Poštovani Ramljaci i Ramkinje, draga braćo i sestre,
u zadnje vrijeme do nas stižu, što pismeno što usmeno, vapaji da se očitujemo glede nekih planiranih projekata na atraktivnim i ekološki osjetljivim lokacijama u Gornjoj Rami, na obalama i vidikovcima oko Ramskog jezera.
Uz dužno poštovanje projektantima i investitorima, mi držimo da za budućnost ramskog, posebice hrvatskog puka Rame trebamo glede planiranih projekata ozbiljno slijediti jedno od načela socijalnog nauka Crkve, koje se zove načelo održivog razvoja:
"Održivi razvoj je koncept razvoja društva koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, a pritom ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja da zadovolje vlastite potrebe. Temelji se na ravnoteži triju ključnih stupova: ekološkom (zaštita okoliša), ekonomskom (gospodarski rast) i socijalnom (društvena pravednost). Cilj je očuvanje prirodnih resursa, i kao najvažnije očuvanje lokalnog pučanstva."
Budući da smo mi u Rami zakazali na svakom od ovih stupova održivog razvoja postali smo ranjivi i slijepi te nekritički prihvaćamo sve ponude, često slaveći kao spasitelje i one koji upravo najviše uništavaju stupove društvenog prosperiteta.
Da ne bismo bili nepravedni i optužili pravedne treba naučiti razlikovati tzv. predatorske od poštenih investicija i investitora.
Ovih dana jedno događanje, koje je aktualno u Republici Hrvatskoj, točnije u Sisačko-moslavačkoj županiji, može nam pomoći razlučiti između predatorskih i zdravih investicija (pojam predator dolazi iz latinskog jezika, a na hrvatski se može prevesti kao grabežljivac).
Logika predatora: Može se povući paralela između životinjskog carstva i čovječanstva. Ipak postoji i silna razlika: U životinjskom carstvu postoji tzv. hranidbeni lanac i nepisano pravilo da jači hvata i hrani se slabijima, ranjenima i bolesnima. U ljudskoj zajednici postoje ostaci životinjske logike, ali čovjek gradi civilizaciju po jednoj drugoj logici: logici solidarnosti sa slabijima i nejakima.
Prosvjednici su pokušaj izgradnje mega-farme pilića proglasili predatorskom investicijom.
Kako možemo razlučiti humanu i predatorsku investiciju u našim konkretnim slučajevima?
Od velike pomoći mogu nam biti kriteriji održivog razvoja ili odnos projekta prema tri temeljna stupa društvenog razvoja:
• Ekološki stup:
Prosvjednici su u Sisku donijeli argumente o ekološkoj devastaciji cijele županije ukoliko se dozvoli ovaj projekt mega-farme: nepovratno su ugroženi: voda, zrak, tlo, isključen je razvoj turizma, kao osobito teška posljedica jest demografska devastacija tog dijela Republike Hrvatske.
Usporedba s Ramom:
Ekološki stup u Rami do sada je nekoliko puta posve zanemaren. Propuštena je prilika prije nekoliko godina da se dogovore tri općine, Prozor-Rama, Tomislavgrad i Kupres, kako bi zajednički rješavali pitanje otpada. Umjesto toga danas imamo raznim smećem, pa i teškim metalima napunjenu veliku vrtaču na Paklinama. Suvišno je kukati kako se u ovom krškom području kiša u par minuta sliva iz vrtače u sve izvore Rame. Šteta nepovratna da nismo sačuvali pod svaku cijenu ramske izvore pitke vode, jer nam je nitko ne može zagaditi doli nas samih, jer na vrhu smo jadranskog sliva.
Umjesto otriježnjenja locirali smo tvornicu iznad glavnog izvora Rame. Prkos, inat, neznanje, bahatost, … u svakom slučaju diskvalificirajuća gesta za svaku buduću suradnju.
• Ekonomski stup:
Primjer Siska: prosvjednici u Sisku znaju da bi se s mega-farmom u njihovoj županiji vrtio silan novac, ali tuđi. Farma bi pokrivala veliki postotak europskih potreba. Što bi dobilo lokalno pučanstvo? Radna mjesta s malim plaćama i za nekoliko godina ekološki devastiran prostor.
Usporedba s Ramom:
Agresivni projekti uništili bi specifične vrijednosti i ljepote Rame: zrak, vodu, mir, tišinu… bukom i smećem bile bi zatrpane naše svetinje…
Naivno je i znak pomanjkanja inteligencije očekivati da se predatorskim investicijama može učvrstiti ekonomski stup Rame.
