Šest mjeseci nakon početka cijepljenja, u svijetu je oko milijardu ljudi primilo cjepivo protiv virusa korona - situacija se u nekim, mahom bogatijim dijelovima svijeta, popravila, ali je virus i dalje jak i rasprostranjen, piše Srna.

Devedesetogodišnja Britanka Margaret Keenan cijepljena je protiv virusa korona 8. prosinca prošle godine i tako postala prva osoba u svijetu koja je primila takvo cjepivo.

Milijarde…

Mada je, prema navodima stručnjaka, u normalnim okolnostima potrebno pet do 10 godina za razvoj cjepiva, ova pošast natjerala je znanstvenike na danonoćni rad, pa su se za 10 mjeseci pojavili i novi preparati.

Znanstvenici su, uz pomoć milijardi dolara, funti, eura, rublja, juana... napravili nekoliko kvalitetnih cjepiva. Među njima je prvi put i ono koje koristi tehnologiju informacijske RNK, koja prodire u ljudske stanice i pretvara ih u "tvornice" antitijela.

Rusija je u kolovozu prošle godine objavila da ima cjepivo protiv virusa korona - Sputnik V, a zatim su se pojavile Pfizer, Sinofarm, Astra Zeneca, Moderna...

Svijet je došao do milijardu iskorištenih doza.

Strahujući da bi nove varijante virusa mogle smanjiti efikasnost cjepiva, države su počele masovna cijepljenja.

Previranja

Nakon što su klinička istraživanja pokazala efikasnost cjepiva i do 95 posto, uslijedili su problemi proizvodnje, skladištenja, isporuke i primjene cjepiva.

Neke zemlje pretvorile su ogromne prostore u mjesta za masovna cijepljenja poput katedrala, stadiona i parkova.

Nakon povećanja stupnja procijepljenosti, Britanci su otvorili pivske vrtove, Izrael je ukinuo obvezno nošenje maski na otvorenom, a Amerikanci mogu ponovo u kina.

Ono što je danas najveći problem cijepljenja, napominju stručnjaci, jeste zapanjujuća nejednakost između bogatih i siromašnih zemalja kada je riječ o stupnju procijepljenosti, a razlog je što siromašni nemaju pristup dovoljnom broju cjepiva niti dovoljno novca i moći da ih kupe.

U bogatim zemljama, u kojima živi samo 16 posto svjetske populacije, dosad je primijenjeno otprilike pola svih do sada proizvedenih doza. Istovremeno, 29 najsiromašnijih zemalja svijeta dobilo je 0,1 posto doza.

Cjepiva su izazivala i geopolitička previranja, pa su Kina i Rusija optužene na Zapadu da su "širile utjecaj putem cjepiva", a Velika Britanija i EU došle su u sukob oko raspodjele cjepiva.

Covid-putovnice

U posljednje vrijeme tema su i vrlo rijetke nuspojave. Stručnjaci, međutim, ističu da korist od cjepiva višestruko premašuje rizik.

U nastojanju da se blokiraju pokreti protiv cijepljenja, mnoge države i firme nastoje da stimuliraju državljane i zaposlene da prime cjepivo.

Tako jedna kalifornijska firma radnicima plaća po 500 dolara da se cijepe dok je zabilježeno da jedna pekinška četvrt cijepljenje plaća košarom jaja i putovanjem na popularno domaće turističko odredište.

U najavi su Covid-putovnice, koje će u nekom obliku biti potrebne za međunarodna putovanja i ulaz na javne događaje.

U trendu je i "vakcina-turizam".

Zemlje poput Islanda i Grčke vrbuju cijepljene turiste nudeći im pogodnosti, a Srbija nudi cjepivo po izboru za one koji je posjete.

Znanstvena zajednica ističe da je cijepljenje jedini izlaz iz pandemije virusa korona, a taj put je tek počeo, navodi Srna.