Djeca i tinejdžeri ne mogu prestati skrolati po zaslonima - i to šteti njihovu zdravlju Vrijeme koje mladi provode na društvenim mrežama više se nego udvostručilo od 2010. godine i sada iznosi oko tri sata dnevno. Najmanje svaki deseti tinejdžer pokazuje znakove problematičnog i ovisničkog korištenja društvenih mreža od 2022. godine, uključujući teškoće u kontroli korištenja i simptome apstinencije.
"Svi znaju da stvara ovisnost. Znam prednosti i mane. I dalje ih koristim", rekla je za Politico Hanna Kuźmitowicz, poljska srednjoškolka. Na poticaj stručnjaka za javno zdravstvo, europske vlade razmatraju nove načine kako odvratiti mlade od mobitela putem provjere dobi, kampanja podizanja svijesti javnosti pa čak i zabrana društvenih mreža.
Neke su tehnologije dobre za stvaranje prijateljstva
Europske zemlje imaju slobodu postaviti vlastita ograničenja i to koriste. Predsjednik Emmanuel Macron poziva na potpunu zabranu za mlađe od 15 godina u Francuskoj, dok Danska, Grčka, Španjolska, Italija, Nizozemska i druge razmatraju nova ograničenja.
U međuvremenu, tehnološke kompanije uvode mjere poput dobno prilagođenih ograničenja sadržaja, onemogućavanja određenih funkcija i vlastitih značajki za zaštitu privatnosti, premda neki tvrde da to nije dovoljno i da pravi smjer i dalje nije pronađen.
Neki stručnjaci tvrde da društvene mreže nisu samo loše te da mladima mogu donijeti koristi. "Određene vrste tehnologije doista su prilično dobre za stvaranje prijateljstava i njihovu bliskost", rekla je Jessica Piotrowski, predstojnica Škole za istraživanje komunikacije Sveučilišta u Amsterdamu i savjetnica YouTubea za zaštitu maloljetnika.
Međutim, sve je više dokaza koji društvene mreže povezuju s problemima, uključujući depresiju i poremećaje spavanja, kao i s višim razinama uporabe psihoaktivnih tvari, stvarima koje se više ne mogu zanemariti. "Potrebna je regulativa i sudjelovanje tehnoloških kompanija. Ovo šteti tinejdžerima i djeci i nešto se mora poduzeti", rekla je Kadri Soova, direktorica Mental Health Europe.
Brojne afere tijekom posljednjih nekoliko godina pokazale su da tehnološke kompanije nisu uvijek zauzimale pristup "sigurnost na prvom mjestu" za svoje maloljetne korisnike. Bivša zaposlenica Mete (tada Facebooka) Frances Haugen objavila je 2021. interne dokumente koji su otkrili da je tvrtka bila svjesna štete nanesene mentalnom zdravlju tinejdžera i da je učinila vrlo malo kako bi to zaustavila.
Traži se više akcije tehnoloških kompanija
Stručnjaci za dječje zdravlje tvrde da postojeći regulatorni alati nisu dovoljni ni učinkoviti. Žele više akcije tehnoloških kompanija, za koje kažu da dizajniraju svoje platforme tako da stvaraju ovisnost.
Amsterdamski neuropsihijatar Theo Compernolle, koji zagovara zabranu društvenih mreža za djecu, rekao je da se regulacija mora usredotočiti na same kompanije; u suprotnom je to "kao boriti se protiv droge, a ne činiti ništa u vezi s proizvođačima".
Društvene mreže, poput kockanja, duhana i alkohola, počivaju na negiranju štetnosti, rekao je Mark Petticrew, profesor javnog zdravstva na Londonskoj školi higijene i tropske medicine. Nimalo se ne razlikuju od bilo koje druge vrste ovisnosti, dodao je Petticrew.
