Odnosi između Europe i Sjedinjenih Američkih Država, ispunjeni svađama i prešućenim napetostima, nalikuju na vezu koja se raspada otkako se Donald Trump prije godinu dana vratio u Bijelu kuću. No, za mnoge europske vlade, uključujući i najdugovječnije američke saveznike, Trumpova prijetnja kaznenim carinama svima koji bi ga pokušali spriječiti u preuzimanju Grenlanda bila je kap koja je prelila čašu, zbog čega vjeruju da je razlaz sada neizbježan, piše Politico.
U privatnim razgovorima, zaprepašteni europski dužnosnici opisuju Trumpov potez za aneksiju suverenog danskog teritorija kao "lud" i "pomahnitao", pitajući se je li ga nakon venezuelske avanture uhvatio "ratnički mod". Smatraju da zaslužuje najoštriju europsku odmazdu za ono što vide kao jasan i neizazvan napad na transatlantske saveznike.
"Mislim da se to doživljava kao korak predaleko", rekao je jedan europski diplomat pod uvjetom anonimnosti. "Europa je kritizirana da je slaba prema Trumpu. U tome ima istine, ali postoje crvene linije."
"Čekanje nije rješenje"
Visoki europski dužnosnici sve više smatraju da Trumpova Amerika više nije pouzdan trgovinski partner, a još manje sigurnosni saveznik. "Postoji pomak u američkoj politici i na mnogo načina je trajan", izjavio je visoki dužnosnik jedne europske vlade. "Čekanje da prođe nije rješenje.
Ono što treba učiniti je uredno i koordinirano kretanje prema novoj stvarnosti." Ta koordinacija je već započela, a s njom i rasprava o budućim koracima. Ovaj proces vjerojatno će rezultirati radikalnim preoblikovanjem Zapada, što bi moglo poremetiti globalnu ravnotežu moći, uzrokovati transatlantsku ekonomsku štetu i stvoriti sigurnosne rizike dok se Europa pokušava obraniti bez pune američke pomoći.
Troškove bi snosile i Sjedinjene Države, koje bi mogle izgubiti pristup europskoj mreži baza i logističkoj podršci ključnoj za projekciju moći u Africi i na Bliskom istoku.
Budućnost bez SAD-a
Osim razgovora o odmazdi kroz ciljanu američku trgovinu, diplomati i vladini dužnosnici razmatraju dugoročne posljedice razlaza s Washingtonom. Za većinu je ta perspektiva bolna jer bi okončala 80 godina mirne suradnje i zadala udarac NATO-u u njegovom sadašnjem obliku.
Ipak, za neke dužnosnike budućnost bez SAD-a nije teško zamisliti. Europske države, uključujući i one izvan EU poput Velike Britanije i Norveške, veći dio Trumpovog drugog mandata provele su radeći unutar takozvane koalicije voljnih za podršku Ukrajini, koja već funkcionira bez Amerike.
Savjetnici za nacionalnu sigurnost iz 35 vlada u redovitom su kontaktu, često se sastaju i komuniciraju putem neformalnih kanala. Navikli su tražiti multilateralna rješenja u svijetu u kojem je Trump često dio problema. Razina povjerenja u tim krugovima je visoka, a suradnja se odvija i na najvišoj razini, gdje nacionalni čelnici rade u novim, manjim grupacijama.
Čelnici koji si šalju poruke
Čelnici poput Keira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Emmanuela Macrona iz Francuske, Friedricha Merza iz Njemačke, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Alexandera Stubba iz Finske i Giorgie Meloni iz Italije redovito komuniciraju, često unutar istog grupnog chata. Tijekom protekle godine razvili su rutinu razmjene poruka svaki put kad Trump poduzme nešto nepredvidivo.
"Kada se stvari počnu brzo kretati, teško je koordinirati, a ovaj grupni [chat] je stvarno učinkovit", rekla je osoba upoznata s dogovorom. Ovaj neformalni aranžman poznat je kao Washingtonska skupina, nazvana po europskim čelnicima koji su prošlog kolovoza posjetili Bijelu kuću s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Njihov pristup dosad je bio ostati smiren i odgovarati na političke akcije, a ne na provokativne izjave. To je olakšalo ukrajinski mirovni proces, gdje se koalicija približila okviru mirovnog plana na koji su se SAD obvezale, uključujući američka sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Međutim, Trumpova eskalacija oko Grenlanda preokrenula je tu ravnotežu.
