Biskup Ratko Perić u mirovinu odlazi u veljači naredne godine, a uvelike se već govori premda službene potvrde nema, da bi njegov nasljednik mogao biti aktualni generalni vikar don Željko Majić, što bi značilo višedesetljetni kontinuitet u „politici" biskupije naspram svim slučajevima i fenomenima.
Četiri biskupije u Bosni i Hercegovini ubrzo će dobiti nove poglavare, a prve su Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska koja će novog biskupa, najvjerojatnije u istoj osobi, kao biskupa i upravitelja, imati za svega nekoliko mjeseci.
U rujnu 2020. BiH će dobiti i novog nadbiskupa metropolita, a 2021. biti će imenovan i novi biskup banjolučki. No najbliža je, a zbog hercegovačkog slučaja i međugorskog fenomena najzanimljivija situacija u Mostaru.
Generacijska smjena
Biskup Ratko Perić u mirovinu odlazi u veljači naredne godine, a uvelike se već govori, premda službene potvrde nema, da bi njegov nasljednik mogao biti aktualni generalni vikar don Željko Majić, što bi značilo višedesetljetni kontinuitet u „politici" biskupije naspram svim slučajevima i fenomenima.
Međutim, jasno je da iz Vatikana, a što je pokazao i dolazak mons. Henryka Hosera u Međugorje, neki novi vjetrovi pušu, pa nije nemoguće da u Mostar za biskupa dođe i neki redovnik, a čega se u Biskupiji s pravom i pribojavaju. Godinu dana nakon Mostara, doći će do velike promjene i u Sarajevu. Odavno je već rašireno i da bi novi nadbiskup mogao biti, kao idealno kompromisno rješenje cjelokupne bh. situacije, sadašnji vojni ordinarij Tomo Vukšić.
Opet, godinu dana nakon Sarajeva dolazi do smjene u Banja Luci. Radi se o generacijskoj smjeni naših biskupa i procesu koji se odigrava u svim biskupijama širom svijeta. Naime, pravilo koje je u Katoličkoj crkvi uveo papa Pavao VI, a sv. Ivan Pavao II. uvrstio u Zakonik kanonskog prava kaže da dijecezanski biskup, navršivši 75 godina života, treba papi predati odreknuće od službe.
Komarica najmlađi, pa ostaje najduže
Tako je prvi za mirovine mostarski biskup. Perić je rođen u veljači 1944., što znači da 75 godina navršava u veljači 2019., kada papi mora poslati zahtjev za umirovljenje.
Kardinal Vinko Puljić tek je godinu mlađi od mostarskoga biskupa. Rođen je na Malu Gospu 1945., što znači da zahtjev za umirovljenje papi mora poslati u rujnu 2020.
Opet, biskup Komarica je dvije godine mlađi od biskupa Perića, a godinu od nadbiskupa Puljića. Komarica je rođen u veljači 1946., što pak znači da će on najduže ostati na svojoj ‘funkciji', jer je i najmlađi, pa će zahtjev za umirovljenje, s najdužim biskupskim stažom od sve trojice, u Vatikan slati tek 2021. godine.
K. P./Dnevni list
Četiri biskupije u Bosni i Hercegovini ubrzo će dobiti nove poglavare, a prve su Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska koja će novog biskupa, najvjerojatnije u istoj osobi, kao biskupa i upravitelja, imati za svega nekoliko mjeseci.
U rujnu 2020. BiH će dobiti i novog nadbiskupa metropolita, a 2021. biti će imenovan i novi biskup banjolučki. No najbliža je, a zbog hercegovačkog slučaja i međugorskog fenomena najzanimljivija situacija u Mostaru.
Generacijska smjena
Biskup Ratko Perić u mirovinu odlazi u veljači naredne godine, a uvelike se već govori, premda službene potvrde nema, da bi njegov nasljednik mogao biti aktualni generalni vikar don Željko Majić, što bi značilo višedesetljetni kontinuitet u „politici" biskupije naspram svim slučajevima i fenomenima.
Međutim, jasno je da iz Vatikana, a što je pokazao i dolazak mons. Henryka Hosera u Međugorje, neki novi vjetrovi pušu, pa nije nemoguće da u Mostar za biskupa dođe i neki redovnik, a čega se u Biskupiji s pravom i pribojavaju. Godinu dana nakon Mostara, doći će do velike promjene i u Sarajevu. Odavno je već rašireno i da bi novi nadbiskup mogao biti, kao idealno kompromisno rješenje cjelokupne bh. situacije, sadašnji vojni ordinarij Tomo Vukšić.
Opet, godinu dana nakon Sarajeva dolazi do smjene u Banja Luci. Radi se o generacijskoj smjeni naših biskupa i procesu koji se odigrava u svim biskupijama širom svijeta. Naime, pravilo koje je u Katoličkoj crkvi uveo papa Pavao VI, a sv. Ivan Pavao II. uvrstio u Zakonik kanonskog prava kaže da dijecezanski biskup, navršivši 75 godina života, treba papi predati odreknuće od službe.
Komarica najmlađi, pa ostaje najduže
Tako je prvi za mirovine mostarski biskup. Perić je rođen u veljači 1944., što znači da 75 godina navršava u veljači 2019., kada papi mora poslati zahtjev za umirovljenje.
Kardinal Vinko Puljić tek je godinu mlađi od mostarskoga biskupa. Rođen je na Malu Gospu 1945., što znači da zahtjev za umirovljenje papi mora poslati u rujnu 2020.
Opet, biskup Komarica je dvije godine mlađi od biskupa Perića, a godinu od nadbiskupa Puljića. Komarica je rođen u veljači 1946., što pak znači da će on najduže ostati na svojoj ‘funkciji', jer je i najmlađi, pa će zahtjev za umirovljenje, s najdužim biskupskim stažom od sve trojice, u Vatikan slati tek 2021. godine.
K. P./Dnevni list
