Oko 2500 menadžera, političara, religijskih vođa i poneka zvijezda s A liste ovih dana putuju na 45. godišnji sastanak Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji se održava u švicarskom skijalištu Davos od 21. do 24. siječnja.
Među velikim imenima u Davos ove godine stižu njemačka kancelarka Angela Merkel, kineski premijer Li Keqiang, američki državni tajnik John Kerry i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Među velikim imenima biznisa, tu je prvi čovjek Googleova Upravnog odbora Eric Schmidt, osnivač Alibabe Jack Ma te izvršni direktori Microsofta i Yahooa, Satya Nadella i Marissa Mayer. Dolazak je najavio i George Soros.
Među poznatima, na popisu uzvanika su tenor Andrea Bocelli te pjevač i glazbeni producent Pharrell Williams koji u Davos dolazi kao kreativni direktor start-upa Bionic Yarn koji razvija tekstil od reciklirane plastike izvučene iz mora.
Prošle je godine nejednakost bila jedna od osnovnih tema u Davosu, nagovještavajući ili možda čak dijelom pripremajući teren za uspjeh knjige Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stoljeću”, koja je okupirala ekonomiste i medije dobar dio 2014. godine. Da nije bila riječ samo o PR-ovski mudrom izboru programskih tema, pokazuje i to što je nejednakost lani bila jedan od najvećih globalnih rizika u godišnjoj anketi među menadžerima tisuću kompanija članica WEF-a, piše Jutarnji list.
Ove godine među najvećim rizicima iz ankete nema više nejednakosti. Pri vrhu su zato međunarodni sukobi, fiskalne krize, pad ključne IT infrastrukture, nelikvidnost, hakerski napadi, nezaposlenost...
Znakoviti su rezultati po regijama, i to za one rizike za koje, prema ocjeni kompanija, matična gospodarstva nisu pripremljena. U Sjevernoj Americi, očekivano, dva najveća rizika su hakerski napadi i pad vitalne IT infrastrukture. Menadžeri kao treći najteži rizik navode neuspjeh u prilagodbi klimatskim promjenama. U Europi je najveći rizik, opet očekivano, nezaposlenost, odnosno niska zaposlenost. Slijede “prisilna migracija u velikim razmjerima” i duboka društvena nestabilnost.
Menadžeri u istočnoj Aziji i na Pacifiku najviše strahuju od međunarodnih sukoba, središnja Azija i Rusija od potresa zbog cijene energenata, južna Azija od kraha urbanizma, Afrika od nezaposlenosti i gladi, Južna Amerika od društvene nestabilnosti, a Bliski istok i sjeverna Afrika od nestašice vode.
Zajednički nazivnik za svih 280 točaka programa u Davosu je “Novi globalni kontekst”, moto kojim su obuhvatili širok raspon tema - od ravnopravnosti spolova i ekologije do geopolitičkih pitanja i tehnologije. No, samo nekoliko dana nakon dramatičnog potresa na globalnom deviznom tržištu tečaj franka vjerojatno će biti jedna od ključnih tema - kako u služenom programu tako i po hodnicima. U Davos dolazi i guverner Švicarske narodne banke, Thomas Jordan, koji će vjerojatno morati odgovoriti na puno pitanja o prošlotjednoj odluci da ukinu ograničenje na tečaj eura. Naravno, glavni motiv dolaska u Davos za 1500 menadžera nije program godišnjeg sastanka, nego prilika za minglanje i poslovne sastanke.
- U Davosu se u tri dana odradi mjesec dana posla - rekla je za britanski list Telegraph Katherine Garrett-Cox, jedna od petero predsjednika ovogodišnjeg susreta u Davosu i glavna izvršna direktorica Allianz Trusta, fonda koji upravlja s 3,4 milijarde funti imovine. Ona sama će se ovaj tjedan u Davosu pokušati sastati s 50-ak direktora raznih tvrtki.
