Kineski predsjednik Xi Jinping u utorak se u razgovoru s ruskim premijerom založio za snažnija međusobna ulaganja i potvrdio predanost Pekinga unapređenju veza unatoč "turbulentnim" vanjskim okolnostima, izvijestili su kineski državni mediji.
Xi se sastao s premijerom Mihailom Mišustinom u Pekingu u Velikoj vijećnici naroda, dan nakon što se kineski premijer Li Qiang sastao s Mišustinom u Hangzhouu. Tom je prilikom Li izjavio da Kina želi ojačati suradnju s Rusijom i braniti zajedničke sigurnosne interese.
"Strateški izbor" suradnje s Moskvom
Kremlj je istaknuo značaj Mišustinova posjeta u vrijeme kada je Rusija pod snažnim zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini i nastoji zaustaviti nedavno usporavanje trgovine s Kinom. "Odnosi Kine i Rusije zadržali su smjer prema razvoju više razine i kvalitete, stalno napredujući unatoč turbulentnom vanjskom okruženju", rekao je Xi Mišustinu, prema državnoj televiziji CCTV.
"Zaštita, konsolidacija i razvoj odnosa Kine i Rusije strateški je izbor za obje strane", rekao je Xi. Istaknuo je industrije poput energetike, poljoprivrede, zrakoplovstva, digitalnog gospodarstva i zelenog razvoja u kojima bi dvije zemlje mogle unaprijediti suradnju i poticati nove metode gospodarskog rasta.
Mišustin je rekao da je važno da obje strane nastave stvarati povoljne uvjete za privlačenje međusobnih ulaganja i podršku zajedničkim projektima, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS. Xi i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su partnerstvo "bez ograničenja" u veljači 2022., nekoliko dana prije nego što je Putin poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu.
Od tada se Rusija okrenula Kini kako bi ublažila utjecaj sankcija, ističući rekordnu trgovinu, povećana plaćanja u juanima i produbljivanje energetske suradnje. Međutim, bilateralna trgovina posljednjih je mjeseci pala jer se Kina suočava s rastućim pritiskom SAD-a zbog trgovine i tehnologije.
Trgovina i energija pod pritiskom Zapada
Kineski državni naftni divovi obustavili su kupnju ruske nafte putem mora nakon američkih sankcija Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim moskovskim naftnim tvrtkama, izvijestio je Reuters prošlog mjeseca.
U zajedničkom priopćenju objavljenom na web-stranici ruske vlade u utorak, obje zemlje složile su se "ojačati suradnju u svim sferama i na odgovarajući način odgovoriti na vanjske izazove". Rusija je također potvrdila privrženost načelu "jedne Kine" i protivljenje "neovisnosti Tajvana".
Kina smatra demokratski vladani Tajvan dijelom svog teritorija. Tajvanska vlada odbacuje tvrdnje Pekinga i kaže da samo narod tog otoka može odlučivati o svojoj budućnosti.
Xi se sastao s premijerom Mihailom Mišustinom u Pekingu u Velikoj vijećnici naroda, dan nakon što se kineski premijer Li Qiang sastao s Mišustinom u Hangzhouu. Tom je prilikom Li izjavio da Kina želi ojačati suradnju s Rusijom i braniti zajedničke sigurnosne interese.
"Strateški izbor" suradnje s Moskvom
Kremlj je istaknuo značaj Mišustinova posjeta u vrijeme kada je Rusija pod snažnim zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini i nastoji zaustaviti nedavno usporavanje trgovine s Kinom. "Odnosi Kine i Rusije zadržali su smjer prema razvoju više razine i kvalitete, stalno napredujući unatoč turbulentnom vanjskom okruženju", rekao je Xi Mišustinu, prema državnoj televiziji CCTV.
"Zaštita, konsolidacija i razvoj odnosa Kine i Rusije strateški je izbor za obje strane", rekao je Xi. Istaknuo je industrije poput energetike, poljoprivrede, zrakoplovstva, digitalnog gospodarstva i zelenog razvoja u kojima bi dvije zemlje mogle unaprijediti suradnju i poticati nove metode gospodarskog rasta.
Mišustin je rekao da je važno da obje strane nastave stvarati povoljne uvjete za privlačenje međusobnih ulaganja i podršku zajedničkim projektima, prema ruskoj novinskoj agenciji TASS. Xi i ruski predsjednik Vladimir Putin potpisali su partnerstvo "bez ograničenja" u veljači 2022., nekoliko dana prije nego što je Putin poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu.
Od tada se Rusija okrenula Kini kako bi ublažila utjecaj sankcija, ističući rekordnu trgovinu, povećana plaćanja u juanima i produbljivanje energetske suradnje. Međutim, bilateralna trgovina posljednjih je mjeseci pala jer se Kina suočava s rastućim pritiskom SAD-a zbog trgovine i tehnologije.
Trgovina i energija pod pritiskom Zapada
Kineski državni naftni divovi obustavili su kupnju ruske nafte putem mora nakon američkih sankcija Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim moskovskim naftnim tvrtkama, izvijestio je Reuters prošlog mjeseca.
U zajedničkom priopćenju objavljenom na web-stranici ruske vlade u utorak, obje zemlje složile su se "ojačati suradnju u svim sferama i na odgovarajući način odgovoriti na vanjske izazove". Rusija je također potvrdila privrženost načelu "jedne Kine" i protivljenje "neovisnosti Tajvana".
Kina smatra demokratski vladani Tajvan dijelom svog teritorija. Tajvanska vlada odbacuje tvrdnje Pekinga i kaže da samo narod tog otoka može odlučivati o svojoj budućnosti.