Treba raskrinkati predatorske nakane bogataša, koji nam se plasiraju kao spasitelji.
Treba inzistirati na javnosti svih općinskih transakcija i rezultat investicija, njihov učinak na demografska pitanja.
Bez ikakve ljutnje: to je posve civilizacijski i zakonito, štoviše to bi trebala biti obaveza svih nas, koji iole shvaćaju aktualnost socijalnog nauka Crkve.
• Socijalni stup ili društvena pravednost:
Stječe se dojam da u Sisku nadjačava osjećaj društvene pravednosti. To je najteže i najsvetije pitanje. Treba biti svjestan da se mir i pravda postižu opraštanjem i duhovnim rastom. Naša potrošačka civilizacija misli da se dva čovjeka mogu pomiriti ako se okome na nekog trećeg kao zajedničkog neprijatelja.
Od te zablude treba ozdraviti a s time ćemo ozdravljati i na planu demografije: svi imamo potrebe, svi moramo imati kruh, svima treba dati iste šanse, kruh treba zaraditi radom. Nažalost naša zajednica je jako korumpirana.
Zato iz ovog stanja letargije izlazi se obraćenjem, izborom ljudi koji nisi korumpirani ni potplaćeni niti će se ikako htjeti korumpirati.
Neka ubuduće kriterij za izbor naših vođa bude upravo kvaliteta njihovih odgovora na društvene stupove opstanka našega puka i naroda u Rami.
Za to treba puno žara, pameti, energije i ljubavi… najveća zapreka prosperitetu jest upravo korupcija, pravdana oportunizmom, izvlačenje osobne koristi u svim situacijama. Nije sve na prodaju, časno je u nekim situacijama biti poražen, posljednji. Takvi su često svom narodu donosili blagoslov.
Oni koji umjesto služenja vole vladati ljudima drže se misli jednog američkog sociologa:
Ako hoćeš vladati ljudima, korumpiraj ih. Nažalost često uspijevaju. Neka kod Tebe ne uspiju.
FRANJEVAČKI SAMOSTAN RAMA-ŠĆIT
Fra Stjepan Pavličević, gvardijan
u zadnje vrijeme do nas stižu, što pismeno što usmeno, vapaji da se očitujemo glede nekih planiranih projekata na atraktivnim i ekološki osjetljivim lokacijama u Gornjoj Rami, na obalama i vidikovcima oko Ramskog jezera.
Uz dužno poštovanje projektantima i investitorima, mi držimo da za budućnost ramskog, posebice hrvatskog puka Rame trebamo glede planiranih projekata ozbiljno slijediti jedno od načela socijalnog nauka Crkve, koje se zove načelo održivog razvoja:
"Održivi razvoj je koncept razvoja društva koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije, a pritom ne ugrožava mogućnost budućih naraštaja da zadovolje vlastite potrebe. Temelji se na ravnoteži triju ključnih stupova: ekološkom (zaštita okoliša), ekonomskom (gospodarski rast) i socijalnom (društvena pravednost). Cilj je očuvanje prirodnih resursa, i kao najvažnije očuvanje lokalnog pučanstva."
Budući da smo mi u Rami zakazali na svakom od ovih stupova održivog razvoja postali smo ranjivi i slijepi te nekritički prihvaćamo sve ponude, često slaveći kao spasitelje i one koji upravo najviše uništavaju stupove društvenog prosperiteta.
Da ne bismo bili nepravedni i optužili pravedne treba naučiti razlikovati tzv. predatorske od poštenih investicija i investitora.
Ovih dana jedno događanje, koje je aktualno u Republici Hrvatskoj, točnije u Sisačko-moslavačkoj županiji, može nam pomoći razlučiti između predatorskih i zdravih investicija (pojam predator dolazi iz latinskog jezika, a na hrvatski se može prevesti kao grabežljivac).
Logika predatora: Može se povući paralela između životinjskog carstva i čovječanstva. Ipak postoji i silna razlika: U životinjskom carstvu postoji tzv. hranidbeni lanac i nepisano pravilo da jači hvata i hrani se slabijima, ranjenima i bolesnima. U ljudskoj zajednici postoje ostaci životinjske logike, ali čovjek gradi civilizaciju po jednoj drugoj logici: logici solidarnosti sa slabijima i nejakima.