Ministri zdravstva u lipnju su na Vijeću EU-a usvojili zaključke kojima pozivaju zemlje da razmotre preventivne politike za reguliranje pristupa mladih digitalnim tehnologijama. One uključuju zone bez ekrana i digitalna ograničenja unutar škola te poziv dizajnerima digitalnih platformi da "preuzmu veću odgovornost".
Jedan od najznačajnijih propisa koji se odnose na internetske platforme je Akt o digitalnim uslugama Europske unije (Digital Services Act), koji od društvenih mreža traži uspostavu "primjerenih i razmjernih mjera kojima se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika".
Smjernice nisu obvezujuće
Metine platforme Facebook i Instagram, kao i TikTok, pod istragom su zbog kršenja pravila DSA-a koja se odnose na maloljetnike. Budući da je taj povijesni zakon platformama dao samo neodređene odgovornosti, izvršno tijelo EU-a izradilo je skup vrlo osporavanih smjernica kako bi preciziralo što bi platforme trebale činiti.
One uključuju isključivanje funkcija poput "streakova" i potvrda o čitanju u aplikacijama za razmjenu poruka, zadavanje postavki privatnosti i sigurnosti kao zadanih te razmatranje isključivanja nekih funkcija, poput pristupa kameri.
Smjernice nisu obvezujuće, a ako maloljetnici lažno prikažu svoju dob ili roditelji zaobiđu kontrole, one nemaju učinka. To je dovelo do pomaka u raspravi prema tome kako platforme mogu provjeravati dob korisnika.
Mlađi od 13 godina ne smiju na društvene mreže
Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) u Europi, djeca mlađa od 13 godina ne mogu dati privolu za obradu svojih podataka za internetske usluge. Platforme poput TikToka i Instagrama u svojim uvjetima korištenja navode da se mogu pridružiti samo djeca starija od 13 godina, no regulatori su shvatili da puko označavanje kućice ne funkcionira.
Čak 94 posto danske djece ima račune na društvenim mrežama prije nego što navrše 13 godina, prema izvješću lokalne neprofitne organizacije Børns Vilkår. Rasprava se preusmjerila prema obvezi provjere dobi korisnika kako bi se osiguralo da sve druge mjere budu učinkovite.
Google i Apple bježe od odgovornosti
Neki tvrde da je to odgovornost same platforme, ali operateri poput Mete i TikToka smatraju da bi za mjere provjere dobi trebali biti odgovorni Google i Apple, koji razvijaju operativne sustave uređaja.
Helen Charles, direktorica za javne politike, proizvode i monetizaciju u Meti, rekla je da bi novo zakonodavstvo trebalo ciljati provjeru dobi i roditeljska odobrenja na razini operativnog sustava i trgovina aplikacijama. No Google i Apple ne smatraju da bi to trebalo biti samo na njima.
"Smatramo da je to podijeljena odgovornost. Nema čarobnog metka ni rješenja. Kreatori aplikacija najbolje su pozicionirani da znaju što je potencijalno rizično", rekao je Vinay Goel, direktor za procjenu dobi u Googleu.
Postoje dvojbe, čak i među najgorljivijim zagovornicima strogih mjera i među samim tinejdžerima, bi li zabrana bila učinkovita. "Dobro provedena provjera dobi, roditeljski alati i programi digitalne pismenosti, primjerice, mogli bi postići bolje rezultate od zabrana", rekla je Natasha Azzopardi-Muscat, direktorica za zdravstvenu sigurnost u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
"Zabrana društvenih mreža je iskorak u nepoznato"
Nacionalni ministri zdravstva smatraju da trenutačno nema dovoljno dokaza koji bi poduprli potpunu zabranu. "Kako to provesti?", rekao je ciparski ministar zdravstva Michael Damianos. Veće pitanje jest osigurati da politike u praksi funkcioniraju.
