Građani Bosne i Hercegovine ne odriču se cigareta unatoč poskupljenjima. U 13 godina trošarinske politike na duhan cijena kutije cigareta rasla je nekoliko puta, pa je, s obzirom na standard dostigla europsku razinu. Umjesto pada broja pušača, proporcionalno rastu cijena cigareta, raslo je crno tržište na kojem se mogu kupiti po dvostruko manjoj cijeni.

U vrijeme inflacije cigarete su jedan od rijetkih artikala koji nije poskupio, ali cijene su im već tolike da se opravdano mogu smatrati luksuzom, javlja N1.

Građani su iskazali nezadovoljstvo.

“Za pušače nikad nisu previsoke. Za to mora biti, pa i kad bi 20 KM bila cijena.”, kaže jedan građanin.

“Uvijek pušim iste cigarete, ma kolika bila cijena”, ističe drugi i navodi da jedna kutija iznosi 6,20 KM.

“Pa tko puši on zna i borit će se dokle može ili će prestati. Nešto će riješiti”, ističe još jedan građanin.  Mnogi će rješenje potražiti na crnom tržištu. Javna je tajna da su cigarete bez trošarinskih markica dostupne i na kioscima, ispod štandova.

Ovakve kutije bez markice sa sadržajem koji je upitan, jer nije prošao bilo kakvu kontrolu najčešće se i kupuju na ovakvim mjestima. I to zbog toga što kutije u legalnoj prodaji prilično skupe zbog nameta države koja na kutiji od oko 5,50 KM s fiksnom, proporcionalnom trošarinom i PDV-om uzima sebi oko 4,70 KM.

Pa su zahvaljujući tome, trošarine umjesto smanjenju broja pušača, doprinijele vrtoglavom rastu crnog tržišta. U tolikoj mjeri da se iz godine u godinu bilježe milijunski gubici naplate trošarina.

Ekonomski analitičar Ademir Čavalić kaže kako se nadmašila čak i Europska unija u vezi navedenog.

“U relativnom smislu, ako promatramo životni standard Bosne i Hercegovine i cijene cigareta, možemo zaključiti zaista da one prevazilaze dati racio, prevazilaze i racija u nekim zemljama Europske unije npr.”, ističe.

A s trošarinama se 2009. i počelo zbog usklađivanja sa europskim standardom. U prvim godinama trošarinske politike to je značilo i priliv značajnih sredstava u proračun, ali već od 2016. godine i stagnaciju, a onda i pad legalnog tržišta duhana. 13 godina poslije Bosna i Hercegovina prva je po crnom tržištu duhana u Europi i to je crveni alarm.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da je uz jači inspekcijski nadzor i uz jače kampanje moguće vratiti značajan dio ilegalnog tržišta u legalne tokove.

“Pojačati naplatu poreznih prihoda, ali tu se ne zadržati, nego kroz izmjene zakona i namjenski vratiti barem dio tih prikupljenih sredstava u zdravstveni sektor u Bosni i Hercegovini.”, pojašnjava.

Glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje BiH Ratko Kovačević ističe da ohrabruje činjenica da i u ovoj 2022. godini za oko 30% imamo rast broja izdanih trošarinskih markica u odnosu na prošlu 2021. godinu.

Večernji.ba