Novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), danas predstavljen na Europskom kongresu o pretilosti u Portugalu, otkriva da broj pretilih adolescenata nastavlja da raste u mnogim zemljama širom europske regije WHO.
Regionalna direktorica WHO za Europu Zsuzsanna Jakab ocjenjuje da se, uprkos stalnim naporima u borbi protiv pretilosti, procjenjuje da jedno od troje adolescenta ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo u Europi, sa najvišim stopama na jugu europskih i mediteranskih zemalja.
"Ono što posebno zabrinjava je da je epidemija u porastu u zemljama istočne Europe, gdje su ranije stope bile niže" ustvrdila je ona.
Smatra da je ambiciozna akcija politike potrebna da bi došli do cilja održivog razvoja i zaustavljanja porasta pretilosti u djetinjstvu. Vlade, kazala je, moraju fokusirati napore i razbiti taj štetan ciklus od djetinjstva ka adolescenciji i kasnije.
Pretilost u djetinjstvu se smatra jednim od najozbiljnijih izazova javnog zdravlja 21. stoljeća. Pretila djeca imaju veći rizik od dijabetesa tipa 2, astme, poteškoća spavanja, mišićno-koštanih problema i budućih kardiovaskularnih bolesti, kao i sa izostancima iz škole, psihološkim problemima i društvenom izolacijom.
Menadžer programa za ishranu, fizičku aktivnost i pretilost u regionalnom uredu WHO za Europu Joao Breda naglašava da sve to ima ozbiljne posljedice koje sežu daleko u budućnost.
"Većina mladih ljudi neće prevazići pretilost: oko četiri od pet adolescenata koji postanu pretili će i dalje imati problema sa težinom u odrasloj dobi. Kao takvi, oni nose povećani rizik za loše zdravlje, stigmu i diskriminaciju. Osim toga, kronična priroda pretilosti može ograničiti društvenu mobilnost i pomoći održanju štetnog međugeneracijskog kruga siromaštva i lošeg zdravlja" istaknuo je.
U izvještaju se ističu i dalje prisutne nejednakosti u pretilosti među mladima. U principu, mlađi adolescenati, dječaci i oni koji žive u porodici nižeg socio-ekonomskog položaja imaju veće šanse da budu pretili. Ovi rezultati pokazuju da napori za promociju zdravlja i prevenciju bolesti usmjereni ka smanjenju dječije pretilosti ne dosežu adekvatno do ove grupe stanovništva.
Intervencije i inicijative politika treba da su usmjerene ka visokorizičnim adolescentima u kontekstu porodice, škole i šire zajednice, te da daju prioritet politikama koje poboljšavaju pristup mladih ljudi zdravoj ishrani. Također su potrebni napori da se poboljšaju izgrađeni prostori tako da se fizička aktivnost ponovo uspostavi kao dio svakodnevnog života, priopćeno je iz WHO Ureda za BiH.
Regionalna direktorica WHO za Europu Zsuzsanna Jakab ocjenjuje da se, uprkos stalnim naporima u borbi protiv pretilosti, procjenjuje da jedno od troje adolescenta ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo u Europi, sa najvišim stopama na jugu europskih i mediteranskih zemalja.
"Ono što posebno zabrinjava je da je epidemija u porastu u zemljama istočne Europe, gdje su ranije stope bile niže" ustvrdila je ona.
Smatra da je ambiciozna akcija politike potrebna da bi došli do cilja održivog razvoja i zaustavljanja porasta pretilosti u djetinjstvu. Vlade, kazala je, moraju fokusirati napore i razbiti taj štetan ciklus od djetinjstva ka adolescenciji i kasnije.
Pretilost u djetinjstvu se smatra jednim od najozbiljnijih izazova javnog zdravlja 21. stoljeća. Pretila djeca imaju veći rizik od dijabetesa tipa 2, astme, poteškoća spavanja, mišićno-koštanih problema i budućih kardiovaskularnih bolesti, kao i sa izostancima iz škole, psihološkim problemima i društvenom izolacijom.
Menadžer programa za ishranu, fizičku aktivnost i pretilost u regionalnom uredu WHO za Europu Joao Breda naglašava da sve to ima ozbiljne posljedice koje sežu daleko u budućnost.
"Većina mladih ljudi neće prevazići pretilost: oko četiri od pet adolescenata koji postanu pretili će i dalje imati problema sa težinom u odrasloj dobi. Kao takvi, oni nose povećani rizik za loše zdravlje, stigmu i diskriminaciju. Osim toga, kronična priroda pretilosti može ograničiti društvenu mobilnost i pomoći održanju štetnog međugeneracijskog kruga siromaštva i lošeg zdravlja" istaknuo je.
U izvještaju se ističu i dalje prisutne nejednakosti u pretilosti među mladima. U principu, mlađi adolescenati, dječaci i oni koji žive u porodici nižeg socio-ekonomskog položaja imaju veće šanse da budu pretili. Ovi rezultati pokazuju da napori za promociju zdravlja i prevenciju bolesti usmjereni ka smanjenju dječije pretilosti ne dosežu adekvatno do ove grupe stanovništva.
Intervencije i inicijative politika treba da su usmjerene ka visokorizičnim adolescentima u kontekstu porodice, škole i šire zajednice, te da daju prioritet politikama koje poboljšavaju pristup mladih ljudi zdravoj ishrani. Također su potrebni napori da se poboljšaju izgrađeni prostori tako da se fizička aktivnost ponovo uspostavi kao dio svakodnevnog života, priopćeno je iz WHO Ureda za BiH.