Čak je i Starmer, inače oprezan, nazvao predsjednikovu prijetnju carinama "pogrešnom", navodno i u izravnom razgovoru s Trumpom. "Koalicija voljnih započela je kao nešto što se tiče Ukrajine", rekao je drugi diplomat. "Ali stvorila je vrlo bliske veze... Izgradili su povjerenje i sposobnost za zajednički rad."
Kome uopće treba NATO?
Ovaj format mogao bi postati osnova za novi sigurnosni savez u eri u kojoj SAD više ne podržava europsku sigurnost. U tekstualnim razgovorima Washingtonske skupine sudjeluje i sam Zelenski. Ukrajina je vojno najsnažnija zemlja u toj skupini, s velikom vojskom, sofisticiranom industrijom dronova i ratnim iskustvom.
Dok je Ukrajina dugo tražila članstvo u NATO-u, ta se opcija sada čini manje privlačnom jer američka sigurnosna jamstva postaju sve manje uvjerljiva. Kada bi se ukrajinska vojna moć udružila s onom Francuske, Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva, potencijalna snaga koalicije bila bi ogromna.
Europska solidarnost
Iako se o potrebi europske obrane s manje američke podrške dugo raspravlja, posljednjih dana svjedočimo nizu inicijativa iz Bruxellesa. Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius predložio je stalnu vojsku EU-a od 100.000 pripadnika i oživio ideju Europskog vijeća sigurnosti. Von der Leyen je promovirala novu Europsku sigurnosnu strategiju, iako detalji još nisu poznati.
Postoji široka suglasnost da se razgovori o novoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi moraju ubrzati. Čelnici EU-a sastat će se na hitnom summitu kako bi definirali odgovor na Trumpove prijetnje, a s obzirom na njegovo planirano prisustvo na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, mogući su i izravni razgovori.
Nakon razgovora s ključnim europskim čelnicima i šefom NATO-a, von der Leyen je u nedjelju izjavila da će Europljani "čvrsto stajati" u zaštiti Grenlanda. "Suočit ćemo se s ovim izazovima našoj europskoj solidarnosti s postojanošću i odlučnošću", rekla je.
U privatnim razgovorima, zaprepašteni europski dužnosnici opisuju Trumpov potez za aneksiju suverenog danskog teritorija kao "lud" i "pomahnitao", pitajući se je li ga nakon venezuelske avanture uhvatio "ratnički mod". Smatraju da zaslužuje najoštriju europsku odmazdu za ono što vide kao jasan i neizazvan napad na transatlantske saveznike.
"Mislim da se to doživljava kao korak predaleko", rekao je jedan europski diplomat pod uvjetom anonimnosti. "Europa je kritizirana da je slaba prema Trumpu. U tome ima istine, ali postoje crvene linije."
"Čekanje nije rješenje"
Visoki europski dužnosnici sve više smatraju da Trumpova Amerika više nije pouzdan trgovinski partner, a još manje sigurnosni saveznik. "Postoji pomak u američkoj politici i na mnogo načina je trajan", izjavio je visoki dužnosnik jedne europske vlade. "Čekanje da prođe nije rješenje.
Ono što treba učiniti je uredno i koordinirano kretanje prema novoj stvarnosti." Ta koordinacija je već započela, a s njom i rasprava o budućim koracima. Ovaj proces vjerojatno će rezultirati radikalnim preoblikovanjem Zapada, što bi moglo poremetiti globalnu ravnotežu moći, uzrokovati transatlantsku ekonomsku štetu i stvoriti sigurnosne rizike dok se Europa pokušava obraniti bez pune američke pomoći.
Troškove bi snosile i Sjedinjene Države, koje bi mogle izgubiti pristup europskoj mreži baza i logističkoj podršci ključnoj za projekciju moći u Africi i na Bliskom istoku.
Budućnost bez SAD-a
Osim razgovora o odmazdi kroz ciljanu američku trgovinu, diplomati i vladini dužnosnici razmatraju dugoročne posljedice razlaza s Washingtonom. Za većinu je ta perspektiva bolna jer bi okončala 80 godina mirne suradnje i zadala udarac NATO-u u njegovom sadašnjem obliku.
