Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman nazvao je u razgovoru za njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) od utorka funkciju Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ostatkom prošlosti koja je ujedno i dokaz za nedostatak demokracije u ovoj zemlji. "Kao relikt neposrednog poslijeratnog vremena, funkcija Visokog predstavnika je danas manifestacija nedostatka demokracije u političkom životu ove zemlje", rekao je Gordan Grlić-Radman. U FAZ-u se navodi kako se u Hrvatskoj koja je ne samo jedini EU susjed BiH nego i potpisnica Daytonskog sporazuma s pozornošću prati dolazak novog Visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, koji je u nedjelju preuzeo ovu funkciju. "Bosna i Hercegovina nije mjesto za eksperimente. To kažem ne samo kao ministar vanjskih poslova Hrvatske nego netko tko ie u BiH i rođen i čija obitelj od tamo potječe", rekao je Grlić-Radman ciljajući na tzv. Bonnske ovlasti kojima raspolaže Visoki predstavnik koji može smjenjivati političare i dekretom donositi i ukidati zakone. Nedavnu odluku Visokog predstavnika Valentina Inzka o donošenju zakona koji kažnjava negiranja genocida Grlić-Radman je ocijenio suzdržano.
"Funkcija Visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s europskim ambicijama Bosne i Hercegovine", rekao je Grlić-Radman. On smatra kako su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o "političko- pravnom atavizmu". Hrvatski ministar vanjskih poslova je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima. "Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje", rekao je Grlić-Radman.
On isto tako smatra da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje. "Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda", rekao je Grlić- Radman. On je ustvrdio kako "određene snage" vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u "centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet". Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama promatra "otvorenu praksu" isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka. "To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese", navodi za FAZ Grlić-Radmana. "Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda", kaže Grlić-Radman.
On je rekao kako se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog predsjedništva i parlamenta. Pritom se ne radi o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored Republike Srpske i Federacije formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani. On je naglasio kako unutar EU-a "raste podrška" ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta. "Mi se radujemo suradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU-om i SAD-om legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa", zaključio je Grlić-Radman u razgovoru za FAZ.
"Funkcija Visokog predstavnika ima pravo upotrijebiti Bonnske ovlasti ali njihova primjena predstavlja demokratski deficit koji nije u skladu s europskim ambicijama Bosne i Hercegovine", rekao je Grlić-Radman. On smatra kako su Bonnske ovlasti legalni instrument ali se istodobno radi o "političko- pravnom atavizmu". Hrvatski ministar vanjskih poslova je u razgovoru za FAZ odbacio i ideje o promjeni Ustava dekretima. "Smatram da BiH dekretima provoditi ustavne modele nije rješenje", rekao je Grlić-Radman.
On isto tako smatra da centralističke tendencije nekih političara iz redova Bošnjaka također nisu rješenje. "Centralistički pristup bi u BiH mogao voditi ka nestabilnosti. Jer tko bi zapravo bio nositelj bosanskohercegovačke državnosti kada bi samo vrijedilo pravo brojčano najjačeg konstitutivnog naroda", rekao je Grlić- Radman. On je ustvrdio kako "određene snage" vjeruju da Federaciju BiH mogu pretvoriti u "centralistički i unitaristički ustrojeni bošnjački entitet". Hrvatski ministar vanjskih poslova je ustvrdio kako Zagreb već godinama promatra "otvorenu praksu" isključivanja Hrvata iz procesa donošenja političkih odluka. "To se manifestira i time što jedan dio Bošnjaka pri izboru tročlanog državnog predsjedništva bira kandidata koji je samo prividno hrvatski kandidat ali u stvarnosti zastupa bošnjačke interese", navodi za FAZ Grlić-Radmana. "Brojčana nadmoć Bošnjaka vodi tomu da kandidat kojeg podržava većina Hrvata nema izgleda", kaže Grlić-Radman.
On je rekao kako se Hrvatska već godinama zalaže za reformu izbornog zakona koji bi, recimo, kroz preustroj izbornih jedinica onemogućio da Hrvati u BiH budu preglasani pri izboru državnog predsjedništva i parlamenta. Pritom se ne radi o tome, kako kaže Grlić-Radman, da se pored Republike Srpske i Federacije formira i treći entitet nego samo o tome da Hrvati izaberu vlastitog predstavnika i da više ne budu preglasavani. On je naglasio kako unutar EU-a "raste podrška" ovakvom pristupu te izrazio optimizam glede mandata Christiana Schmidta. "Mi se radujemo suradnji s Christianom Schmidtom i sigurni smo da će zajedno s EU-om i SAD-om legitimne predstavnike konstitutivnih naroda ohrabriti na sklapanje kompromisa", zaključio je Grlić-Radman u razgovoru za FAZ.
