Smokva je jedno od najzahvalnijih stabala koje možete imati u dvorištu, daje slatke plodove, ne traži previše, a prizor zrele smokve u ljetnom danu je nešto zaista predivno.
Ali baš zato što djeluje "samoodrživo", mnogi prave grešku koja je može oslabiti, pa čak i uništiti plodove.
Ne dirajte smokvu kad joj nije vrijeme
Najveća greška koju ljudi prave jeste orezivanje smokve u pogrešno vrijeme.
Smokva se ne orezuje tijekom proljeća ili ljeta, kad je u punom rastu i kada razvija plodove. Ako je tada "napadnete" škarama, možete joj poremetiti prirodni ciklus i izazvati stres koji će se odraziti na količinu i kvalitetu plodova.
Idealno vrijeme za orezivanje smokve je kasna jesen ili zima, kad je stablo u fazi mirovanja. Tada možete ukloniti suhe grane, oblikovati krošnju i pripremiti je za sljedeću sezonu, bez rizika da joj naudite.
Ne zalijevajte je kao rajčicu
Još jedna česta greška je pretjerano zalijevanje. Smokva voli suho tlo i ne podnosi "mokre noge".
Ako je zalijevate kao da je rajčica, rizikujete truljenje korijena i slabiji rod. Dovoljno je da je zalijevate u dužim razmacima, ali temeljito, neka voda ode duboko, a ne da se zadržava na površini.
Ne sadite je bilo gdje
Smokva voli sunce, ali ne voli vjetar. Ako je posadite na mjestu gdje je stalno izložena jakim udarima vjetra, može doći do lomljenja grana i slabijeg razvoja.
Idealno mjesto je uz južni zid kuće, gdje ima toplinu, zaklon i stabilnost.
Smokva najbolje uspijeva kada joj se dozvoli da raste u svom ritmu, bez previše intervencija u pogrešno vrijeme.
Vrtlari koji su godinama uzgajali smokve slažu se u jednom: kad je smokva u punom rastu i plodonošenju, treba je pustiti na miru.
Orezivanje, prekopavanje zemlje oko korijena ili pretjerano zalijevanje u tom razdoblju, mogu joj više štetiti nego koristiti, piše Krstarica.
Pristup koji se pokazao kao najefikasniji jest strpljivo promatranje jer smokva sama pokazuje kada joj nešto ne odgovara.
Umjesto da reagirate impulzivno, bolje je sačekati kraj sezone i tada pažljivo pristupiti njezi. Tako se čuva njena snaga, a plodovi ostaju slatki i zdravi.
Ali baš zato što djeluje "samoodrživo", mnogi prave grešku koja je može oslabiti, pa čak i uništiti plodove.
Ne dirajte smokvu kad joj nije vrijeme
Najveća greška koju ljudi prave jeste orezivanje smokve u pogrešno vrijeme.
Smokva se ne orezuje tijekom proljeća ili ljeta, kad je u punom rastu i kada razvija plodove. Ako je tada "napadnete" škarama, možete joj poremetiti prirodni ciklus i izazvati stres koji će se odraziti na količinu i kvalitetu plodova.
Idealno vrijeme za orezivanje smokve je kasna jesen ili zima, kad je stablo u fazi mirovanja. Tada možete ukloniti suhe grane, oblikovati krošnju i pripremiti je za sljedeću sezonu, bez rizika da joj naudite.
Ne zalijevajte je kao rajčicu
Još jedna česta greška je pretjerano zalijevanje. Smokva voli suho tlo i ne podnosi "mokre noge".
Ako je zalijevate kao da je rajčica, rizikujete truljenje korijena i slabiji rod. Dovoljno je da je zalijevate u dužim razmacima, ali temeljito, neka voda ode duboko, a ne da se zadržava na površini.
Ne sadite je bilo gdje
Smokva voli sunce, ali ne voli vjetar. Ako je posadite na mjestu gdje je stalno izložena jakim udarima vjetra, može doći do lomljenja grana i slabijeg razvoja.
Idealno mjesto je uz južni zid kuće, gdje ima toplinu, zaklon i stabilnost.
Smokva najbolje uspijeva kada joj se dozvoli da raste u svom ritmu, bez previše intervencija u pogrešno vrijeme.
Vrtlari koji su godinama uzgajali smokve slažu se u jednom: kad je smokva u punom rastu i plodonošenju, treba je pustiti na miru.
Orezivanje, prekopavanje zemlje oko korijena ili pretjerano zalijevanje u tom razdoblju, mogu joj više štetiti nego koristiti, piše Krstarica.
Pristup koji se pokazao kao najefikasniji jest strpljivo promatranje jer smokva sama pokazuje kada joj nešto ne odgovara.
Umjesto da reagirate impulzivno, bolje je sačekati kraj sezone i tada pažljivo pristupiti njezi. Tako se čuva njena snaga, a plodovi ostaju slatki i zdravi.
