Ljudske aktivnosti u vrlo skoroj budućnosti od samo nekoliko desetljeća mogle bi uzrokovati izumiranje oko milijun vrsta, upozorava nacrt novog izviješća koje je danas objavio UN.

Ovako brz nestanak biljaka i životinja već se naziva šestim masovnim izumiranjem. Masovna izumiranja u prošlosti su uvijek uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija. Ovaj puta uzrok je čovjek.

Ugrožena je četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja

Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 milijuna godina.

Izviješće, koje je na 1800 stranica sastavilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.

Prošli tjedan autori izviješća održali su u Parizu niz sastanaka s predstavnicima vlasti iz više od 130 država u nastojanju da dokumentu daju konačnu, dorađeniju formu.

Velik dio Zemljine površine pokazuje ozbiljne znakove propadanja

Prema njemu oko 75% kopna, oko 50% rijeka i jezera te oko 40% svih mora i oceana već pokazuje ozbiljne znakove propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.

Od 1980-ih do danas emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stupnjeva Celzijusovih, tvrde autori.

Rekao bih da je će se izviješće najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu ‘Čovječe stvarno smo u nevolji’, međutim postoje rješenja, rekao je prije skupa za BBC voditelj IPBES-a prof. Sir Bob Watson.

Naše izviješće govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stupnjevima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti, dodao je, prenosi Index.hr.

Krčenje šuma i rast konzumacije mesa potiskuju vrste iz prirodnih staništa

U izviješću se među ostalim ističe da su načini na koje se koristi tlo i krče šume za poljoprivredu u kombinaciji s povećanjem konzumacije mesa istisnuli brojne vrste iz njihovih prirodnih staništa. Istovremeno je pretjerani izlov riba desetkovao njihove populacije u morima širom svijeta

Dokument predviđa da će se izumiranje u narednim desetljećima najvjerojatnije dalje ubrzavati.

(www.jabuka.tv)