Francuski predsjednik Francois Hollande rekao je u subotu da su pregovori koje Francuska i Njemačka vode s Rusijom kako bi se postigao mirovni sporazum za Ukrajinu "jedna od zadnjih šansi" da se izbjegne "rat".

"Mislim da je ovo jedna od zadnjih šansi.. Ako ne uspijemo pronaći trajni mir savršeno poznajemo scenarij: on ima ime, zove se rat", rekao je Hollande po povratku u Francusku nakon pregovora koji su do kasno sinoć trajali u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Merkel je kazala da je neizvjesno hoće li uspjeti francusko-njemačka inicijativa za mir u Ukrajini o kojoj je u petak razgovarano u Rusiji.

"Nakon jučerašnjih razgovora u Moskvi koje smo imali francuski predsjednik i ja, neizvjesno je hoće li oni uspjeti", rekla je Merkel na muenchenskoj konferenciji o sigurnosti, na kojoj sudjeluju i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

"Međutim, i ja i francuski predsjednik vjerujemo da je vrijedno truda. To dugujemo ljudima u Ukrajini, u najmanju ruku", rekla je.

Porošenko je s druge strane na Konferenciji o sigurnosti u Muenchenu izjavio da bi mirovni prijedlog o prekidu borbi s proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini mogao djelovati.

Na upit bi li incijativa koju su u petak ruskom predsjedniku predložili Merkel i Hollande mogla djelovati, odgovorio je "da". Također je dodao da se nada da bi ta inicijativa mogla pridonijeti "većoj sigurnosti u Europi".

Merkel i Hollande završili su u petak navečer razgovore s ruskim predsjednikom koji su trajali više od pet sati, ali nisu postigli dogovor koji bi pomogao riješiti ukrajinsku krizu.

Glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov rekao je da su se troje državnika u "konstruktivnom razgovoru" dogovorili da nastave raditi na mogućem zajedničkom dokumentu kojim bi se omogućila provedba sporazuma o primirju što je u rujnu postignut u bjeloruskom glavnom gradu Minsku.

Očekuje se da će Merkel, Hollande i Putin u nedjelju ponovno kontaktirati telefonom, dodao je Peskov.
 


Putovanje dvoje zapadnih čelnika u Moskvu uslijedilo je nakon razgovora u četvrtak s Porošenkom u Kijevu.

Merkel je također u subotu kazala da slanje oružja kojim bi se pomoglo ukrajinskoj vladi u borbi protiv proruskih separatista ne bi pomoglo u rješavanju krize.

"Razumijem raspravu ali vjerujem da više oružja ne bi dovelo do napretka koji Ukrajini treba. Iskreno u to sumnjam", rekla je na konferenciji.

"Ako je istina da sukob ne može biti riješen vojno, tada mislim da bi trebali usredotočiti naše napore na druge stvari", kazala je.

I njemačka ministrica obrane Ursula Von der Leyen upozorila je u petak da bi naoružavanje ukrajinskih snaga za borbu protiv proruskih separatista moglo pojačati sukob, a izgledi za uspjeh slabi su protiv pobunjenika koji od Moskve imaju "potencijalno neograničen" priljev oružja.

Ursula von der Leyen rekla je to na početku muenchenske konferencije o sigurnosti, u trenutku kad proruski pobunjenici na istoku Ukrajine napreduju, nade u mir gasnu, a sve je dublji jaz između Europe i Sjedinjenih Država u vezi s pitanjem kako se suprotstaviti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Na pritisak nekih kongresnika američki predsjednik Barack Obama razmišlja o mogućnosti da opskrbi Kijev oružjem za borbu protiv separatista.

NATO ne bi trebao isključiti vojnu opciju u Ukrajini, izjavio je u subotu u Muenchenu na Konferenciji o sigurnosti zapovjednik NATO-a američki general Philip Breedlove, pojašnjavajući da pritom misli na pomoć Ukrajini u vidu slanja oružja i opreme, a ne vojnika.

"Mislim da ne bismo trebali isključiti mogućnost vojne opcije", rekao je Breedlove odgovarajući na pitanje da li podržava slanje obrambenog oružja ukrajinskoj vosci u borbi protiv proruskih separatista. Pojasnio da misli na slanje pomoći u oružju.

"Nismo razgovarali o slanju vojnika na teren", dodao je. Ocijenio je da su prijedlozi ruskog predsjednika Vladimira Putina o okončanju krize u istočnoj Ukrajini "potpuno neprihvatljivi".

Hina