Europa je u 2018. uložila 27 milijardi eura u nove vjetroelektrane, čime će se finansirati rekordna količina novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra, ukazuje na to najnoviji godišnji izvještaj WindEuropea 'Financiranje i investicijski trendovi'.
Uloženi iznos sličan je kao i u prethodnim godinama, no zahvaljujući smanjenju troškova, osobito offshore vjetroelektranama (priobalnih), financirat će se rekordnih 16,7 gigavati (GW) novih kapaciteta. Danas, inače, jedan megavat (MW) novih kapaciteta onshore vjetroelektrana (na kopnu) zahtijeva 1,4 milijuna eura kapitalnih izdataka, dok je u 2015. to bilo dva milijuna eura. S druge strane, 1 MW novih offshore vjetroektrana zahtijeva 2,5 milijuna eura ulaganja, u usporedbi s 4,5 milijuna eura koliko je to bilo u 2015. godini, prenosi SEEbiz.
Najveći dio budućih novih kapaciteta koji su najavljeni prošle godine odnose se na onshore vjetroelektrane: 12,5 GW (offshore elektrane 4,2 GW). Pritom se u izvještaju ističe da su sjeverna i zapadna Evropa još uvijek zaslužne za većinu novih ulaganja - Velika Britanija je bila najveći investitor, uglavnom u offshore vjetroelektrane, a odmah iza nje Švedska. Ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi su, iznosila tek četiri posto od ukupnog iznosa. Dodatnih 24,1 milijardi eura uloženo je u akviziciju vjetroelektrana, uključujući projekte koji su u razvoju i tvrtke uključene u industriju vjetra, što je mnogo više nego prethodnih godina.
''Energija vjetra zauzela je 60 posto svih novih ulaganja u kapacitete za proizvodnje električne energije u Europi prošle godine. I to je bila rekordna godina za količinu instaliranih novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra. Smanjenje troškova znači da investitori sada dobivaju više MW po euru koji ulažu. No Europa mora nastaviti ulagati značajna sredstva u energiju vjetra ako želi ostvariti zadani cilj od 32 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Novac postoji, no nema dovoljno isplativih projekata'', istaknuo je Giles Dickson, direktor WindEurope.
Naglasio je da i dalje postoje problemi, a jedan od njih je nedostatak promicanja planova vlada o obnovljivim izvorima energije. Nacionalni energetski planovi, dodao je, koji svjetlo dana moraju ugledati ove godine ključni su za rješavanje tog problema. Ako su jasni i ambiciozni, poručuje Dickson, omogućit će i realizaciju projekata.
Uloženi iznos sličan je kao i u prethodnim godinama, no zahvaljujući smanjenju troškova, osobito offshore vjetroelektranama (priobalnih), financirat će se rekordnih 16,7 gigavati (GW) novih kapaciteta. Danas, inače, jedan megavat (MW) novih kapaciteta onshore vjetroelektrana (na kopnu) zahtijeva 1,4 milijuna eura kapitalnih izdataka, dok je u 2015. to bilo dva milijuna eura. S druge strane, 1 MW novih offshore vjetroektrana zahtijeva 2,5 milijuna eura ulaganja, u usporedbi s 4,5 milijuna eura koliko je to bilo u 2015. godini, prenosi SEEbiz.
Najveći dio budućih novih kapaciteta koji su najavljeni prošle godine odnose se na onshore vjetroelektrane: 12,5 GW (offshore elektrane 4,2 GW). Pritom se u izvještaju ističe da su sjeverna i zapadna Evropa još uvijek zaslužne za većinu novih ulaganja - Velika Britanija je bila najveći investitor, uglavnom u offshore vjetroelektrane, a odmah iza nje Švedska. Ulaganja u srednjoj i istočnoj Europi su, iznosila tek četiri posto od ukupnog iznosa. Dodatnih 24,1 milijardi eura uloženo je u akviziciju vjetroelektrana, uključujući projekte koji su u razvoju i tvrtke uključene u industriju vjetra, što je mnogo više nego prethodnih godina.
''Energija vjetra zauzela je 60 posto svih novih ulaganja u kapacitete za proizvodnje električne energije u Europi prošle godine. I to je bila rekordna godina za količinu instaliranih novih kapaciteta za proizvodnju energije vjetra. Smanjenje troškova znači da investitori sada dobivaju više MW po euru koji ulažu. No Europa mora nastaviti ulagati značajna sredstva u energiju vjetra ako želi ostvariti zadani cilj od 32 posto obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Novac postoji, no nema dovoljno isplativih projekata'', istaknuo je Giles Dickson, direktor WindEurope.
Naglasio je da i dalje postoje problemi, a jedan od njih je nedostatak promicanja planova vlada o obnovljivim izvorima energije. Nacionalni energetski planovi, dodao je, koji svjetlo dana moraju ugledati ove godine ključni su za rješavanje tog problema. Ako su jasni i ambiciozni, poručuje Dickson, omogućit će i realizaciju projekata.
