Svijet je postao znatno manje mirno mjesto u odnosu na čitavo proteklo desetljeće, pokazuje globalni indeks mira, koji je objavio Institut za gospodarstvo i mir.
U opširnom izvješću 163 države rangirane su na temelju 23 faktora, među kojima su stopa ubojstava, politički teror, odnosi sa susjednim zemljama i uključenost u međudržavne sukobe, ali i trgovine, kulture, gospodarstva te politike.
U odnosu na prošlu godinu svijet je postao nesigurnije mjesto za 0,27 posto, a čak 92 države su nazadovale, dok je njih 71 napredovalo, prenosi tportal rezultate izvješća.
Najopasnija država na svijetu i dalje je Sirija koja posljednje mjesto na ovom popisu drži već pet godina. Slijede je Afganistan, Južni Sudan, Irak, Somalija, Jemen i Libija, a među najopasnijim mjestima našla se i Turska koja je u posljednjih godinu dana zbog posljedica vojnog puča i blizine sirijskog ratišta nazadovala za tri mjesta, piše N1.
SAD se prema indeksu sigurnosti nalaze tek na 121. mjestu što ih svrstava na samo dno zemalja s osrednjom sigurnošću, dok se Rusija nalazi na 154. mjestu popisa što je svrstava u zonu zemalja s vrlo niskom sigurnošću.
Najmiroljubivija zemlja je i nadalje Island koji se na tronu najsigurnijih zemalja nalazi već desetu godinu zaredom, a slijede ga Novi Zeland, Austrija, Portugal te Danska. Inače, većina europskih zemalja pronašla je svoje mjesto na indeksu sigurnosti u zonama s vrlo viskom stupnjem sigurnosti, a prate ih države s ostalih kontinenata poput Australije, Singapura, Japana, Butana i Mauricijusa.
Jedan dio europskih zemalja podbacio je po pitanju sigurnosti zbog unutarnjih sukoba, političke nestabilnosti i narušenih odnosa sa susjedima, a autori indeksa upozoravaju kako su države Zapadne Europe po prvi put u povijesti mjerenja nazadovale, osobito Španjolska koja se na ljestvici spustila za čak 10 mjesta što je rezultat spomenutih političkih tenzija u Kataloniji i utjecaja terorizma.
Od 163 države s popisa, Hrvatska se nalazi na 27. mjestu što je skok za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, a poboljšanja su zabilježile Makedonija, Crna Gora, Slovačka, Albanija, Srbija i Rumunjska.
Najveće nazadovanje u regiji bilježi susjedna Bosna i Hercegovina koja je s prošlogodišnjeg 84. pala na 89. mjesto. Srbija se popela sa 56. na 54. mjesto, dok je Slovenija s prošlogodišnjeg 7. mjesta pala na ljestvici za četiri mjesta.
Stručnjaci koji su radili na ovom dokumentu naglašavaju da je ovaj indeks važan jer utječe na sve segmente jedne države, a posebno na gospodarstvo.
U opširnom izvješću 163 države rangirane su na temelju 23 faktora, među kojima su stopa ubojstava, politički teror, odnosi sa susjednim zemljama i uključenost u međudržavne sukobe, ali i trgovine, kulture, gospodarstva te politike.
U odnosu na prošlu godinu svijet je postao nesigurnije mjesto za 0,27 posto, a čak 92 države su nazadovale, dok je njih 71 napredovalo, prenosi tportal rezultate izvješća.
Najopasnija država na svijetu i dalje je Sirija koja posljednje mjesto na ovom popisu drži već pet godina. Slijede je Afganistan, Južni Sudan, Irak, Somalija, Jemen i Libija, a među najopasnijim mjestima našla se i Turska koja je u posljednjih godinu dana zbog posljedica vojnog puča i blizine sirijskog ratišta nazadovala za tri mjesta, piše N1.
SAD se prema indeksu sigurnosti nalaze tek na 121. mjestu što ih svrstava na samo dno zemalja s osrednjom sigurnošću, dok se Rusija nalazi na 154. mjestu popisa što je svrstava u zonu zemalja s vrlo niskom sigurnošću.
Najmiroljubivija zemlja je i nadalje Island koji se na tronu najsigurnijih zemalja nalazi već desetu godinu zaredom, a slijede ga Novi Zeland, Austrija, Portugal te Danska. Inače, većina europskih zemalja pronašla je svoje mjesto na indeksu sigurnosti u zonama s vrlo viskom stupnjem sigurnosti, a prate ih države s ostalih kontinenata poput Australije, Singapura, Japana, Butana i Mauricijusa.
Jedan dio europskih zemalja podbacio je po pitanju sigurnosti zbog unutarnjih sukoba, političke nestabilnosti i narušenih odnosa sa susjedima, a autori indeksa upozoravaju kako su države Zapadne Europe po prvi put u povijesti mjerenja nazadovale, osobito Španjolska koja se na ljestvici spustila za čak 10 mjesta što je rezultat spomenutih političkih tenzija u Kataloniji i utjecaja terorizma.
Od 163 države s popisa, Hrvatska se nalazi na 27. mjestu što je skok za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, a poboljšanja su zabilježile Makedonija, Crna Gora, Slovačka, Albanija, Srbija i Rumunjska.
Najveće nazadovanje u regiji bilježi susjedna Bosna i Hercegovina koja je s prošlogodišnjeg 84. pala na 89. mjesto. Srbija se popela sa 56. na 54. mjesto, dok je Slovenija s prošlogodišnjeg 7. mjesta pala na ljestvici za četiri mjesta.
Stručnjaci koji su radili na ovom dokumentu naglašavaju da je ovaj indeks važan jer utječe na sve segmente jedne države, a posebno na gospodarstvo.
