Kineski je izvoz lani u prosincu zabilježio najveći pad u posljednje dvije godine, a neočekivano se smanjio i uvoz, što ukazuje na daljnje slabljenje drugog po veličini svjetskog gospodarstva, dok je politički osjetljiv trgovinski suficit s SAD-om u cijeloj prošloj godini dosegnuo rekordnu razinu.
Izvoz je u prosincu neočekivano pao za 4,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, pri čemu je potražnja oslabjela na većini kineskih velikih izvoznih tržišta. Zabilježen je i šokantan pad uvoza, za 7,6 posto, što je najviše još od srpnja 2016. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni službeni podaci.
"Izvoz je pao više od očekivanog, s obzirom na to da se globalni rast ublažio, a uteg američkih carina pojačao. Uvoz je također naglo pao zbog hlađenja domaće potražnje. Očekujemo da će i izvoz i uvoz ostati slabi u nadolazećim kvartalima", stoji u izvješću Capital Economicsa.
Slabija kineska domaća potražnja osjeća se diljem svijeta
Slabija kineska domaća potražnja već se osjeća diljem svijeta. Usporena je prodaja raznih proizvoda, od iPhonea do automobila, što je već izazvalo upozorenja Applea i Jaguar Land Rovera o ciljanoj dobiti.
Sumorna prosinačka izvješća o trgovinskoj razmjeni ukazuju da je kinesko gospodarstvo prema kraju 2018. izgubilo polet, unatoč nizu vladinih mjera za poticanje rasta, koje su uključivale i veću infrastrukturnu potrošnju i niže poreze. Neki analitičari već su počeli nagađati kako će Peking možda morati ubrzati i intenzivirati svoje mjere stimuliranja gospodarstva ove godine, budući da se u prosincu u tvornicama smanjila aktivnost.
U cijeloj 2018. ukupan izvoz Kine porastao je 9,9 posto, što je najbrža stopa rasta izvoza u posljednjih sedam godina, na 2480 milijardi dolara. Istodobno, uvoz je porastao 15,8 posto, tako da je trgovinski višak u razmjeni sa svijetom dosegnuo 351,8 milijardi dolara.
Rekordan suficit s SAD-om
Dodatna briga je i podatak da je Kina u 2018. godini ostvarila dosad najveći trgovinski suficit s SAD-om jer bi to moglo potaknuti američkog predsjednika Donalda Trumpa da pojača pritisak u trgovinskom sporu s Pekingom.
Kineski politički osjetljiv suficit s SAD-om porastao je za 17,2 posto na 323,32 milijarde dolara prošle godine. Usporedbe radi, u 2017. godini taj je suficit iznosio 275,8 milijardi dolara.
Taj višak u trgovinskoj razmjeni s SAD-om posljedica je rasta kineskog izvoza u SAD u 2018. za 11 posto i stagnacije uvoza.
Veliki kineski trgovinski suficit s SAD-om dugo vremena je bolna točka Washingtona, koji zahtijeva od Pekinga da poduzme korake kako bi ga smanjio. SAD je prošle godine uveo uvozne carine na stotine milijardi dolara vrijednu kinesku robu te je zaprijetio dodatnim mjerama u slučaju da Peking ne promijeni svoju praksu po pitanju industrijskih subvencija i intelektualnog vlasništva. Kina je uzvratila svojim mjerama.
Izvoz je u prosincu neočekivano pao za 4,4 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije, pri čemu je potražnja oslabjela na većini kineskih velikih izvoznih tržišta. Zabilježen je i šokantan pad uvoza, za 7,6 posto, što je najviše još od srpnja 2016. godine, pokazuju u ponedjeljak objavljeni službeni podaci.
"Izvoz je pao više od očekivanog, s obzirom na to da se globalni rast ublažio, a uteg američkih carina pojačao. Uvoz je također naglo pao zbog hlađenja domaće potražnje. Očekujemo da će i izvoz i uvoz ostati slabi u nadolazećim kvartalima", stoji u izvješću Capital Economicsa.
Slabija kineska domaća potražnja osjeća se diljem svijeta
Slabija kineska domaća potražnja već se osjeća diljem svijeta. Usporena je prodaja raznih proizvoda, od iPhonea do automobila, što je već izazvalo upozorenja Applea i Jaguar Land Rovera o ciljanoj dobiti.
Sumorna prosinačka izvješća o trgovinskoj razmjeni ukazuju da je kinesko gospodarstvo prema kraju 2018. izgubilo polet, unatoč nizu vladinih mjera za poticanje rasta, koje su uključivale i veću infrastrukturnu potrošnju i niže poreze. Neki analitičari već su počeli nagađati kako će Peking možda morati ubrzati i intenzivirati svoje mjere stimuliranja gospodarstva ove godine, budući da se u prosincu u tvornicama smanjila aktivnost.
U cijeloj 2018. ukupan izvoz Kine porastao je 9,9 posto, što je najbrža stopa rasta izvoza u posljednjih sedam godina, na 2480 milijardi dolara. Istodobno, uvoz je porastao 15,8 posto, tako da je trgovinski višak u razmjeni sa svijetom dosegnuo 351,8 milijardi dolara.
Rekordan suficit s SAD-om
Dodatna briga je i podatak da je Kina u 2018. godini ostvarila dosad najveći trgovinski suficit s SAD-om jer bi to moglo potaknuti američkog predsjednika Donalda Trumpa da pojača pritisak u trgovinskom sporu s Pekingom.
Kineski politički osjetljiv suficit s SAD-om porastao je za 17,2 posto na 323,32 milijarde dolara prošle godine. Usporedbe radi, u 2017. godini taj je suficit iznosio 275,8 milijardi dolara.
Taj višak u trgovinskoj razmjeni s SAD-om posljedica je rasta kineskog izvoza u SAD u 2018. za 11 posto i stagnacije uvoza.
Veliki kineski trgovinski suficit s SAD-om dugo vremena je bolna točka Washingtona, koji zahtijeva od Pekinga da poduzme korake kako bi ga smanjio. SAD je prošle godine uveo uvozne carine na stotine milijardi dolara vrijednu kinesku robu te je zaprijetio dodatnim mjerama u slučaju da Peking ne promijeni svoju praksu po pitanju industrijskih subvencija i intelektualnog vlasništva. Kina je uzvratila svojim mjerama.
