultantska tvrtka Intraprenör u suradnji s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).
Zagovornici kraćeg radnog tjedna nadaju se kako će to pridonijeti većem zadovoljstvu radnika, ali i produktivnosti u trenutku kad se Njemačka nosi s usporenim gospodarskim rastom zbog nedostatka radne snage.
Pristaše četverodnevnog radnog tjedna kao i većini radnika koji su to već isprobali, jedan dan manje na poslu povećao bi dobrobit i motivaciju radnika, učinivši ih produktivnijima.
Pretpostavlja se kako bi kraći radni tjedan mogao potaknuti one koji nisu voljni raditi pet dana u tjednu da se ponovo uključe u radnu snagu, što bi isto tako pridonijelo trenutnom manjku radne snage koji znatno utječe na zemlje diljem svijeta, pa tako i na Njemačku, piše Euronews.
Njemačka ima znatnih problema zbog nedostatka kvalificiranih radnika, što potvrđuju i podaci Gospodarske i industrijske komore (DIHK) koja je u studenom objavila kako se polovica njemačkih kompanija bori s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta.
- Tisuće nepopunjenih radnih mjesta u njemačkom gospodarstvu uzrokovale su gubitak zemlje od više od 90 milijardi eura u prošloj godini, više od 2 posto njemačkog BDP-a, izjavio je zamjenik glavnog izvršnog direktora DIHK-a Achimu Dercksu.
Kritike upućene eksperimentu
Eksperiment je izazvao i brojne kritike.
Tvrtke koje sada sudjeluju u četverodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže stručnjak za tržište rada Enzo Weber, koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot projekata. Weber, koji inače provodi istraživanje +na Sveučilištu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja, ističe kako u eksperimentu sudjeluju tvrtke za koje je četverodnevni radni tjedan pozitivan, što je održava reprezentativni presjek gospodarstva.
- Osim toga, ne samo da bi se time skratilo radno vrijeme, već́ bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano s kraćim radnim vremenom, kaže Weber i objašnjava kako bi to najvjerojatnije rezultiralo intenziviranjem rada, piše Deutsche Welle.
Weber nije jedini koji sumnja u eksperiment.
Holger Schäfer iz Instituta za njemačko gospodarstvo također vjeruje da bi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna širom Njemačke bilo kontraproduktivno.
- Ono što može izgledati razumno s mikroekonomskog gledišta – na primjer, ako konkurenti sa četverodnevnim radnim tjednom mogu privući deficitarne radnike – nestaje kada se promatra s makroekonomskog gledišta. Ako sve tvrtke skrate radno vrijeme na kraju dolazi do deficita radnog vremena, kaže Schäfer.
