Predsjednički izbori u SAD-u bili su puni dezinformacija, lažnih vijesti, poluistina te izravnih laži koje su se brzinom svjetlosti širile internetom, piše CNN. Jedan primjer je i afera ''Pizzagate'', izmišljena priča o pedofilskom lancu kojim navodno upravljaju Hillary Clinton i vođa njene kampanje John Podesta. I sve to iz pizzerije u Washingtonu. Priča je postala toliko popularna da su je New York Times i Washington Post na kraju morali istražiti i dokazati da je lažna.
Poveznica s Kremljem
Zapadni mediji optužuju Rusiju da iskorištava lažne vijesti kako bi naštetila Hillary Clinton i pomogla Trumpu da dođe na vlast.
Službeni Kremlin poriče da je pokušao utjecati na izbore.
Dvije nove studije tvrde da je Rusija koristila ''tisuće botnetova, timove plaćenih trolova i profile na društvenim mrežama'' kako bi pojačala lažne tvitove i objave na Facebooku.
Prva studija navodi kako ruski mehanizmi propagande ciljano objavljuju za alt-desnicu i tradicionalnije desne i fašističke stranke. Clint Watts, jedan od autora studije, navodi kako također objavljuju za grupe unutar SAD-a koje su protiv vlade, ili se bave urotama protiv institucija.
Tko stoji iza širenja dezinformacija?
Prema Wattsu, tri su skupine iza širenja lažnih vijesti: strastveni Trumpovi pristaše, ljudi koji zarađuju na lažnim vijestima, i ruska propagandna mašinerija.
Svaka skupina na različite načine koristi društvene mreže te se razlike među njima mogu lako otkriti. Sadržaj od skupina koje zarađuju na lažnim vijestima se širi na različit način od propagandnog sadržaja.
Watts smatra da ruski cilj nije bio samo da Trump bude izabran. ''Cilj je urušiti povjerenje u medije, javne figure, institucije vlasti – sve što na okupu drži Republiku'', kaže Watts.
Zarobljeni u društvenoj ''eho-komori''
Drugu je studiju provela anonimna skupina istraživača koja se naziva PropOrNot. Grupa je analizom tvitova i ostalih poruka na društvenim mrežama otkrila da se neke fraze dosta ponavljaju, po čemu su zaključili da dolaze iz istog izvora. U nekim se slučajevima vijesti šire namjerno, u drugima aktivisti samo ponavljaju dijelove koji im se dopadaju.
Zaključak: ''Rusija je dugoročno gradila propagandnu mašineriju za lažne vijesti koje je pratio veliki broj građana SAD-a''.
Crna lista lažnih vijesti
Izvještaj PropOrNot-a navodi da 200 internetskih stranica spada pod definiciju ''podružnica za rusku propagandu'', a čita ih oko 15 milijuna Amerikanaca. Čini se da neki znaju da ih Rusi koriste za propagandu, a neki nisu toga svjesni.
Stručnjak za informacijsku obranu Ben Nimmo smatra da je prelako samo okriviti Rusiju za sve. ''Imate alt-desnicu u Ujedinjenom Kraljevstvu koja radi isto to, imate ih u Njemačkoj i Francuskoj. Ako svi mrze Ameriku, svi mrze Clintonicu i američku vanjsku politiku, naravno da će dijeliti informacije'', kaže Nimmo.
Nakon kritika, grupa PropOrNot je uklonila neke internetske stranice sa svog popisa, ali je dodala i neke nove, ''osobito one u vlasništvu vlada koje ograničavaju slobodu medija''.
''Vatrogasna cijev laži''
Treća studija smatra da je ruski propagandni model velikog dometa, i više-kanalni te da širi poruke bez obzira na istinu. Također je brz, konstantan i ponavlja se. Izvještaj dalje navodi da je zbog svega toga veoma teško kontrirati lažnim vijestima. Facebook i Google su obećali pooštriti stav prema lažnim vijestima, ali zasad se malo toga učinilo.
Što misle ruski mediji
Ruski mediji pod državnom kontrolom smatraju da za njihovu navodnu umiješanost u takve aktivnosti nema dokaza. Glavna urednica RT-a, Margarita Simonyan, za CNN je izjavila da je čudno kako Washington Post nije od njih tražio komentar, što bi bila osnova novinarske pristojnosti. ''Ironično je što je komentar o lažnim vijestima slijedio sličan put u vlastitom izvještaju'', kaže Simonyan.
U budućnosti još curenja informacija?
Tijekom predsjedničke kampanje većina je lažnih vijesti napadala Clinton, a hvalila Trumpa. Ali Watts smatra da novoizabrani predsjednik ne može računati na stalnu potporu Moskve. ''Ako Trump neće podržavati Putinovu politiku, onda je on sljedeći'', kaže Watts.
