Vlasti u Srbiji bi trebale priznati genocid u Srebrenici, iskorijeniti rasizam i govor mržnje među nogometnim navijačima i usmjeriti pažnju na nasilje protiv romske i LGBT populacije, preporuka je Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za Srbiju, čije su izvatke objavili mediji u Beogradu pozivajući se na Radio Slobodnu Europu (RFE).
Komisija koju je osnovalo Vijeće Europe navodi da je od prethodnog izvješća prije sedam godina u Srbiji napravljen "značajan napredak na brojnim poljima", ali se još mnogo toga može učiniti na prevladavanju govora mržnje i zaštite prava manjina.
U izvješću Europske komisije protiv rasizma i netolerancije na koje se poziva RFE navodi se da je primjetan napredak Srbije na planu antidiskriminacijskog zakonodavstva, suočavanja s ratnom prošlošću i poboljšanja društvenog položaja Roma.
Istodobno, ECRI konstatira da su mediji u Srbiji "prepoznali svoju ulogu oruđa propagande tijekom 90-ih godina", te podsjeća da je nacionalna Radio-televizija Srbije 2011. godine uputila ispriku gledateljima zbog uloge koju je ta medijska kuća imala u posljednjem desetljeću 20. stoljeća.
Navodi se i da državu očekuje još puno obveza u borbi protiv govora mržnje i rasizma među navijačima, unaprijeđenja kaznenog gonjenja ratnih zločina.
Kao pozitivan primjer ECRI navodi da su parlament i predsjednik države uputili isprike zbog masakra u Srebrenici, a ovo neovisno tijelo za praćenje ljudskih prava žali zbog činjenice da nijedna od ove dvije institucije "nije priznala srebrenički masakr kao genocid, što stoji u presudama međunarodnih sudova".
"Politički lideri bi trebali službeno priznati da je masakr počinjen u Srebrenici genocid“, kaže Christian Ahlund, predsjedajući ECRI-ja. Ahlund sugerira kako je "to priznanje i transparentna istraga svih slučajeva nasilja apsolutno neophodna kako ljudi iz različitih etničkih zajednica ne bi živjeli u strahu od zastrašivanja i novog vala zločina iz mržnje".
U izvješću ECRI koje prenosi RFE ukazuje se i na "kontinuirani porast govora mržnje u javnom diskursu", te na činjenice da "političari i mediji koriste zapaljiv, pejorativni i nacionalistički jezik, a tenzije u regiji znatno su porasle".
"Javni diskurs podsjeća na situaciju uoči ratova devedesetih", navode stručnjaci ECRI i napominju da se ovakav govor sve više širi putem interneta, ali i preko huliganskih skupina.
Potpisnici izvješća sugeriraju da su "potrebne još odlučnije akcije protiv govora mržnje koji šire rasističke organizacije i, naročito, nogometni navijači" pa tako ECRI preporučuje vlastima u Srbiji da "zabrane rasističke navijačke skupine", prenosi RFE.
Komisija koju je osnovalo Vijeće Europe navodi da je od prethodnog izvješća prije sedam godina u Srbiji napravljen "značajan napredak na brojnim poljima", ali se još mnogo toga može učiniti na prevladavanju govora mržnje i zaštite prava manjina.
U izvješću Europske komisije protiv rasizma i netolerancije na koje se poziva RFE navodi se da je primjetan napredak Srbije na planu antidiskriminacijskog zakonodavstva, suočavanja s ratnom prošlošću i poboljšanja društvenog položaja Roma.
Istodobno, ECRI konstatira da su mediji u Srbiji "prepoznali svoju ulogu oruđa propagande tijekom 90-ih godina", te podsjeća da je nacionalna Radio-televizija Srbije 2011. godine uputila ispriku gledateljima zbog uloge koju je ta medijska kuća imala u posljednjem desetljeću 20. stoljeća.
Navodi se i da državu očekuje još puno obveza u borbi protiv govora mržnje i rasizma među navijačima, unaprijeđenja kaznenog gonjenja ratnih zločina.
Kao pozitivan primjer ECRI navodi da su parlament i predsjednik države uputili isprike zbog masakra u Srebrenici, a ovo neovisno tijelo za praćenje ljudskih prava žali zbog činjenice da nijedna od ove dvije institucije "nije priznala srebrenički masakr kao genocid, što stoji u presudama međunarodnih sudova".
"Politički lideri bi trebali službeno priznati da je masakr počinjen u Srebrenici genocid“, kaže Christian Ahlund, predsjedajući ECRI-ja. Ahlund sugerira kako je "to priznanje i transparentna istraga svih slučajeva nasilja apsolutno neophodna kako ljudi iz različitih etničkih zajednica ne bi živjeli u strahu od zastrašivanja i novog vala zločina iz mržnje".
U izvješću ECRI koje prenosi RFE ukazuje se i na "kontinuirani porast govora mržnje u javnom diskursu", te na činjenice da "političari i mediji koriste zapaljiv, pejorativni i nacionalistički jezik, a tenzije u regiji znatno su porasle".
"Javni diskurs podsjeća na situaciju uoči ratova devedesetih", navode stručnjaci ECRI i napominju da se ovakav govor sve više širi putem interneta, ali i preko huliganskih skupina.
Potpisnici izvješća sugeriraju da su "potrebne još odlučnije akcije protiv govora mržnje koji šire rasističke organizacije i, naročito, nogometni navijači" pa tako ECRI preporučuje vlastima u Srbiji da "zabrane rasističke navijačke skupine", prenosi RFE.
