Sezonski konobari na Jadranu tijekom ljeta mogu samo od napojnica zaraditi oko 1.000 eura mjesečno, a među gostima se po darežljivosti posebno izdvajaju Nijemci i Austrijanci.
Turistička sezona svake godine privuče velik broj sezonskih radnika na hrvatsku obalu, a konobari su među onima koji svoju ugovorenu plaću mogu znatno povećati napojnicama.
Dvojica mladih Zagrepčana, Matija i Jan, koji ovoga ljeta rade kao konobari u Rovinju i na Krku, za N1 su ispričali kako im napojnice na mjesečnoj razini donesu otprilike još jednu prosječnu plaću.
Matija, koji radi u kafiću u Rovinju, kaže kako su gosti ove godine nešto manje darežljivi nego prošle sezone.
U principu, zaradim na napojnicama oko 1.000 eura mjesečno. Sve napojnice koje dobijemo na kraju smjene dijelimo na jednake iznose, ovisno o tome koliko nas radi u smjeni. Obično nas je četvero.
Najveća pojedinačna napojnica koju je dosad dobio iznosila je 13 eura, dok je njegov dnevni rekord, računajući kartično i gotovinsko plaćanje, bio 54 eura, piše N1.
Slična je situacija i kod Jana, koji sezonu provodi radeći na Krku. I u njegovu lokalu napojnice se zajednički prikupljaju te potom dijele zaposlenicima.
Dobije se kako koji dan, to ovisi o broju gostiju. Nije uvijek isto, ali na kraju mjeseca bude oko tisuću eura.
Nijemci i Austrijanci najdarežljiviji
Obojica konobara slažu se da među turistima najviše napojnica ostavljaju Nijemci, dok Matija uz njih izdvaja i Austrijance.
Domaći gosti, prema njegovu iskustvu, napojnice ostavljaju rjeđe, osim stalnih gostiju koji su zadovoljni uslugom. Posebno iskustvo, kaže, ima s talijanskim gostima.
Obično najviše daju Nijemci i Austrijanci, pogotovo kada su u većoj grupi. Domaći rijetko daju, osim onih koji redovno dolaze u kafić i za koje vidiš da im bude baš ugodno. Talijani su posebna priča. Skoro nikad ne ostave napojnicu. Neki su još pitali možemo li im zaokružiti račun na manje.
Jan također kaže kako su mu najdarežljiviji bili Nijemci. Njegove najveće pojedinačne napojnice kretale su se oko četiri ili pet eura, dok je jedna njegova kolegica od gostiju za jednim stolom dobila čak 30 eura.
Više od 52 milijuna eura napojnica
Koliko napojnice predstavljaju značajan dio prihoda zaposlenih u uslužnim djelatnostima pokazuju i podaci hrvatske Porezne uprave.
Tijekom prošle godine izdano je približno 12,9 milijuna računa s napojnicama, a njihov ukupni iznos dosegnuo je 52,6 milijuna eura. Prosječna napojnica tako je iznosila oko 4,05 eura po računu.
Najviše napojnica ostavlja se tijekom vrhunca turističke sezone. Samo u srpnju evidentirano ih je približno 10,8 milijuna eura, a u kolovozu gotovo 11,2 milijuna eura. Ta dva mjeseca zajedno činila su oko 42 posto svih evidentiranih napojnica tijekom godine.
Od početka 2024. godine napojnice su uključene u sustav fiskalizacije, zbog čega ih gosti, osim u gotovini, mogu ostavljati i prilikom kartičnog plaćanja. Na pojedinim POS uređajima pritom su ponuđeni unaprijed određeni postotci napojnice, primjerice pet, deset ili 15 posto vrijednosti računa.
U Hrvatskoj napojnica nije obvezna, a njezina visina ovisi o vrsti usluge i navikama gosta. U restoranima se često ostavlja oko deset posto računa, dok se u kafićima iznos najčešće jednostavno zaokružuje.
Turistička sezona svake godine privuče velik broj sezonskih radnika na hrvatsku obalu, a konobari su među onima koji svoju ugovorenu plaću mogu znatno povećati napojnicama.
Dvojica mladih Zagrepčana, Matija i Jan, koji ovoga ljeta rade kao konobari u Rovinju i na Krku, za N1 su ispričali kako im napojnice na mjesečnoj razini donesu otprilike još jednu prosječnu plaću.
Matija, koji radi u kafiću u Rovinju, kaže kako su gosti ove godine nešto manje darežljivi nego prošle sezone.
U principu, zaradim na napojnicama oko 1.000 eura mjesečno. Sve napojnice koje dobijemo na kraju smjene dijelimo na jednake iznose, ovisno o tome koliko nas radi u smjeni. Obično nas je četvero.
Najveća pojedinačna napojnica koju je dosad dobio iznosila je 13 eura, dok je njegov dnevni rekord, računajući kartično i gotovinsko plaćanje, bio 54 eura, piše N1.
Slična je situacija i kod Jana, koji sezonu provodi radeći na Krku. I u njegovu lokalu napojnice se zajednički prikupljaju te potom dijele zaposlenicima.
Dobije se kako koji dan, to ovisi o broju gostiju. Nije uvijek isto, ali na kraju mjeseca bude oko tisuću eura.
Nijemci i Austrijanci najdarežljiviji
Obojica konobara slažu se da među turistima najviše napojnica ostavljaju Nijemci, dok Matija uz njih izdvaja i Austrijance.
Domaći gosti, prema njegovu iskustvu, napojnice ostavljaju rjeđe, osim stalnih gostiju koji su zadovoljni uslugom. Posebno iskustvo, kaže, ima s talijanskim gostima.
Obično najviše daju Nijemci i Austrijanci, pogotovo kada su u većoj grupi. Domaći rijetko daju, osim onih koji redovno dolaze u kafić i za koje vidiš da im bude baš ugodno. Talijani su posebna priča. Skoro nikad ne ostave napojnicu. Neki su još pitali možemo li im zaokružiti račun na manje.
Jan također kaže kako su mu najdarežljiviji bili Nijemci. Njegove najveće pojedinačne napojnice kretale su se oko četiri ili pet eura, dok je jedna njegova kolegica od gostiju za jednim stolom dobila čak 30 eura.
Više od 52 milijuna eura napojnica
Koliko napojnice predstavljaju značajan dio prihoda zaposlenih u uslužnim djelatnostima pokazuju i podaci hrvatske Porezne uprave.
Tijekom prošle godine izdano je približno 12,9 milijuna računa s napojnicama, a njihov ukupni iznos dosegnuo je 52,6 milijuna eura. Prosječna napojnica tako je iznosila oko 4,05 eura po računu.
Najviše napojnica ostavlja se tijekom vrhunca turističke sezone. Samo u srpnju evidentirano ih je približno 10,8 milijuna eura, a u kolovozu gotovo 11,2 milijuna eura. Ta dva mjeseca zajedno činila su oko 42 posto svih evidentiranih napojnica tijekom godine.
Od početka 2024. godine napojnice su uključene u sustav fiskalizacije, zbog čega ih gosti, osim u gotovini, mogu ostavljati i prilikom kartičnog plaćanja. Na pojedinim POS uređajima pritom su ponuđeni unaprijed određeni postotci napojnice, primjerice pet, deset ili 15 posto vrijednosti računa.
U Hrvatskoj napojnica nije obvezna, a njezina visina ovisi o vrsti usluge i navikama gosta. U restoranima se često ostavlja oko deset posto računa, dok se u kafićima iznos najčešće jednostavno zaokružuje.