Ipak, za neke dužnosnike budućnost bez SAD-a nije teško zamisliti. Europske države, uključujući i one izvan EU poput Velike Britanije i Norveške, veći dio Trumpovog drugog mandata provele su radeći unutar takozvane koalicije voljnih za podršku Ukrajini, koja već funkcionira bez Amerike.
Savjetnici za nacionalnu sigurnost iz 35 vlada u redovitom su kontaktu, često se sastaju i komuniciraju putem neformalnih kanala. Navikli su tražiti multilateralna rješenja u svijetu u kojem je Trump često dio problema. Razina povjerenja u tim krugovima je visoka, a suradnja se odvija i na najvišoj razini, gdje nacionalni čelnici rade u novim, manjim grupacijama.
Čelnici koji si šalju poruke
Čelnici poput Keira Starmera iz Ujedinjenog Kraljevstva, Emmanuela Macrona iz Francuske, Friedricha Merza iz Njemačke, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, Alexandera Stubba iz Finske i Giorgie Meloni iz Italije redovito komuniciraju, često unutar istog grupnog chata. Tijekom protekle godine razvili su rutinu razmjene poruka svaki put kad Trump poduzme nešto nepredvidivo.
"Kada se stvari počnu brzo kretati, teško je koordinirati, a ovaj grupni [chat] je stvarno učinkovit", rekla je osoba upoznata s dogovorom. Ovaj neformalni aranžman poznat je kao Washingtonska skupina, nazvana po europskim čelnicima koji su prošlog kolovoza posjetili Bijelu kuću s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Njihov pristup dosad je bio ostati smiren i odgovarati na političke akcije, a ne na provokativne izjave. To je olakšalo ukrajinski mirovni proces, gdje se koalicija približila okviru mirovnog plana na koji su se SAD obvezale, uključujući američka sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Međutim, Trumpova eskalacija oko Grenlanda preokrenula je tu ravnotežu.
Čak je i Starmer, inače oprezan, nazvao predsjednikovu prijetnju carinama "pogrešnom", navodno i u izravnom razgovoru s Trumpom. "Koalicija voljnih započela je kao nešto što se tiče Ukrajine", rekao je drugi diplomat. "Ali stvorila je vrlo bliske veze... Izgradili su povjerenje i sposobnost za zajednički rad."
Kome uopće treba NATO?
Ovaj format mogao bi postati osnova za novi sigurnosni savez u eri u kojoj SAD više ne podržava europsku sigurnost. U tekstualnim razgovorima Washingtonske skupine sudjeluje i sam Zelenski. Ukrajina je vojno najsnažnija zemlja u toj skupini, s velikom vojskom, sofisticiranom industrijom dronova i ratnim iskustvom.
Dok je Ukrajina dugo tražila članstvo u NATO-u, ta se opcija sada čini manje privlačnom jer američka sigurnosna jamstva postaju sve manje uvjerljiva. Kada bi se ukrajinska vojna moć udružila s onom Francuske, Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva, potencijalna snaga koalicije bila bi ogromna.
Europska solidarnost
Iako se o potrebi europske obrane s manje američke podrške dugo raspravlja, posljednjih dana svjedočimo nizu inicijativa iz Bruxellesa. Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius predložio je stalnu vojsku EU-a od 100.000 pripadnika i oživio ideju Europskog vijeća sigurnosti. Von der Leyen je promovirala novu Europsku sigurnosnu strategiju, iako detalji još nisu poznati.
Postoji široka suglasnost da se razgovori o novoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi moraju ubrzati. Čelnici EU-a sastat će se na hitnom summitu kako bi definirali odgovor na Trumpove prijetnje, a s obzirom na njegovo planirano prisustvo na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, mogući su i izravni razgovori.
Nakon razgovora s ključnim europskim čelnicima i šefom NATO-a, von der Leyen je u nedjelju izjavila da će Europljani "čvrsto stajati" u zaštiti Grenlanda. "Suočit ćemo se s ovim izazovima našoj europskoj solidarnosti s postojanošću i odlučnošću", rekla je.
