Većina ljudi ne može ostati imuna na zrake Sunca i pozitivnu energiju koju prenose čim se ukažu, a ukoliko je pritom u pitanju i godišnje doba poput proljeća i ljeta koja sa sobom nose i mnoštvo novih mogućnosti i aktivnosti, tim bolje. Na kraju svakog jesensko-zimskog perioda koji podrazumijeva mračne i kratke dane, s veseljem iščekujemo prve zrake Sunca, koje kao da svake godine iznova naučimo cijeniti. No jeste li se ikada zapitali kako bi svijet i naši životi izgledali da nema Sunca?
Prva i osnovna stvar koju nam Sunce omogućuje jest snaga i energija za ustajanje iz kreveta i početak svakog novog dana. Ono pomaže jačanju naših kosti pomoću vitamina D koji se stvara u tijelu prilikom izlaganja njegovim zrakama, ali i pomaže u borbi protiv prolaznih i sezonskih valova depresije. Drugim riječima, bez Sunca bismo bili uspavani slabići s psihološkim problemima, no to je tek početak ono što bi se promijenilo na planetu, navodi portal Science.
Sam planet bi poprimio potpuno drugačije i neprepoznatljive karakteristike, od kojih bismo prvo primjetili mračno i hladno okruženje. Iako ne osjećamo Zemljinu rotaciju, ona je itekako bitna u izmjenama dana i noći. Kada bi nestalo Sunca, na Zemlji bi nastao mrak u roku 8.5 minuta, koliko je potrebni Sunčevoj svjetlosti da dođe do Zemlje.
Hladnoća bi nastupila u nešto sporijem vremenskom intervalu, no njeni učinci bili bi puno teže podnošljivi većini ljudi. Temperatura na planetu spustila bi se na -17.8°C u roku od tjedan dana, što bi i dalje bilo nedovoljno da onemogući ljudima i ostalim živim oblicima život na zemlji, barem privremeno.
Nedostatak Sunca znači i neodvijanje fotosinteze, procesa kojim biljke pretvaraju Sunčevu svjetlost u energiju, a to znači i postepeno smanjivanje uvjeta za život na Zemlji. Biljke koje ne obavljaju fotosintezu izgubile bi svoja hranjiva svojstva, zbog čega bi životinje biljojedi ostale bez potencijalne hrane. Inače, bilo bi potrebno godinu dana da se temperatura na površini Zemlje spusti na -73.3°C, što bi za većinu oblika života, uključujući i ljudske, bila nepodnošljiva temperatura za nastavak života.
Najveći utjecaj nestanka Sunca odrazio bi se u svemiru i prostorima u koje ljudsko oko ne može doprijeti. Rotirajući se oko svoje osi, Zemlja istovremeno kruži i oko Sunca, koje svojom gravitacijskom silom na okupu drži sve planete u našem solarnom sustavu. Gravitacija omogućuje Zemlji da neprekidno kruži oko nje, a bez gravitacije, naš i svi ostali planeti jednostavno bi se „razbježali“ po svemiru. To bi sa sobom donijelo nove opasnosti te mogućnosti sudara sa kometima, meteorima ili čak drugima planetima.
Scenarij u kojem bi Sunce na tjedan dana uzelo godišnji odmor i ostavilo Zemljane da se u međuvremenu snalaze kako znaju zvuči zaista zastrašujuće i nimalo poželjno, pa se prilikom promišljanja o njemu i nekoliko jesensko-zimskih mjeseci s tek pokojom zrakom Sunca ne čini uopće toliko loše. (dnevnik.hr)
Prva i osnovna stvar koju nam Sunce omogućuje jest snaga i energija za ustajanje iz kreveta i početak svakog novog dana. Ono pomaže jačanju naših kosti pomoću vitamina D koji se stvara u tijelu prilikom izlaganja njegovim zrakama, ali i pomaže u borbi protiv prolaznih i sezonskih valova depresije. Drugim riječima, bez Sunca bismo bili uspavani slabići s psihološkim problemima, no to je tek početak ono što bi se promijenilo na planetu, navodi portal Science.
Sam planet bi poprimio potpuno drugačije i neprepoznatljive karakteristike, od kojih bismo prvo primjetili mračno i hladno okruženje. Iako ne osjećamo Zemljinu rotaciju, ona je itekako bitna u izmjenama dana i noći. Kada bi nestalo Sunca, na Zemlji bi nastao mrak u roku 8.5 minuta, koliko je potrebni Sunčevoj svjetlosti da dođe do Zemlje.
Hladnoća bi nastupila u nešto sporijem vremenskom intervalu, no njeni učinci bili bi puno teže podnošljivi većini ljudi. Temperatura na planetu spustila bi se na -17.8°C u roku od tjedan dana, što bi i dalje bilo nedovoljno da onemogući ljudima i ostalim živim oblicima život na zemlji, barem privremeno.
Nedostatak Sunca znači i neodvijanje fotosinteze, procesa kojim biljke pretvaraju Sunčevu svjetlost u energiju, a to znači i postepeno smanjivanje uvjeta za život na Zemlji. Biljke koje ne obavljaju fotosintezu izgubile bi svoja hranjiva svojstva, zbog čega bi životinje biljojedi ostale bez potencijalne hrane. Inače, bilo bi potrebno godinu dana da se temperatura na površini Zemlje spusti na -73.3°C, što bi za većinu oblika života, uključujući i ljudske, bila nepodnošljiva temperatura za nastavak života.
Najveći utjecaj nestanka Sunca odrazio bi se u svemiru i prostorima u koje ljudsko oko ne može doprijeti. Rotirajući se oko svoje osi, Zemlja istovremeno kruži i oko Sunca, koje svojom gravitacijskom silom na okupu drži sve planete u našem solarnom sustavu. Gravitacija omogućuje Zemlji da neprekidno kruži oko nje, a bez gravitacije, naš i svi ostali planeti jednostavno bi se „razbježali“ po svemiru. To bi sa sobom donijelo nove opasnosti te mogućnosti sudara sa kometima, meteorima ili čak drugima planetima.
Scenarij u kojem bi Sunce na tjedan dana uzelo godišnji odmor i ostavilo Zemljane da se u međuvremenu snalaze kako znaju zvuči zaista zastrašujuće i nimalo poželjno, pa se prilikom promišljanja o njemu i nekoliko jesensko-zimskih mjeseci s tek pokojom zrakom Sunca ne čini uopće toliko loše. (dnevnik.hr)
