Na londonskom je tržištu barel prošloga tjedna poskupio 2,2 posto, na 72,20 dolara, dok je na američkom tržištu cijena barela porasla 1,8 posto, na 62,76 dolara.
Američke sankcije Iranu dodatno su u svibnju smanjile izvoz nafte iz te članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC), dok se OPEC pridržava lanjskog dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno, koji je doveo do rasta cijena nafte za otprilike 30 posto od početka ove godine.
Ponuda nafte je u fokusu i zbog pojačanih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku nakon oštećenja četiri tankera u teritorijalnim vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata koje su vlasti proglasile sabotažom. Potom je Saudijska Arabija izvijestila o napadu dronova naoružanih eksplozivom na naftnu strukturu u blizini Rijada, za što su odgovornost preuzeli pobunjeni Huti u Jemenu.
Washington je upro prstom u Iran koji odbacuje optužbe, ali zbog skorašnje američke potpune blokade izvoza iranske nafte prijeti blokadom Hormuškog tjesnaca, ključnog plovnog puta u svjetskoj trgovini naftom. SAD je povećao vojnu nazočnost u regiji, a saudijska vojna koalicija u Jemenu izvela je nekoliko zračnih udara na glavni grad Sanu kojeg drže Huti. To je potaknulo strah od poremećaja u opskrbi iz regije koja podmiruje oko trećine globalne potražnje za naftom. "Bliski istok je iskra koja bi moglo zapaliti sukob. Dok je tako, cijene u energetskom sektoru podupirat će signali koji ugrožavaju ponudu", kaže Stephen Brennock iz PVM.
Zbog takve napetosti, puno je rizika za ponudu. „Budući da je napetost tako izražena i da je SAD na to područje poslao značajnu vojnu silu, svaka pogreška ili taktički kiks Irana mogli bi zapaliti bure baruta na Bliskom istoku", kaže Stephen Innes iz SPI Asset Managementa.
S druge strane, veći rast cijena nafte onemogućile su napetosti između SAD-a i Kine, nakon što je Washington nedavno povećao carine na kineski uvoz, a Kina najavila protumjere. Napetostima je dodatno pridonijela odluka predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da se kineska telekomunikacijska kompanija Huawei uvrsti na listu kompanija koje ne mogu kupovati komponente i tehnologiju od američkih kompanija bez dozvole vlade.
U kineskim su medijima nakon toga uslijedili oštri komentari, a Peking je poručio kako bi daljnji razgovori mogli biti uzaludni ako Washington ne promijeni smjer. U petak je, pak, televizijska postaja CNBC objavila kako su trgovinski pregovori između SAD-a i Kine zastali.
Ulagači se plaše da bi u slučaju da se ne postigne trgovinski dogovor mogao eskalirati carinski rat, što bi negativno utjecalo na oba gospodarstva, a time i na potražnju za naftom. S druge strane, proizvodnja u SAD-u i dalje se kreće oko 12,3 milijuna barela dnevno, što je dosad najviša razina proizvodnje jedne zemlje u svijetu i što potkopava nastojanja OPEC-a da smanjenjem proizvodnje podržava rast cijena nafte.
Očekuje se da će proizvodnja ostati na rekordnim razinama, premda američki proizvođači smanjuju broj aktivnih bušotinskih postrojenja. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za tri, na njih ukupno 802. U istom razdoblju prošle godine aktivna su bila 844 postrojenja, što pokazuje da neki proizvođači u posljednjih pet mjeseci smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade nego proizvodnje.
Tržište sada čeka lipanjski sastanak OPEC-a i skupine neovisnih proizvođača na kojem bi trebala biti donesena odluka o hoće li se ili neće produljiti sporazum o ograničenju proizvodnje nakon lipnja, prenosi Hina.