"Zabrana društvenih mreža doista je iskorak u nepoznato. Takvu politiku ne podupiru dokazi", rekao je malteški ministar zdravstva Jo Etienne Abela: "Ali s druge strane, znamo da postoji problem; treba li nas manjak dokaza osakatiti i zamrznuti, pa da ništa ne poduzmemo?"
"Svi znaju da stvara ovisnost. Znam prednosti i mane. I dalje ih koristim", rekla je za Politico Hanna Kuźmitowicz, poljska srednjoškolka. Na poticaj stručnjaka za javno zdravstvo, europske vlade razmatraju nove načine kako odvratiti mlade od mobitela putem provjere dobi, kampanja podizanja svijesti javnosti pa čak i zabrana društvenih mreža.
Neke su tehnologije dobre za stvaranje prijateljstva
Europske zemlje imaju slobodu postaviti vlastita ograničenja i to koriste. Predsjednik Emmanuel Macron poziva na potpunu zabranu za mlađe od 15 godina u Francuskoj, dok Danska, Grčka, Španjolska, Italija, Nizozemska i druge razmatraju nova ograničenja.
U međuvremenu, tehnološke kompanije uvode mjere poput dobno prilagođenih ograničenja sadržaja, onemogućavanja određenih funkcija i vlastitih značajki za zaštitu privatnosti, premda neki tvrde da to nije dovoljno i da pravi smjer i dalje nije pronađen.
Neki stručnjaci tvrde da društvene mreže nisu samo loše te da mladima mogu donijeti koristi. "Određene vrste tehnologije doista su prilično dobre za stvaranje prijateljstava i njihovu bliskost", rekla je Jessica Piotrowski, predstojnica Škole za istraživanje komunikacije Sveučilišta u Amsterdamu i savjetnica YouTubea za zaštitu maloljetnika.
Međutim, sve je više dokaza koji društvene mreže povezuju s problemima, uključujući depresiju i poremećaje spavanja, kao i s višim razinama uporabe psihoaktivnih tvari, stvarima koje se više ne mogu zanemariti. "Potrebna je regulativa i sudjelovanje tehnoloških kompanija. Ovo šteti tinejdžerima i djeci i nešto se mora poduzeti", rekla je Kadri Soova, direktorica Mental Health Europe.
Brojne afere tijekom posljednjih nekoliko godina pokazale su da tehnološke kompanije nisu uvijek zauzimale pristup "sigurnost na prvom mjestu" za svoje maloljetne korisnike. Bivša zaposlenica Mete (tada Facebooka) Frances Haugen objavila je 2021. interne dokumente koji su otkrili da je tvrtka bila svjesna štete nanesene mentalnom zdravlju tinejdžera i da je učinila vrlo malo kako bi to zaustavila.
Traži se više akcije tehnoloških kompanija
Stručnjaci za dječje zdravlje tvrde da postojeći regulatorni alati nisu dovoljni ni učinkoviti. Žele više akcije tehnoloških kompanija, za koje kažu da dizajniraju svoje platforme tako da stvaraju ovisnost.
Amsterdamski neuropsihijatar Theo Compernolle, koji zagovara zabranu društvenih mreža za djecu, rekao je da se regulacija mora usredotočiti na same kompanije; u suprotnom je to "kao boriti se protiv droge, a ne činiti ništa u vezi s proizvođačima".
Društvene mreže, poput kockanja, duhana i alkohola, počivaju na negiranju štetnosti, rekao je Mark Petticrew, profesor javnog zdravstva na Londonskoj školi higijene i tropske medicine. Nimalo se ne razlikuju od bilo koje druge vrste ovisnosti, dodao je Petticrew.
Ministri zdravstva u lipnju su na Vijeću EU-a usvojili zaključke kojima pozivaju zemlje da razmotre preventivne politike za reguliranje pristupa mladih digitalnim tehnologijama. One uključuju zone bez ekrana i digitalna ograničenja unutar škola te poziv dizajnerima digitalnih platformi da "preuzmu veću odgovornost".