- Ljudi koji nikad nisu bili u Davosu često su cinični. Smatraju da ljudi tu samo piju na partyjima. Ali, tu se zaista obavi puno posla iza zatvorenih vrata - ističe Katherine Garrett-Cox.
Izvršni predsjednik i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab, ima, naravno, ambiciozniju misiju za WEF, s obzirom na to da ondje dolazi oko 300 državnika i javnih dužnosnika te stotine raznih drugih uglednika.
- Svjetski gospodarski forum služi međunarodnoj zajednici kao platforma za javno-privatnu suradnju. Ta je suradnja, uz izazove s kojima se suočavamo, važnija nego ikad prije. No, zahtijeva međusobno povjerenje. Nadam se da godišnji sastanci služe kao polazište za renesansu globalnog povjerenja - poručuje Schwab.
Ionako skup Davos nakon prošlotjednog je skoka tečaja franka postao još 15 posto skuplji. Kompanije se prilike za minglanje menadžera u Davosu mogu dočepati ako plate članarinu, a ostali uglednici dobiju pozivnicu besplatno. Trošak članarine za kompanije je od 50 tisuća franaka za obično članstvo, koje kompanijama osigurava samo jednu pozivnicu, do 600 tisuća franaka za “strateške partnere” koji dobiju pet pozivnica. No, osim članstva, valja još platiti ulaznicu koja stoji 20-ak tisuća franaka. Dodaju li se tome svi ostali troškovi - put, smještaj, transport, skupi restorani - ukupna cijena sudjelovanja na godišnjem sastanku u Davosu za kompanije lako može premašiti milijun dolara.
U listopadu je WEF podigao cijenu članarine za strateške partnere, opravdavajući to dodatnim pravima. Naglasili su i da se kompanijama zbog dobrog PR-a isplati uložiti u članarinu: prema njihovu izračunu, 440 tisuća dolara bila je marketinška vrijednost pojavljivanja u medijima za strateške partnere na WEF-u 2014. godine.
Među velikim imenima u Davos ove godine stižu njemačka kancelarka Angela Merkel, kineski premijer Li Keqiang, američki državni tajnik John Kerry i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko. Među velikim imenima biznisa, tu je prvi čovjek Googleova Upravnog odbora Eric Schmidt, osnivač Alibabe Jack Ma te izvršni direktori Microsofta i Yahooa, Satya Nadella i Marissa Mayer. Dolazak je najavio i George Soros.
Među poznatima, na popisu uzvanika su tenor Andrea Bocelli te pjevač i glazbeni producent Pharrell Williams koji u Davos dolazi kao kreativni direktor start-upa Bionic Yarn koji razvija tekstil od reciklirane plastike izvučene iz mora.
Prošle je godine nejednakost bila jedna od osnovnih tema u Davosu, nagovještavajući ili možda čak dijelom pripremajući teren za uspjeh knjige Thomasa Pikettyja “Kapital u 21. stoljeću”, koja je okupirala ekonomiste i medije dobar dio 2014. godine. Da nije bila riječ samo o PR-ovski mudrom izboru programskih tema, pokazuje i to što je nejednakost lani bila jedan od najvećih globalnih rizika u godišnjoj anketi među menadžerima tisuću kompanija članica WEF-a, piše Jutarnji list.
Ove godine među najvećim rizicima iz ankete nema više nejednakosti. Pri vrhu su zato međunarodni sukobi, fiskalne krize, pad ključne IT infrastrukture, nelikvidnost, hakerski napadi, nezaposlenost...
Znakoviti su rezultati po regijama, i to za one rizike za koje, prema ocjeni kompanija, matična gospodarstva nisu pripremljena. U Sjevernoj Americi, očekivano, dva najveća rizika su hakerski napadi i pad vitalne IT infrastrukture. Menadžeri kao treći najteži rizik navode neuspjeh u prilagodbi klimatskim promjenama. U Europi je najveći rizik, opet očekivano, nezaposlenost, odnosno niska zaposlenost. Slijede “prisilna migracija u velikim razmjerima” i duboka društvena nestabilnost.
