"Što ima nova?”, postala je česta uzrečica korisnicima glasovnih asistenata zahvaljujući kojima je medijskim izdavačima otvoren novi kanal do kupaca. Istovremeno, međutim, raste zabrinutost zbog sve većeg utjecaja tehnoloških platformi u medijima.

Uređaji poput Alexe, Google Homea i Apple HomePoda sve više donose nove vijesti i sažetke te nude korisnicima opciju dubljih analiza i vijesti. Oni to jedino trebaju zatražiti.

Novinskim organizacijama koje teško opstaju na tržištu, glas može postati novi kanal povezivanja s korisnicima koji traže dopune ili određene informacije na zahtjev.

BBC, Washington Post i američki nacionalni radio NPR razvili su vještine digitalnih asistenata koji korisnicima omogućuju slušanje ažuriranih ili drugih novinskih izvješća.

Glasovni asistenti su potencijalno bogat teren novinskim organizacijama, rekao je Damian Radcliffe, profesor novinarstva sa Sveučilišta Oregon.

Glasovni asistenti koriste se umjesto radijskih ili televizijskih vijesti na zahtjev.

Novinskim organizacijama "ove tehnologije stvaraju nove načine privlačenja novinske publike", izjavio je Radcliffe.

Istraživanje Adobe Analyticsa otkrilo je da 32% američkih kućanstava koristi glasovne asistente, pri čemu ih većina to čini na dnevnoj bazi.

Prema izvješću Edison Reasearcha, 77% korisnika reklo je da su vijesti važan razlog zbog kojeg imaju glasovnog asistenta.

Odvojena studija Reutersovog instituta na Oxfordu provedena među potrošačima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Južnoj Koreji, pokazala je da 43% ispitanih koristi glasovne asistente za "pristup najnovijim vijestima".

Uloga uredništva?

Greg Sterling, analitičar tehnologije i urednik na blogu Search Engine Land, rekao je da su potrošači zadovoljni glasovnom potragom kao odrazom poboljšanja temeljne tehnologije, kao i uslugama na zahtjev poput Netflixa ili podcasta.

Mnoge novinske organizacije koje su izgubile čitatelje prelaskom u digitalno doba vide ovo kao priliku, rekao je Sterling.

Brojne novine su samo promatrale kako gube čitateljstvo, a sada žele ponovno doći ispred svih, dodao je.


Washington Post, u vlasništvu osnivača Amazona Jeffa Bezosa, nudi ažuriranja Alexe pa korisnici kako bi čuli prijelomne vijesti mogu pitati: "Alexa, koje su moje obavijesti?” ili "Alexa, što sam propustio?”.

Medijski analitičar na institutu Poytneru Rick Edmonds tvrdi da se glasovno dostavljene vijesti možda neće brzo isplatiti, ali da "novinske organizacije vide to kao način širenja publike".

Etička pitanja

Pridavanjem veće uloge tehnološkim platformama u dostavi vijesti, raste broj etičkih i legalnih pitanja, rekao je Tim Hwang, direktor harvardske inicijative za etičko upravljanje umjetnom inteligencijom.

Platforma se stavlja u ulogu kustosa na vrlo jasan način, rekao je Hwang.

Hwang dodaje kako da bi se glasovni uređaji mogli teže suočiti s prepoznavanjem vjerodostojnosti izvora određenih novinskih izvještaja.

Odakle stižu vijesti, to je zanimljivo pitanje, rekao je.

Reporteri bez granica se pitaju hoće li to značiti davanje tehnološkim tvrtkama više moći u izboru dostavljanja vijesti i boje se kako bi se time pojačala netrasparentnosti i neplaćanje distribucije već postojećih medijskih sadržaja.

Radcliffe je rekao da "su tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona i Applea već neko vrijeme digitalni 'vratari' vijesti". Naglašava da tvrtke trebaju biti transparentnije kada je u pitanju izbor vijesti i izvora.

Nije dovoljno reći 'nismo medijska kuća' ako distribuirate sadržaj i donosite odluke o distribuciji, dodao je.

Većina ažuriranja uključuje izvještaje u radijskom stilu. No, poveznica s vijestima može biti transformirana u sintetičke glasove poput onih iz Alexe i Googlea.

Brojni glasovi stvoreni su po uzoru na pouzdanog prijatelja što se razlikuje od uloge spikera, rekla je Judith Donath, istraživačica i savjetnica na harvardskom Berkman Klein Centru, koja piše knjigu o tehnologiji, povjerenju i prevari.

Donat je rekla da je moguće zamisliti da računalno generirani glasovi ponude emocije i tonalitet koji ljudi očekuju, ali to otvara delikatna pitanja.

Jesmo li zadovoljni glasovnim vijestima koje sadrže emocionalni odgovor na tragediju ili sretan događaj, ako je emocija programirana?, pita se Donat.

(Hina)