Stručnjaci za kiber-sigurnost smatraju da su Rusi hakirali i e-mailove američkih Republikanaca, a ne samo Demokrata. ''Mislimo da imaju tisuće e-mailova. To je samo municija koju će čuvati dok im ne bude potrebna'', smatra Watts.
Poveznica s Kremljem
Zapadni mediji optužuju Rusiju da iskorištava lažne vijesti kako bi naštetila Hillary Clinton i pomogla Trumpu da dođe na vlast.
Službeni Kremlin poriče da je pokušao utjecati na izbore.
Dvije nove studije tvrde da je Rusija koristila ''tisuće botnetova, timove plaćenih trolova i profile na društvenim mrežama'' kako bi pojačala lažne tvitove i objave na Facebooku.
Prva studija navodi kako ruski mehanizmi propagande ciljano objavljuju za alt-desnicu i tradicionalnije desne i fašističke stranke. Clint Watts, jedan od autora studije, navodi kako također objavljuju za grupe unutar SAD-a koje su protiv vlade, ili se bave urotama protiv institucija.
Tko stoji iza širenja dezinformacija?
Prema Wattsu, tri su skupine iza širenja lažnih vijesti: strastveni Trumpovi pristaše, ljudi koji zarađuju na lažnim vijestima, i ruska propagandna mašinerija.
Svaka skupina na različite načine koristi društvene mreže te se razlike među njima mogu lako otkriti. Sadržaj od skupina koje zarađuju na lažnim vijestima se širi na različit način od propagandnog sadržaja.
Watts smatra da ruski cilj nije bio samo da Trump bude izabran. ''Cilj je urušiti povjerenje u medije, javne figure, institucije vlasti – sve što na okupu drži Republiku'', kaže Watts.
Zarobljeni u društvenoj ''eho-komori''
Drugu je studiju provela anonimna skupina istraživača koja se naziva PropOrNot. Grupa je analizom tvitova i ostalih poruka na društvenim mrežama otkrila da se neke fraze dosta ponavljaju, po čemu su zaključili da dolaze iz istog izvora. U nekim se slučajevima vijesti šire namjerno, u drugima aktivisti samo ponavljaju dijelove koji im se dopadaju.
Zaključak: ''Rusija je dugoročno gradila propagandnu mašineriju za lažne vijesti koje je pratio veliki broj građana SAD-a''.
Crna lista lažnih vijesti
Izvještaj PropOrNot-a navodi da 200 internetskih stranica spada pod definiciju ''podružnica za rusku propagandu'', a čita ih oko 15 milijuna Amerikanaca. Čini se da neki znaju da ih Rusi koriste za propagandu, a neki nisu toga svjesni.
Stručnjak za informacijsku obranu Ben Nimmo smatra da je prelako samo okriviti Rusiju za sve. ''Imate alt-desnicu u Ujedinjenom Kraljevstvu koja radi isto to, imate ih u Njemačkoj i Francuskoj. Ako svi mrze Ameriku, svi mrze Clintonicu i američku vanjsku politiku, naravno da će dijeliti informacije'', kaže Nimmo.
Nakon kritika, grupa PropOrNot je uklonila neke internetske stranice sa svog popisa, ali je dodala i neke nove, ''osobito one u vlasništvu vlada koje ograničavaju slobodu medija''.
''Vatrogasna cijev laži''
Treća studija smatra da je ruski propagandni model velikog dometa, i više-kanalni te da širi poruke bez obzira na istinu. Također je brz, konstantan i ponavlja se. Izvještaj dalje navodi da je zbog svega toga veoma teško kontrirati lažnim vijestima. Facebook i Google su obećali pooštriti stav prema lažnim vijestima, ali zasad se malo toga učinilo.
Što misle ruski mediji
Ruski mediji pod državnom kontrolom smatraju da za njihovu navodnu umiješanost u takve aktivnosti nema dokaza. Glavna urednica RT-a, Margarita Simonyan, za CNN je izjavila da je čudno kako Washington Post nije od njih tražio komentar, što bi bila osnova novinarske pristojnosti. ''Ironično je što je komentar o lažnim vijestima slijedio sličan put u vlastitom izvještaju'', kaže Simonyan.
U budućnosti još curenja informacija?
Tijekom predsjedničke kampanje većina je lažnih vijesti napadala Clinton, a hvalila Trumpa. Ali Watts smatra da novoizabrani predsjednik ne može računati na stalnu potporu Moskve. ''Ako Trump neće podržavati Putinovu politiku, onda je on sljedeći'', kaže Watts.
Stručnjaci za kiber-sigurnost smatraju da su Rusi hakirali i e-mailove američkih Republikanaca, a ne samo Demokrata. ''Mislimo da imaju tisuće e-mailova. To je samo municija koju će čuvati dok im ne bude potrebna'', smatra Watts.