Menadžeri u istočnoj Aziji i na Pacifiku najviše strahuju od međunarodnih sukoba, središnja Azija i Rusija od potresa zbog cijene energenata, južna Azija od kraha urbanizma, Afrika od nezaposlenosti i gladi, Južna Amerika od društvene nestabilnosti, a Bliski istok i sjeverna Afrika od nestašice vode.
Zajednički nazivnik za svih 280 točaka programa u Davosu je “Novi globalni kontekst”, moto kojim su obuhvatili širok raspon tema - od ravnopravnosti spolova i ekologije do geopolitičkih pitanja i tehnologije. No, samo nekoliko dana nakon dramatičnog potresa na globalnom deviznom tržištu tečaj franka vjerojatno će biti jedna od ključnih tema - kako u služenom programu tako i po hodnicima. U Davos dolazi i guverner Švicarske narodne banke, Thomas Jordan, koji će vjerojatno morati odgovoriti na puno pitanja o prošlotjednoj odluci da ukinu ograničenje na tečaj eura. Naravno, glavni motiv dolaska u Davos za 1500 menadžera nije program godišnjeg sastanka, nego prilika za minglanje i poslovne sastanke.
- U Davosu se u tri dana odradi mjesec dana posla - rekla je za britanski list Telegraph Katherine Garrett-Cox, jedna od petero predsjednika ovogodišnjeg susreta u Davosu i glavna izvršna direktorica Allianz Trusta, fonda koji upravlja s 3,4 milijarde funti imovine. Ona sama će se ovaj tjedan u Davosu pokušati sastati s 50-ak direktora raznih tvrtki.
- Ljudi koji nikad nisu bili u Davosu često su cinični. Smatraju da ljudi tu samo piju na partyjima. Ali, tu se zaista obavi puno posla iza zatvorenih vrata - ističe Katherine Garrett-Cox.
Izvršni predsjednik i osnivač Svjetskog ekonomskog foruma, Klaus Schwab, ima, naravno, ambiciozniju misiju za WEF, s obzirom na to da ondje dolazi oko 300 državnika i javnih dužnosnika te stotine raznih drugih uglednika.
- Svjetski gospodarski forum služi međunarodnoj zajednici kao platforma za javno-privatnu suradnju. Ta je suradnja, uz izazove s kojima se suočavamo, važnija nego ikad prije. No, zahtijeva međusobno povjerenje. Nadam se da godišnji sastanci služe kao polazište za renesansu globalnog povjerenja - poručuje Schwab.
Ionako skup Davos nakon prošlotjednog je skoka tečaja franka postao još 15 posto skuplji. Kompanije se prilike za minglanje menadžera u Davosu mogu dočepati ako plate članarinu, a ostali uglednici dobiju pozivnicu besplatno. Trošak članarine za kompanije je od 50 tisuća franaka za obično članstvo, koje kompanijama osigurava samo jednu pozivnicu, do 600 tisuća franaka za “strateške partnere” koji dobiju pet pozivnica. No, osim članstva, valja još platiti ulaznicu koja stoji 20-ak tisuća franaka. Dodaju li se tome svi ostali troškovi - put, smještaj, transport, skupi restorani - ukupna cijena sudjelovanja na godišnjem sastanku u Davosu za kompanije lako može premašiti milijun dolara.
U listopadu je WEF podigao cijenu članarine za strateške partnere, opravdavajući to dodatnim pravima. Naglasili su i da se kompanijama zbog dobrog PR-a isplati uložiti u članarinu: prema njihovu izračunu, 440 tisuća dolara bila je marketinška vrijednost pojavljivanja u medijima za strateške partnere na WEF-u 2014. godine.
