Roditelji, djeca, ali i zaposlenici škola i drugih nadležnih institucija, plašili su se brojnih prepreka vezanih za početak nove školske godine u vrijeme pandemije koronavirusa, ali zajedno su uspjeli uspostaviti sustav koji, za sada, funkcionira.

Okidač za traumu

Međutim, još jednoj važnoj komponenti treba posvetiti pažnju, a to je mentalno zdravlje učenika, ali i njihovih roditelja te onih koji rade s njima. Preporuka je da svaka osnovna i srednja škola ima najmanje jednog psihologa koji će raditi s učenicima i biti im pri ruci ukoliko se za tim ukaže potreba, piše Avaz.

"Imali smo i ranije krize, poput poplava, a tu je i rat, koji je ostavio posljedice na roditelje mnoge djece. Kroz transgeneracijsku traumu sigurno da se to onda transferira i na djecu. Ova današnja kriza starijim generacijama vraća ta loša sjećanja. Sigurno je da im to može biti okidač za dodatnu traumu. Posebno što sama ova kriza izaziva neizvjesnost, nesigurnost, ekonomske posljedice, a sve to utječe na ljude", kaže Goran Čerkez, član Kriznog stožera FBiH i pomoćnik federalnog ministra zdravstva.

Podsjeća da su svi bili primorani započeti borbu s nečim nepoznatim, s nevidljivim neprijateljem.

"I djeca osjećaju nesigurnost, smanjenje kontakta, i ona su doživjela “lock down”. U ovakvim situacijama psihološke intervencije ne traju samo u vrijeme krize, već i dugo nakon nje", ističe Čerkez.

Istog je mišljenja i Elma Omersoftić, psiholog i psihoterapeut “Transakcijske analize”, koja radi u dvije sarajevske osnovne škole. Ona naglašava da su pritisak od posebnih uvjeta školovanja i adaptacija poseban izvor stresa kod učenika.

"Zbog toga je vrlo važno da u doba pandemije djeca u školama imaju na raspolaganju psihologa koji će pomagati nastavnicima prepoznati promjene ponašanja kod učenika te pružati stručnu psihološku podršku kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje djece", smatra Omeraspahić.

Za vrijeme “lock downa”, u okviru sekundarne prevencije nasilja nad i među djecom, djeca i roditelji imali su na raspolaganju online psihološku podršku, a među učenicima je provedena anketa o tome kako se nose sa stresom u doba izolacije.

Stručni tretman

"Ispostavilo se da je online nastava izazvala veći stres kod učenika od 6. do 9. razreda nego sama pojava virusa COVID-19, upravo zbog nove situacije u školi kojoj su se morali prilagođavati. Anketa je pokazala da je adolescentima, koji u toj razvojnoj fazi imaju posebnu potrebu za socijalizacijom, teško pala izoliranost. I u normalnim uvjetima svaka škola treba psihologa, a posebno u ovakvoj situaciji", zaključila je ona.

Promjene u ponašanju

"Strah, povučenost, zabrinutost, depresivne reakcije, psihosomatske tegobe, agresivnost, buntovno ponašanje su stanja koja očekujemo da će se povećati općenito kod stanovništva, pa tako i djece i adolescenata. Neke od njihovih osnovnih potreba su ugrožene, poput slobode i druženja, što dovodi do toga da će djeca, kojoj je često teško verbalno izraziti nezadovoljstvo, to pokazivati promjenama u ponašanju", kazala je Omersoftić.