Jedan od najznačajnijih propisa koji se odnose na internetske platforme je Akt o digitalnim uslugama Europske unije (Digital Services Act), koji od društvenih mreža traži uspostavu "primjerenih i razmjernih mjera kojima se osigurava visoka razina privatnosti, sigurnosti i zaštite maloljetnika".
Smjernice nisu obvezujuće
Metine platforme Facebook i Instagram, kao i TikTok, pod istragom su zbog kršenja pravila DSA-a koja se odnose na maloljetnike. Budući da je taj povijesni zakon platformama dao samo neodređene odgovornosti, izvršno tijelo EU-a izradilo je skup vrlo osporavanih smjernica kako bi preciziralo što bi platforme trebale činiti.
One uključuju isključivanje funkcija poput "streakova" i potvrda o čitanju u aplikacijama za razmjenu poruka, zadavanje postavki privatnosti i sigurnosti kao zadanih te razmatranje isključivanja nekih funkcija, poput pristupa kameri.
Smjernice nisu obvezujuće, a ako maloljetnici lažno prikažu svoju dob ili roditelji zaobiđu kontrole, one nemaju učinka. To je dovelo do pomaka u raspravi prema tome kako platforme mogu provjeravati dob korisnika.
Mlađi od 13 godina ne smiju na društvene mreže
Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR) u Europi, djeca mlađa od 13 godina ne mogu dati privolu za obradu svojih podataka za internetske usluge. Platforme poput TikToka i Instagrama u svojim uvjetima korištenja navode da se mogu pridružiti samo djeca starija od 13 godina, no regulatori su shvatili da puko označavanje kućice ne funkcionira.
Čak 94 posto danske djece ima račune na društvenim mrežama prije nego što navrše 13 godina, prema izvješću lokalne neprofitne organizacije Børns Vilkår. Rasprava se preusmjerila prema obvezi provjere dobi korisnika kako bi se osiguralo da sve druge mjere budu učinkovite.
Google i Apple bježe od odgovornosti
Neki tvrde da je to odgovornost same platforme, ali operateri poput Mete i TikToka smatraju da bi za mjere provjere dobi trebali biti odgovorni Google i Apple, koji razvijaju operativne sustave uređaja.
Helen Charles, direktorica za javne politike, proizvode i monetizaciju u Meti, rekla je da bi novo zakonodavstvo trebalo ciljati provjeru dobi i roditeljska odobrenja na razini operativnog sustava i trgovina aplikacijama. No Google i Apple ne smatraju da bi to trebalo biti samo na njima.
"Smatramo da je to podijeljena odgovornost. Nema čarobnog metka ni rješenja. Kreatori aplikacija najbolje su pozicionirani da znaju što je potencijalno rizično", rekao je Vinay Goel, direktor za procjenu dobi u Googleu.
Postoje dvojbe, čak i među najgorljivijim zagovornicima strogih mjera i među samim tinejdžerima, bi li zabrana bila učinkovita. "Dobro provedena provjera dobi, roditeljski alati i programi digitalne pismenosti, primjerice, mogli bi postići bolje rezultate od zabrana", rekla je Natasha Azzopardi-Muscat, direktorica za zdravstvenu sigurnost u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
"Zabrana društvenih mreža je iskorak u nepoznato"
Nacionalni ministri zdravstva smatraju da trenutačno nema dovoljno dokaza koji bi poduprli potpunu zabranu. "Kako to provesti?", rekao je ciparski ministar zdravstva Michael Damianos. Veće pitanje jest osigurati da politike u praksi funkcioniraju.
"Zabrana društvenih mreža doista je iskorak u nepoznato. Takvu politiku ne podupiru dokazi", rekao je malteški ministar zdravstva Jo Etienne Abela: "Ali s druge strane, znamo da postoji problem; treba li nas manjak dokaza osakatiti i zamrznuti, pa da ništa ne poduzmemo?"