Prosvjednici su pokušaj izgradnje mega-farme pilića proglasili predatorskom investicijom.
Kako možemo razlučiti humanu i predatorsku investiciju u našim konkretnim slučajevima?
Od velike pomoći mogu nam biti kriteriji održivog razvoja ili odnos projekta prema tri temeljna stupa društvenog razvoja:
• Ekološki stup:
Prosvjednici su u Sisku donijeli argumente o ekološkoj devastaciji cijele županije ukoliko se dozvoli ovaj projekt mega-farme: nepovratno su ugroženi: voda, zrak, tlo, isključen je razvoj turizma, kao osobito teška posljedica jest demografska devastacija tog dijela Republike Hrvatske.
Usporedba s Ramom:
Ekološki stup u Rami do sada je nekoliko puta posve zanemaren. Propuštena je prilika prije nekoliko godina da se dogovore tri općine, Prozor-Rama, Tomislavgrad i Kupres, kako bi zajednički rješavali pitanje otpada. Umjesto toga danas imamo raznim smećem, pa i teškim metalima napunjenu veliku vrtaču na Paklinama. Suvišno je kukati kako se u ovom krškom području kiša u par minuta sliva iz vrtače u sve izvore Rame. Šteta nepovratna da nismo sačuvali pod svaku cijenu ramske izvore pitke vode, jer nam je nitko ne može zagaditi doli nas samih, jer na vrhu smo jadranskog sliva.
Umjesto otriježnjenja locirali smo tvornicu iznad glavnog izvora Rame. Prkos, inat, neznanje, bahatost, … u svakom slučaju diskvalificirajuća gesta za svaku buduću suradnju.
• Ekonomski stup:
Primjer Siska: prosvjednici u Sisku znaju da bi se s mega-farmom u njihovoj županiji vrtio silan novac, ali tuđi. Farma bi pokrivala veliki postotak europskih potreba. Što bi dobilo lokalno pučanstvo? Radna mjesta s malim plaćama i za nekoliko godina ekološki devastiran prostor.
Usporedba s Ramom:
Agresivni projekti uništili bi specifične vrijednosti i ljepote Rame: zrak, vodu, mir, tišinu… bukom i smećem bile bi zatrpane naše svetinje…
Naivno je i znak pomanjkanja inteligencije očekivati da se predatorskim investicijama može učvrstiti ekonomski stup Rame.
Treba raskrinkati predatorske nakane bogataša, koji nam se plasiraju kao spasitelji.
Treba inzistirati na javnosti svih općinskih transakcija i rezultat investicija, njihov učinak na demografska pitanja.
Bez ikakve ljutnje: to je posve civilizacijski i zakonito, štoviše to bi trebala biti obaveza svih nas, koji iole shvaćaju aktualnost socijalnog nauka Crkve.
• Socijalni stup ili društvena pravednost:
Stječe se dojam da u Sisku nadjačava osjećaj društvene pravednosti. To je najteže i najsvetije pitanje. Treba biti svjestan da se mir i pravda postižu opraštanjem i duhovnim rastom. Naša potrošačka civilizacija misli da se dva čovjeka mogu pomiriti ako se okome na nekog trećeg kao zajedničkog neprijatelja.
Od te zablude treba ozdraviti a s time ćemo ozdravljati i na planu demografije: svi imamo potrebe, svi moramo imati kruh, svima treba dati iste šanse, kruh treba zaraditi radom. Nažalost naša zajednica je jako korumpirana.
Zato iz ovog stanja letargije izlazi se obraćenjem, izborom ljudi koji nisi korumpirani ni potplaćeni niti će se ikako htjeti korumpirati.
Neka ubuduće kriterij za izbor naših vođa bude upravo kvaliteta njihovih odgovora na društvene stupove opstanka našega puka i naroda u Rami.
Za to treba puno žara, pameti, energije i ljubavi… najveća zapreka prosperitetu jest upravo korupcija, pravdana oportunizmom, izvlačenje osobne koristi u svim situacijama. Nije sve na prodaju, časno je u nekim situacijama biti poražen, posljednji. Takvi su često svom narodu donosili blagoslov.
Oni koji umjesto služenja vole vladati ljudima drže se misli jednog američkog sociologa:
Ako hoćeš vladati ljudima, korumpiraj ih. Nažalost često uspijevaju. Neka kod Tebe ne uspiju.
FRANJEVAČKI SAMOSTAN RAMA-ŠĆIT
Fra Stjepan Pavličević, gvardijan
