Zastupnici iz Hrvatske u Europskom parlamentu požalili su se visokim službenicima EU na izborni proces u Bosni i Hercegovini, zahtijevajući da se o toj temi raspravlja na sljedećoj sjednici Vijeća za vanjske poslove Europske komisije.

Mi, potpisani članovi Europskog parlamenta iz Hrvatske, želimo ovom prilikom izraziti zabrinutost rezultatom proteklih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su rezultirali izborom člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda zahvaljujući većinom bošnjačkim glasovima, dok je uvjerljiva većina Hrvata glasovala za drugog kandidata. To se sad dogodilo već treći put, riječi su kojima počinje pismo hrvatskih europarlamentaraca naslovljeno na predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajani, predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku, predsjedniku Europske komisije Jean-Claude Junckeru, visokoj Predstavnici EU Federici Mogherini, komesaru Europske unije za proširenje i politiku susjedstva Johannesu Hahnu.

Potpisnici ovog pisma su Biljana Borzan, Ivana Maletić, Marijana Petir, Tonino Picula, Jozo Radoš, Davor Škrlec, Dubravka Šuica, Ivica Tolić, Ruža Tomašević, Željana Zovko.

Čvrsto vjerujemo da takav rezultat ne doprinosi stabilnosti u i funcionalnosti Bosne i Hercegovine kao države triju ravnopravnih konstitutivnih naroda i Ostalih, kao što je predviđeno daytonskim i pariškim pregovorima, navedeno je u njihovom pismu.

Potpisnici navode da je Hrvatska potpisnica Daytonskoga mirovnoga sporazuma i članica Europske unije koja dijeli najdužu granicu s Bosnom i Hercegovinom te da su veze između ove dvije zemlje duboke i dugoročne.

Stoga, hrvatski članovi Europskog parlamenta zahtijevaju budnost i pažnju prema tome kako ova događanja mogu utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine i šire regije, bilateralnih odnosa s Hrvatskom, regionalne suradnje i europskih ambicija Bosne i Hercegovine.

Europarlamentarci iz Hrvatske također su naglasili “ozbiljne izazove i prolongiranja uspostave vlasti” na Federalnoj i državnoj razini zbog “nepostojećih članova izbornoga zakona”.

Zastupnici stoga očekuju opsežnu diskusiju o postizbornoj situaciji u Bosni i Hercegovini tijekom sljedeće sjednice Vijeća za vanjske poslove Europske komisije, ali i da podržavaju zajedničku poruku Mogherini i Hahn, koji su istaknuli važnost brze uspostave vlasti u Domu naroda u skladu s odlukama Ustavnoga Suda Bosne i Hercegovine u slučaju Ljubić.

Postoje veoma dobri razlozi za to zbog čega je Bosna i Hercegovina u Daytonskom mirovnom sporazumu stvorena kao zemlja s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Arhitektura Bosne i Hercegovine nije bila idealna u svim detaljima, međutim, promjene izvornog balansa su proizvele nepovoljne, štetne rezultate. To mora biti ispravljeno i ne bi trebalo biti nikakvih opravdanja za daljnje odlaganje tog posla, istaknuto je u pismu.

Krajnje je vrijeme da sve institucije Europske unije i države članice razumiju i prihvate činjenicu da je ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda obaveza, ne samo zbog toga što je tako određeno u Daytonskom mirovnom sporazumu, nego i zato što je to koncept koji garantira dugoročnu održivost i prosperitet Bosne i Hercegovine, naglasili su i potom dodali:

Nadamo se da će drugi sudionici razmotriti ovaj poziv na razum, kao i ranije pozive od strane Europskog parlamenta, uključujući posljednju Rezoluciju o Bosni i Hercegovini o presudnoj vrijednosti osiguravanja legitimnog predstavljanja za funkcionalnu demokraciju, dodali su u pismu.

Tendencije zagovaranja centralizacije ili separatizma ne pogoduju efikasnom funkcioniranju Bosne i Hercegovine i nastavljaju polarizirati zajednice. Bosna i Hercegovina može nadići postojeće poteškoće jedino ako sva tri konstitutivna naroda mogu skupa osigurati da svaki od njih ima jednakopravan i ujedinjujući udio u njihovoj zemlji, podcrtali su.

Mi, potpisnici, ćemo nastaviti podržavati Bosnu i Hercegovinu unutar vizije navedene u Rezoluciji Europskog parlamenta i ohrabrujemo sve aktere da pomognu Bosni i Hercegovini da nastavi dalje u tom pravcu, kao najboljem putu prema nadilaženju trenutne uznemirujuće, destabilizirajuće neizvjesnosti, zaključili su hrvatski europarlamentarci u pismu, prenosi N1.

(www.jabuka.tv)